Oglasi

Konaković: Otvorena borba protiv privrednog kriminala

Premijer Kantona Sarajevo za Al Jazeeru kaže da su ponovo otvoreni neki slučajevi privrednog kriminala i da je to tek početak.
Vraćanje povjerenja građana u političare jedan je od prioriteta Vlade premijera Elmedina KonakovićaFahrudin Smailović / Al Jazeera

Razgovarao: Fahrudin Smailović

Elmedin - Dino Konaković preuzeo je 23. marta funkciju premijera Kantona Sarajevo. Na premijersku poziciju predložila ga je Stranka demokratske akcije, nakon što je osvojila najviše glasova na općim izborima održanim u oktobru prošle godine. Konaković za Al Jazeeru govori o izazovima koji stoje pred njegovom Vladom, prioritetima i planiranim promjenama.

  • Kanton Sarajevo je najrazvijeniji u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, ali to ne znači da se treba uljuljkati na toj 'slavi'. Šta prvo namjeravate uraditi nakon što je formirana vlast i usvojen budžet?

- Jedna stvar je ono što mi namjeravamo uraditi, a druga ono što nas je ovdje sačekalo i ono što nam diktira dnevni tempo, bez da smo ga planirali. To zovem defanzivnom fazom odbrane od problema koji su svakodnevni, koji su nas zatrpali. KS jeste najrazvijeniji, neko će reći najbogatiji... S druge strane, ta vrsta organizacije je najzahtjevnija i ima puno svojih problema. Sfera komunalne privrede, to su svakodnevne stvari koje nama diktiraju tempo. Pored toga, mi nalazimo vremena za prioritete u smislu pokretanja privredne infrastrukture i razvijanja onih privrednih potencijala za koje mislimo da su objektivni.

Detektovali smo tri grane koje su primarne za razvoj - turizam, IT sektor, drvno-metalska industrija. Paralelno s odbranom od ovih dnevnih problema, pravimo te akcione planove i djelujemo na fazi poboljšanja uslova za investiranje u KS i poboljšanje uslova za zapošljavanje u KS-u. To su naši dnevni hodogrami.

Uočene anomalije

Ovdje smo tek nekoliko dana, a neke stvari smo već pokrenuli. Posebno se bavimo detekcijom problema u sferi kantonalnih komunalnih preduzeća, javnih ustanova i zavoda, gdje imamo puno anomalija. Činjenica je da tamo često sjede ljude s enormnim primanjima, mnogo većim i od ministara i od premijera, a rezultati i efekti onoga što oni tamo rade nisu baš zadovoljavajući. To je gruba dijagnoza ovog našeg stanja i otprilike naši prioriteti u tom djelovanju.

  • Pored detekcije problema i uspostavljanja dijagnoze, da li imate konkretnih inicijativa?

- Nismo samo u fazi detekcije i dijagnoze, budući da sam već četiri godine zastupnik u Skupštini KS-a i prilično dobro poznajem stanje. Dijagnosticiranje onoga o čemu smo govorili - neposrednih rashoda - samo je jedan korak ka stabilizaciji i bolje kontrole javne potrošnje.

Paralelno s tim, formirali smo nekoliko radnih tijela, naprimjer ono za izradu strategije razvoja IT sektora u narednom periodu, sastavljeno od članova nekoliko ministarstava, SERDA-e [Sarajevska regionalna razvojna agencija] i predstavnika HUB387, inovativne nove mlade kompanije, koja nudi nova rješenja, adekvatna vremenu u kojem živimo. Planirani rebalans budžeta trebao bi omogućiti određene fondove za finansiranje razvoja malih i srednjih preduzeća.

Mjere administrativne prirode su izmjene zakona - već smo dali određene zadatke da se mijenjaju zakoni koji regulišu donošenje urbanističkih regulacionih planova. To su procesi koji predugo traju i zbog njih gubimo investitore. To su paralelni akcioni procesi u odnosu na ove defanzivne, kako ja kažem, o kojima svaki dan gasimo neki mali požar.

  • Kada govorimo o privredi, prošle godine ste u autorskom tekstu za portal Al Jazeere naveli da nijedan slučaj privrednog kriminala u KS-u nije procesuiran i da niko nije pozvan na odgovornost. Šta Kanton može učiniti kako bi se to promijenilo?

- Kanton Sarajevo, po svojoj definiciji, često ustvari nije nadležan za probleme koji ga realno pritiskaju. Sudska vlast je, odvojena od izvršne. Imali ste priliku da vidite naše stavove kroz Skupštinu prema radu Kantonalnog tužilaštva, kad smo dobijali informacije da u sferi privrednog kriminala ne postoji odgovornost skoro nikoga, a stanje nam je haotično. Zatražili smo već preko našeg pravobranilaštva obnovu nekih procesa, koji su skoro pa bili zatvoreni. Prve efekte već imamo...

Poruka sa protesta

Rekao sam da smo jasno čuli poruku ljudi s ulica. Reagovali smo i tada - smanjivali smo sebi plate. Jedini smo, čini mi se, u državi koji su sebi tada smanjilio platu 20 posto. Predlagač je bio moj kolega Kemal Ademović, a izvršilac Komisija za izbor i imenovanja, kojom sam predsjedavao.
Želimo da građani vide da smo mi, prije svega, svjesni težine situacije, da ne zloupotrebljavamo svoju funkciju, da imaju mogućnost da prate sve ono što mi ovdje radimo transparentnije nego ikad... S tim povjerenjem čini mi se da već pravimo veliki korak ka zbližavanju, da nam nije više potrebna ta vrsta reakcije, da ne čujemo ili nemamo sluha za probleme ljudi. Mi svakako imamo sluha, jer svaki dan sa njima komuniciramo.

O imenima je još rano govoriti, ali neki procesi privrednog kriminala će biti ponovo otvoreni. Naše sudstvo to nije na adekvatan način tretiralo i mi smo uspjeli da aktima pravobranilaštva obnovimo te procese i nadamo se da će oni sada biti vođeni u duhu prava i pravde.

Dakle, imamo mogućnosti da razgovaramo i stimulišemo kvalitetniji rad kantonalnog tužilaštva i sudstva, i Opštinskog suda, ali nemamo, naravno, nikakvu mogućnost da njima operativno upravljamo. Mi ćemo se svakodnevno, objektivnim informisanjem i sudova i tužilaštava, ali i javnosti, potruditi da se one stvari koje nisu kvalitetne ili su nezakonite u ovom sistemu obznane i, naravno, time pokrenu određene radnje.

  • Zdravstvo i obrazovanje svugdje su gorući problem. Ima li KS kapacitete da provede radikalne reforme koje ste najavili?

- Kada je u pitanju zdravstvo, ne postoji jasna vizija razvoja pružanja zdravstvenih usluga. Nismo zadovoljni činjenicom da postoje redovi čekanja u segmentu pružanja primarnih zdravstvenih usluga. Ne možete otići očnom ljekaru i čekati da vas primi za 20 dana. To su stvari koje pokazuju da ovaj sistem nije funkcionalan.

S druge strane, zdravstvo ima prilično stabilno finansiranje. To je novac koji je "zdraviji" za upravljanje od ovog kantonalnog - manji su mu problemi, operativniji je i vrlo je likvidan. Nije tih 350 miliona konvertibilnih maraka [oko 175 miliona eura] raspoređeno na adekvatan način.

Vrlo hitro i brzo radimo izmjene akata kojima preuzimamo i stavljamo pod potpunu kontrolu. Na sjednici Vlade smo posegnuli za određenim mjerama, koje, s druge strane, imaju reakcije koje su potpuno netačne. Nismo, naime, nikome ništa smanjivali, pogotovo ne iz ovih ugroženih populacija, kako neki mediji pokušavaju predstaviti, nego smo to vratili na izvršenje 2014. godine.

Neke sporne stavke smo zaustavili, pa ćemo analizom dobiti još neka sredstva. Njih ćemo upotrijebiti za pružanje tih elementarnih, primarnih usluga u zdravstvu i, naravno, poboljšanje sekundarnih i tercijarnih, jer imate i naše kliničke centre koji su opremljeni najbogatijom mogućom opremom, a istovremeno nemaju sterilne gaze ili rukavice za pregled, ili gelove za pregled ultrazvukom, što pokazuje da tu velikog sistema nema.

Status prosvjetnih radnika

Obrazovanje je najzahtjevniji segment i odnosi najveći dio našeg budžeta. Zbog činjenice da status ljudi koji tamo rade nije na nivou na kojem bi trebao biti, upravo je poboljšanje statusa jedan od naših prioriteta. Imamo i te famozne tužbe, koje su problem, vise nam nad glavom, i u slučaju njihove realizacije moglo bi doći do bankrota cijelog Kantona u dijelu obrazovanja, nekim sferama komunalne privrede i kolektivnih ugovora državnih službenika.

Tu također vodimo socijalni dijalog, a ono što najavljujemo je drugačiji odnos prema akademskoj zajednici - svakako sa mnogo više respekta i poštovanja, kojih su uvijek imali.

  • U svojim porukama poslanicima i javnosti objašnjavali ste da kantonalni ministar u nekim resorima mora biti menadžer, a u drugima čovjek od struke. Kako izbalansirati ta dva uvjeta te izabrati sposobnog čovjeka, a da ne bude politički podoban?

- Najveći problem u svakom poslu je izbalansirati pozitivne i negativne strane. Naprimjer, logično je da se planiranjem prostora bavi neko ko je, recimo, arhitekta, ili blizak toj oblasti.

S druge strane, pojavile su se tenzije oko imenovanja ministra kulture i sporta. Smatram da u tom ministarstvu, kao i, recimo, Ministarstvu privrede, do izražaja dolaze menadžerske funkcije. Dakle, ne mora tamo sjediti sportista, niti kulturnjak, a svakako njegov prvi saradnik mora biti i sportista i kulturnjak, ljudi koji određuju ili daju umjetničku ili sportsku notu sadržaja rada tog ministarstva.

Mislim da smo barem u početku postigli dobar balans, i to će biti naš koncept. Ubuduće menadžeri trebaju voditi ministarstva koja su isključivo menadžerska, dok na čelu drugih ministarstava ne mora biti apriori neko iz struke.

  • Vjerujem da ste svjesni i infrastrukturnih problema. Može li KS doprinijeti tome da Sarajevo konačno dobije status metropole?

- Ako govorimo o infrastrukturi u smislu cestovnog saobraćaja, ona ja, po mom mišljenju, zadovoljavajuća. Uglavnom je Sarajevo urbanizirano i u sve dijelove grada dolazite nekim urbanim, dobro regulisanim i održavanim cestama.

Kada je u pitanju snabdijevanje vodom, tu imamo problem stare infrastrukture, azbestnih cijevi, koje smo planski pokušavali u proteklom mandatom kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj riješiti, pa smanjiti gubitke na vodi. U taj proces ćemo svakako ići i dalje.

Kada govorimo o Toplanama i Sarajevogasu, taj dio infrastrukture zahtijeva korjenite promjene, jer je vrijeme u kojem ljudi najčešće "bježe" od te vrste grijanja i traže alternativu u nekim drugim, što, naravno, znači ekonomski udar na oba ova faktora.

  • Kakvi su planovi u vezi javnog prevoza? 

- Činjenica da smo osnivač daje nam prioritet da se bavimo, prije svega, Grasom, kako bi javni prevoz u Sarajevu bio u redu. Ja sam rekao da Gras možda ima zadnju šansu. Mi ćemo reorganizirati tu firmu, preuzeti kontrolu štampe, prodaje i naplate karata. U drugom mahu ćemo se baviti istovremeno statusom zaposlenih.

To bi trebalo rezultirati da Gras pokrene mehanizam, zaustavi dalju eroziju te da onda tražimo alate da se eventualno unaprijedi i sanira taj ogroman dug.

  • ZOI '84 grca u problemima, no još traje najbolja poslijeratna zimska sezona. Hoće li im to biti vjetar u leđa? Kako riješiti probleme preduzeća koja upravljaju sportskim objektima?

- ZOI upravlja sportskim centrom Zetra, ima prostore kojima upravlja, kojima prikuplja određena sredstva od izdavanja, ima poziciju upravljanja našim skijalištima na Bjelašnici, i to su otprilike kapaciteti koje koristi. Mislim da je to dovoljno da ZOI ostvaruje prihode. Potrebno je razmotriti i sferu ljetnog turizma na planinama, kao i zimskog.

S druge strane, oni su već povukli neke bolne rezove. Čini mi se da idu prvi. Već su poprilično sanirali neke zaostatke. Saniranjem plohe na Zetri, otvara se prostor za korištenje skladišta, što predstavlja ekonomski potencijal. Kanton sada očekuje poteze menadžmenta, inovacije kroz ljetne ponude, tako da se ne zavisi samo od meteoroloških uslova.

  • Nemoguće je zaobići prošlogodišnje proteste. Tragovi paljevine su još vidljivi na zgradi u kojoj sjedimo. Vi ste tada otvoreno govorili o problemima koji su izazvali te proteste. Na koji način mislite postići da građani političare percipiraju manje 'nedodirljivim', a bližim običnim ljudima i njihovim problemima?

- Ta definicija je odlična - da građani budu bliži ljudima koji obnašaju vlast i da imaju više povjerenja u procese koji oni vode. Uvjerio sam se da su ljudi i da shvaćaju kada nešto nije moguće. Treba vrlo transparentno i pravedno voditi te procese - da građani vide da tu nema za nekoga određenih benefita, a neko nema elementarne uslove za život.

Mi smo u to krenuli, po mom mišljenju, hrabro i agresivno - da javnost informišemo o svemu što su anomalije u ovom sistemu. Počeli smo prvo od sebe. Dakle, ja sam predlagač zakona o porijeklu imovine nosilaca javnih funkcija. Naravno, ustrajavat ćemo da se on u ovom mandatu realizuje i primijeni, kako bi ljudi vidjeli da mi koji vodimo procese imamo taj background i kredibilitet da se u njih ne sumnja.


Zgrada u kojoj se nalaze kantonalna ministarstva još nije
obnovljena nakon protesta [Al Jazeera]

Pojačavamo sve ono što se zove monitoring našeg rada, da bismo smanjili stepen korupcije i nepovjerenja prema političarima. Otvorili smo i jednu tabu-temu - targetiramo bogate ljude u našem sistemu, ljude iz sjene, koji često imaju veća primanja od samih ministara i premijera, premda oni čine prvi ešalon napada.

Vratit ćemo se sad na početak priče - kako bismo vratili povjerenje građana, oni moraju osjetiti da ljudi koji su proizveli ovakvu vrstu krize moraju imati određene sankcije. Želimo da restartujemo ovaj naš sistem, da ga vratimo na polazni položaj, kako se oni koji su zloupotrijebili sistem ne bi šepurili i smijali onima koji teško žive.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.