Koje su posljedice propalog vojnog udara u Turskoj

Piše: Sinan Ulgen

Vojni udar protiv izabrane vlade obično prati poplava analiza o budućnosti zemlje nakon ukidanja demokratske vladavine.

Međutim, propali udar može imati iste takve posljedice. Pokušaj elemenata turske vojske da zbaci predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana imat će dugoročne posljedice na turske vanjskopolitičke odnose i regionalnu ulogu.

Turske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama pogotovo čekaju značajne turbulencije.

Gulenove veze

Pokušaj udara donosi novu i mučnu fazu u odnosima Turske i SAD-a, jer su ga turske vlasti povezale s Fetullahom Gulenom, imamom koji živi u blizini Philadelphije od 1999. godine, ali ima značajne pratioce u Turskoj. Gulen je prethodno optužen za stvaranje “paralelnih državnih struktura”, prvenstveno u policiji, sudstvu i vojsci.

Nedavno su turske vlasti proglasile Gulenov pokret terorističkom organizacijom – etiketa koja je dobili novo značenje nakon neuspjelog udara.  Međutim, uprkos rastućim dokazima koji se tiču Gulena i njegovih pratilaca, utisak je u Ankari da je SAD do sada odbijao obuzdati aktivnosti njegove mreže, koja uključuje mnogobrojne škole i organizacije civilnog društva.

Ova mreža omogućava Gulenovom pokretu održivo prikljupljanje sredstava, za koje vlasti tvrde da služe za opake operacije njenih podružnica u Turskoj. Kao rezultat toga, Gulenov boravak u Pennsylvaniji je postao ne samo sporno pitanje u bilateralnim odnosima, nego i važan izvor rasta antiamerikanizma u Turskoj.

Potreba za većom saradnjom

Propali udar je stvorio plodno tlo za ovaj trend. U eri poslije udara, SAD će doći pod veliki pritisak da ponovo razmotri svoj laissez-faire stav [franc. “pustite neka svako čini šta hoće i neka sve ide svojim tokom”] prema Gulenu. Turska strana je već signalizirala da će pokrenuti formalni postupak za Gulenovo izručenje.

Poškušaj udara je tako donio novu hitnost i potrebu da dvije članice NATO-a riješe ovaj važan spor. Neuspjeh da se nađe zajednički stav nakon ovih promijenjenih okolnosti oslabit će napredak u saradnji na mnogim nivoima.

Efikasnost udružene borbe protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant, koja se dosta oslanja na zračne udare koji se pokreću iz zračne baze Incirlik na jugu Turske, bit će bez sumnje ugrožena.

Dodatno, smetnje u ovom ključnom bilateralnom odnosu oslabit će koheziju NATO-a u njegovoj politici prema Rusiji, s Turskom koja će tražiti da se odmakne od konfrotacijskog okvira koji je postavljen na nedavnom samitu Alijanse u Varšavi. 

Posljedice propalog udara će vjerovatno utjecati i na odnose Turske s Evropom. U martu su Turska i Evropska unija dogovorile ambiciozan paket mjera napravljen da zaustavi pritok izbjeglica u Evropu.

Mogućnost diplomatske krize

Međutim, dok je ovaj aranžman bio jasno uspješan, ostao je politički ranjiv. Za Tursku je najveća nagrada bila posvećenost EU-a da ukine restrikcije viznog režima za turske građane koji putuju u zemlje šengenske zone, što je trebalo stupiti na snagu u junu. Umjesto toga, liberalizacija viznog režima odgođena je za oktobar, zbog čega je Turska odbila ispuniti nekoliko preostalih uvjeta.

U srži ovog diplomatskog zastoja je zahtjev EU-a da Turska izmijeni svoje antiterorističke zakone i osigura da oni budu bliži standardima Evropskog suda za ljudska prava. Cilj je da se primjena zakona ograniči na prave terorističke slučajeve i spriječi da se oni koriste kao alat za ograničavanje slobode izražavanja. Međutim, u atmosferi nakon udara to će smanjiti volju vlasti da izmijeni svoj antiteroristički okvir.

Kao rezultat toga, moguća je diplomatska kriza do oktobra, s Turskom koja će tvrditi da EU nije poštovala svoje obaveze. Cijeli izbjeglički paket, prema kojem bi Turska nastavila biti domaćin više od 2,8 miliona sirijskih izbjeglica, mogao bi biti ugrožen, a posljedica bi bila da se nastavi priliv tražioca azila.

Regionalna sigurnost

Na kraju, neuspješni udar imat će posljedice na Turski doprinos regionalnoj sigurnosti. Turska vojska će sada proći kroz bolni proces čišćenja Gulenovih elemenata i kohezija vojske će biti neizbježno ugrožena u vremenu kada njene oružane snage igraju ključnu ulogu u naporima borbe protiv kurdskih separatista i terorizma ISIL-a te u jačanju graničnih kontrola, što je pomoglo da se spriječi ulazak stranih boraca na teritorije u Siriji koje kontrolira ISIL.

Također, narušeno povjerenje nakon pokušaja puča pogotovo će učniti saradnju između vojske, policije i obavještajnih službi problematičnom. Kao i usjepšni udari, propali udari mogu imati ogroman utjecaj na vanjskopolitičke i sigrunosne politike zemlje.

Turski propali puč već je povećao mogućnost da će uskoro doći do kritične prekretnice u odnosima zemlje sa SAD-om i Evropom. 

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Project Syndicate 2016 – The Strategic Consequences of Turkey's Failed Coup