Kome će crnogorske manjine dati glas

Građani Crne Gore u nedjelju biraju novu vladu. Na redovnim parlamentarnim izborima učestvuje 17 lista, među kojima i manjinske stranke – bošnjačka, albanske i jedna hrvatska.

Predstavnici ove tri manjine su proteklih godina bili dio vladajuće koalicije, a analitičari procjenjuju kako će, ukoliko osvoje dovoljan broj glasova, to biti i nakon izbora.

Dok hoda ulicama rodnog Rožaja, grada na sjeveru države, Semir Kardović se, kaže, osjeća slobodno. On je jedan od 53.000 Bošnjaka u Crnoj Gori i na predstojećim izborima, bez dileme, svoj glas dat će nacionalnoj partiji.

“U Rožajama je bošnjačka stranka evo dvije godine na čelu, mislim da je urađeno dosta toga i da je u planu da se uradi dosta toga. Ako želite da vas neko poštuje – poštujte sami sebe, budite dosledni sebi i to ima svoju snagu“, govori Kardović.

Pitanje općine Tuzi

Mark Lulgjuraj je Albanac i živi u Tuzima, mjestu kraj Podgorice čiji stanovnici godinama traže status općine. Za razliku od Kardovića, osjeća se diskriminirano, a albanskim partijama zamjera što su podržale vlast.

„Oni nemaju pravo, oni nemaju kredita da traže glas od albanskog naroda više, jer albanski narod je diskriminisan i evo 27 godina nemamo opštinu. Svaki dan i svaki put kada dođu izbori, oni svaki put obećavaju opštinu, obećavaju brda i doline, ali ništa od toga“, ističe.

U Crnoj Gori živi približno 30.000 Albanaca, što je pet posto stanovništva, dok Hrvata ima oko 6.000  – manje od jedan posto. No, godinama imaju mjesto u parlamentu, vladi i lokalnim upravama.

Ana Vuksanović radi u Hrvatskom nacionalnom vijeću i zadovoljna je statusom njenog naroda.

„Vrlo je bitno za svaki manjinski narod u Crnoj Gori, pa tako i za hrvatski narod, da njihovi legitimni predstavnici budu iz njihovog naroda, kako bi na taj način najlakše i na najbolji mogući način, kroz sudjelovanje u vlasti, ostvarili svoja prava koja im po ustavu i zakonima pripadaju“, smatra ona.

Mandat manjinama nije zagarantiran

Na izborima 2012. manjinske partije su osvojile šest mandata i podržale vladajuću koaliciju koja sa 39 od 81 stolice u Parlamentu nije imala apsolutnu većinu.

Analitičar Zlatko Vujović kaže kako je to prirodno jer su ove stranke objašnjava, fokusirane da osiguraju što bolji položaj onima koje predstavljaju, kako 2012., tako i danas.

„Ukoliko bude moguće numerički složiti većinu koju bi predvodio DPS, onda svakako vidim predstavnike ove tri nacionalne zajednice, ukoliko naravno obezbijede parlamentarni status u novoj vladi koju bi predvodio predstavnik DPS-a“, dodaje.

Kako bi ušle u parlament, crnogorske partije moraju preći cenzus od tri posto. Mandat manjinama nije zagarantiran, ali je prag smanjen principom afirmativne akcije, pa tako za Hrvatsku iznosi svega 0,35 posto.

Izvor: Al Jazeera