Oglasi

Koje vakcine protiv korona virusa BiH planira nabaviti?

Razvijene zemlje već su potpisale nekoliko ugovora o kupovini vakcina, dok u BiH to sve više postaje političko pitanje.
WHO i druge međunarodne organizacije kao sistem za ravnomjernu distribuciju vakcina u svijetu, kojem se priključila i BiHEPA

Mnoge kompanije i zemlje trenutno razvijaju i ispituju vakcine protiv korona virusa a većina država već ima razrađene planove o nabavci doze potencijalnog lijeka kako bi zaštitile svoje stanovnike. 

U tome naravno prednjače velike sile pa je tako britanska Vlada već potpisala četiri različita ugovora o nabavci vakcina. Posljednji je bio o kupovini 60 miliona doza od farmaceutskih divova Glaxo Smith Kline i Sanofi. Prije toga, ova zemlja je već završila ugovor o nabavci 100 miliona doza vakcine koju razvija kompanija AstraZeneca sa naučnicima sa Oxford univerziteta, kao i sa firmama BioBtech i Pfizer o kupovini 90 miliona doza cjepiva.

Evropska komisija nedavno je također objavila da je potpisala ugovor sa britanskom farmaceutskom kompanijom AstraZeneca o kupovini 300 miliona doza vakcine.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini ovo pitanje postaje sve više političko, te vlasti bh. entiteta u javnosti naglašavaju kako favorizuju rusku vakcinu i najavljuju njenu nabavku. Međutim, stručnjaci i nadležna državna tijela ističu da bi BiH trebala nabaviti iste vakcine kao Evropska unija. 

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će na jesen otići u Rusiju da "završi posao", dok je istovremeno ministar zdravstva u RS-u Alen Šeranić kazao da taj entitet razgovara sa predstvanicima Globalne alijanse za vakcinaciju (Gavi), koja uskoro sarađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO).

Ravnomjerna distribucija vakcina

Na upit Ministarstvu civilnih poslova BiH da li postoje planovi o nabavci vakcina, Al Jazeeri je rečeno da je ovo ministarstvo iskazalo interes za učešće BiH u Covaxu, koji su osmislile WHO i Gavi te druge međunarodne organizacije kao sistem za ravnomjernu distribuciju vakcina u svijetu. 

Zbog velike utrke za vakcinama te ekonomskih i svih drugih prednosti razvijenih zemalja u njihovoj nabavci, Covax garantuje da će se svim državama, dakle i onim siromašnijim, osigurati 20 posto vakcina u odnosu na broj stanovnika. Također, kako navode iz Ministarstva, BiH će nastupati zajedno i sa zemljama Evropske unije te pratiti njihov plan vakcinacije. 

"Sa državama koje su izrazile interes, predstavnici Bosne i Hercegovine učestvuju na sastancima ‘COVAX Facility country consultation’ putem video linka, na kojem je predstavljen program zajedničke nabavke: što zemlje mogu očekivati, koje su prednosti zajedničke nabavke, na strani potražnje i ponude, da će svaka država imati jednak pristup nabavci i da će se za sve države osigurati 20 posto vakcina u odnosu na broj stanovnika. Također, prednost zajedničke nabavke uticat će i na cijenu vakcine i na sigurnu isporuku, čim ista bude dostupna na tržištu", kažu iz Ministarstva civilnih poslova. 

Prioritetne grupe za vakcinaciju

Dodaju i da predstavnici BiH učestvuju u radu Komiteta za zdravstvenu sigurnost EU te da je na posljednjem sastanku koji je održan 21. jula usvojen nacrt plana vakcinacije za EU.

"Cilj ovog dokumenta je pružiti okvirni plan cijepljenja za COVID-19. U dokumentu su navedeni ključni parametri koje je potrebno uzeti u obzir kao i njihova trenutna faza znanja o virusu. Okvirni plan je namijenjen osiguravanju koordinirane akcije na europskoj razini radi zaštite javnog zdravlja i postizanja optimalnog upravljanja pandemijom COVID-19 kroz cijepljenje stanovništva EU.”

Iz Ministarstva navode da će prema tom planu prioritetne grupe za vakcinaciju biti zdravstveni i bolnički radnici; zatim ranjiva populacija, od jedne do 74 godine sa relevantnim hroničnim bolestima, gojaznošću, hipertenzijom te stariji od 70 godina; njegovatelji starijih; populacija između 65 i 74 godine; te zdrava populacija između 18 i 64 godine koja radi u kritičnim javnim službama, naprimjer učitelji i radnici u javnom prevozu.

"Iz svega navedenog možemo konstatirati da BiH očekuje zvanične informacije na globalnom nivou o proizvođačima vakcine dostupne na tržištu za COVID-19. Bosna i Hercegovina će imati iste mogućnosti za nabavu vakcine kao i ostale zemlje, te će Bosna i Hercegovina učešćem u okviru instrumenta COVID-19 Vaccines Global Access (Covax) Facility i koordinirane akcije na europskoj razini, nastupati uvažavajući interese Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta BiH”, naveli su iz Ministarstva. 

Ko može izdati dozvolu za uvoz vakcine?

Međutim, interesi entiteta se čine drugačijima, što se tiče vakcinacije, te RS najavljuje uvoz ruske vakcine. Kako nam je rečeno iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, vakcina u BiH može ući na dva načina - na osnovu rješenja entitetskog ministarstva nadležnog za poslove zdravlja ili na osnovu dozvole za uvoz koju izdaje ova agencija. 

"Ukoliko za vakcinu nije data dozvola za stavljanje u promet tada se deklariše kao neregistrovan lijek i u BiH može ući putem interventnog uvoza, odnosno na osnovu rješenja entitetskog ministarstva nadležnog za poslove zdravlja", navode. 

Procedura registracije i odobravanja lijeka, u ovom slučaju vakcine, pokreće se na zahtjev proizvođača ili njegovog pravnog zastupnika sa sjedištem u BiH.

S druge strane, ako ova agencija odobri vakcinu i izda dozvolu za njeno stavljanje u promet, odnosno registruje vakcinu, tada izdaje i dozvolu za njen uvoz.

Međutim, u oba slučaja, i kada agencija daje dozvolu za uvoz i kada entitetska ministarstva vrše uvoz vakcine, Agencija za lijekove BiH ima nadležnost da izvrši kontrolu kvaliteta uvezenog cjepiva, uz mogućnost angažovanja druge laboratorije za provođenje specifičnih testova.

"Ocjena efikasnosti i bezbjednosti radi se u postupku izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet i to na zahtjev proizvođača ili njegovog pravnog zastupnika sa sjedištem u BiH, kako je već navedeno."

'Za BiH je najbolja evropska vakcina'

Profesor doktor i imunolog Jasenko Karamehić ranije je za Al Jazeeru rekao da bi za BiH najbolje bilo da nabavi evropsku vakcinu, a poslije nje alternativa može biti američka. Istaknuo je i kako to moraju raditi stručnjaci da se ne bi ugrozili stanovnici BiH. Kako je objasnio, budući da se radi o pandemiji, vakcina mora biti testirana na više kontinenata.

"Treba se ispitati kako vakcina djeluje, pod kojim uslovima, kako djeluje u Evropi, kako djeluje u Africi gdje su vrućine velike, kako djeluje u Aziji gdje je vlažnost velika, jer sve to oblikuje i djelovanje virusa, koji onda djeluje subregionalno i regionalno, dakle ne djeluje u svakoj zemlji isto, što je normalno, jer ako je negdje prosječna temperatura 30 stepeni kao na Tajlandu, a negdje nula stepeni, normalno je da taj virus neće djelovati isto", kaže Karamehić. 

On smatra da je zemljama regije zbog toga najbliža vakcina evropskih zemalja, jer živimo na istom prostoru, imamo iste temperature, vlažnost, pa najvećim dijelom i genetiku. 

"Ja preferiram ovu vakcinu sa Oxforda iz Velike Britinije, koji oni najavljuju za novembar, kada prođe ova treća faza ispitivanja i ako se potvrde ti rezultati počet će njihova proizvodnja. Pošto bi to trebao biti najveći prirotret za našu zemlju, ja mislim da će BiH negdje u martu, ili aprilu iduće godine dobiti tu vakcinu, ako vlasti budu reagovale kako treba. To znači i da se vakcine moraju sigurno, oprezno birati, da to rade stručnjaci, da se ne smije dozvoliti improvizacija kao i kod respiratora, jer ovdje to direktno ide ljudima u krv, u organizam. Moraju eksperti izabrati najbolju vakcinu, a to je evropska vakcina i poslije nje alternativa može biti američka, jer to su zemlje sa velikim autoritetom, izuzetnom naukom, tradicijom i strogim procedurama."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.