Koje bi zemlje mogle postati novo žarište?

Ujedinjeni narodi upozorili su da bi pandemija korona virusa mogla imati razoran utjecaj na zemlje u razvoju (EPA)

Broj zaraženih od novog korona virusa i broj smrtnih slučajeva dostigli su vrhunac u mnogim evropskim i sjevernoameričkim zemljama, ali analize pokazuju da neke države u razvoju još nisu iskusile najgore u vezi s tom epidemijom.

Ne postoji matematička formula koja bi precizirala koje bi zemlje mogle postati nova žarišta u globalnoj krizi, ali brojni faktori mogu pomoći u otkrivanju država u kojima će se najvjerovatnije dogoditi najveća epidemija, prenosi Tanjug.

Samir Bhatt, predavač na Imperijalnom koledžu u Londonu, koji savjetuje britansku vladu u vezi s odgovorom na krizu koju je izazvao korona virus, kaže da je prvi korak razumijevanje stope rasta epidemija.

Na osnovu provedene analize o udvostručavanju slučajeva širom svijeta, primjećuje se da broj slučajeva brzo raste u srednjoafričkim, latinoameričkim i južnoazijskim zemljama.

Važno je znati ‘stopu rasta’ virusa

U martu je profesor David Spiegelhalter s Univerziteta u Cambridgeu predvidio da će se Velika Britanija suočiti s istim problemima kao i Italija jer se slučajevi približno udvostručuju svaka tri dana.

Za izbijanje epidemije neke zarazne bolesti važno je znati “stopu rasta”, koja ukazuje na to koliko brzo raste broj zaraženih.

“Stopa smrtnosti niska je u zemljama u razvoju, iz širokog spektra razloga, koji će se razlikovati od zemlje do zemlje, i oni uključuju kasni početak epidemije, razlike u izvještavanju i različite intervencije”, istakao je Bhatt.

Bolja mjera za procjenu utjecaja na bolest COVID-19 jest veći broj smrtnih slučajeva, koji se odnosi na broj smrtnih slučajeva iznad prosječnog broja umrlih u pojedinoj zemlji.

Trenutno je teško procijeniti, ali je nekoliko analiza širom Evrope pokazalo da je broj drugih smrtnih slučajeva veći od broja preminulih od korona virusa.

To je slučaj i u mnogim zemljama u regijama u razvoju.

Afrika mnogo ‘mlađa’ od Evrope

Peruanski mediji javili su da je u aprilu bilo 2.248 više smrtnih slučajeva u poređenju s prethodnom godinom, ali da je samo polovina njih bila posljedica bolesti COVID-19.

Broj preminulih usljed respiratornih bolesti u brazilskom gradu Manausu pet je puta veći nego tokom istog mjeseca prošle godine, ali je samo jedan od četiri slučaja bio posljedica bolesti COVID-19.

Michael Tildesley, profesor na Univerzitetu Warwick, rekao je da još postoji neizvjesnost u vezi s potencijalnim brojem smrtnih slučajeva u Africi kao posljedica pandemije.

“Prosječna starost stanovništva u Africi znatno je manja nego u Evropi i postoje jasni dokazi, barem u Evropi, da je rizik od komplikacija usljed infekcije znatno veći kod starijih osoba”, naveo je Tildesley.

“Međutim, postoji određena zabrinutost u vezi s relativno malim kapacitetom zdravstvenih sistema u Africi u poređenju s mnogima u zemljama Evrope”, dodao je.

Ujedinjeni narodi  upozorili su da bi pandemija korona virusa mogla imati razoran utjecaj na zemlje u razvoju.

Siromaštvo bi se moglo povećati

U izvještaju UN-a sugerira se da bi se siromaštvo moglo povećati prvi put od 1990.

Da bi se izborile protiv epidemije, mnoge zemlje u regijama u razvoju uvele su stroga ograničenja u ranim fazama, ali su stope prenošenja i dalje visoke.

Južnoafrička Republika, gdje je bilo teško ograničiti kretanje u nekim naseljenim gradovima, kontrolirala je njeno izbijanje kombinacijom masovnog probira i ciljanog testiranja.

Tildesley je naveo da je Afrika manje pogođena jer su mnoge zemlje uvele restriktivne mjere, ali da bi broj zaraženih mogao biti mnogo veći s obzirom na ograničenja vezana za testiranje.

“Dnevni broj potvrđenih slučajeva u nekim zemljama, poput Južnoafričke Republike, Egipta i Nigerije, i dalje raste, mada u JAR-u to može, djelomično, biti posljedica razmjere testiranja koja se odvijaju u zemlji”, rekao je on.

Izvor: Agencije