Kolumbijci glasali protiv mirovnog sporazuma

U polustoljetnom sukobu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 miliona je raseljeno (EPA)

Suprotno predviđanjima i podacima izlaznih anketa, Kolumbijci su na nedjeljnom referendumu ipak odbili mirovni sporazum između vlade i marksističkih pobunjenika kojim bi se okončao pedesetdvogodišnji rat između države i pobunjenika FARC-a u kojem je poginulo gotovo 250.000 ljudi.

Nakon prebrojanih 99,59 posto glasačkih listića, 50,23 posto izašlih na referendum glasalo je protiv mirovnog sporazuma, dok je njih 49,76 podržalo dogovor vlade i pobunjenika, javlja Hina.

Konačni rezultati referenduma stigli su kao veliko iznenađenje jer su izlazne ankete pokazivale kako se gotovo dvije trećine birača izjasnilo pozitivno na pitanje podržavaju li mirovni sporazum, a i ankete uoči referenduma pokazivale su kako 62 posto ispitanika podržava sporazum, dok ga 25 posto odbacuje.

Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u ponedjeljak u kolumbijskom gradu Cartageni historijski mirovni sporazum kojim je formalno završen oružani sukob koji je trajao od 1964. godine u kojem je sudjelovalo nekoliko pobunjeničkih grupa krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage.

U polustoljetnom sukobu je poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 miliona je raseljeno.

Uoči referenduma Santos je rekao kako nema plan B u slučaju da glasači odbace sporazum.

Višegodišnji pregovori

Predstavnici dvije strane finalizirali su dogovor 24. augusta u Havani nakon gotovo četiri godine pregovora.

Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.

“Moramo završiti 52-godišnji rat i otvoriti novi put miru koji će nas odvesti u bolju budućnost. Mir je način kojim ćemo osigurati našoj djeci i unučadi bolju zemlju”, izjavio je kolumbijski predsjednik nakon glasanja.

Brojnost pripadnika FARC-a posljednjih se godina prepolovila zbog vojne ofanzive koju su podržale i Sjedinjene Američke Države, pa su oni odlučili položiti oružje i za vlast se boriti političkim sredstvima.

Prema sporazumu FARC je mogao imati svoje predstavnike na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2018. godine.

Izvor: Agencije