Klimatske promjene – šta su mitovi, a šta činjenice?

Nedavno su svijet obišle fotografije Viktorijinih vodopada koje umjesto prekrasnih prizora padajuće vode prikazuju gole i suhe stijene. Najgora suša koja je zahvatila južnu Afriku u proteklih 100 godina svela je rijeku Zambezi, na kojoj se vodopadi nalaze, na najniži nivo od 1995. godine. 

Inače, Viktorijini vodopadi važe kao najveći na svijetu, a smješteni su na granici između Zambije i Zimbabvea te stoga potiču turizam u obje zemlje.

Brojni mediji su takvo stanje vodopada pripisali klimatskim promjenama. Međutim, zvaničnici iz Ministarstva turizma Zimbabvea pokušali su ublažiti medijske izvještaje napominjući da je riječ o sezonskoj pojavi te da će vodopadi početi dostizati normalan nivo preljeva od sredine decembra, kada se završava sezonski sušni period.

Šta je, dakle, prava istina – da li su mediji senzacionalistički izvijestili o normalnoj prirodnoj pojavi ili je stanje zaista gore nego prije?

Hidrolog i stručnjak za Zambezi rijeku, Harald Kling, za Reuters je izjavio da je ponekad teško reći da li su klimatske promjene odgovorne za sušne periode, zato što je do njih oduvijek dolazilo. Napominje da o klimatskim promjenama možemo govoriti tek kada uočimo učestalije suše. I upravo u tome leži dokaz da nije riječ o pukoj sezonskoj pojavi, jer Kling naglašava da je područje Zambezi rijeke proteklih decenija bilo pogođeno češćim sušama nego što je to predviđeno klimatskim modelima.

Ubrzane klimatske promjene kao posljedica čovjekovog djelovanja

Iako je Zemlja već prošla kroz neke drastične promjene u prošlosti, za prirodnu promjenu klime potrebni su deseci hiljada godina. Nasuprot tome, usporedba uzoraka atmosfere iz različitih slojeva leda sa Antarktika starih i 800 hiljada godina pokazuje da je nivo ugljen dioksida, jednog od štetnih gasova koji utiču na klimatske promjene, počeo drastično rasti tek od 1950-ih godina prošlog stoljeća.

“Mislim da smo mi 100 posto odgovorni za stanje klime. Svojom djelatnošću narušli smo balans stakleničkih gasova, povećala se temperatura zraka i povećavat će se i dalje, raste nivo mora, poremećen je padavinski režim (porast broja poplava, ali i sušnih perioda), stvoreni su uslovi za češće i veće šumske požare, a lokalne nepogode iz godine u godinu sve su brojnije i opasnije”, kaže viši istraživač u Federalnom hidrometeorološkom zavodu, Bakir Krajinović. “U prilog ovog stava idu i zaključci sa nedavno odžane Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama iz Madrida (COP25), ali i izjava Evropskog parlamenta o klimatskoj krizi”, dodaje.

Krajinović detaljnije objašnjava na koji način funkcioniše prirodno variranje klimatskih uslova na našoj planeti.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Paleoklimatologija nas uči kako je Zemlja prolazila kroz glacijalne i interglacijalne periode, koliko su ti periodi trajali i kakve su bile posljedice tih klimatskih uslova. Kroz analizu CO2 da se zaključiti da su to prirodni procesi izazvani promjenama u ‘gibanju’ Zemlje, ali i drugim prirodnim faktorima kao što je vulkanska aktivnost i sl. Posljednja glacijacija završila je prije 12.000 godina, a počela je prije 120.000 godina, da bi optimum za formiranje ledenog pokrova bio prije 70.000 godina”, kaže i naglašava: “Iz ovih perioda jasno se vidi koliko godina Zemlji treba da prirodno promijeni klimatske uslove”.

Krajinović upozorava da se civilizacija trenutno nalazi u velikoj opasnosti zbog drastične promjene klimatskih uslova zbog toga što su ljudi industrijalizacijom Zemlje sami ubrzali prirodni proces te tako ugrozili sami sebe.

Ledeni pokrivač kao sat koji otkucava

U predviđanjima stručnjaka i TV emisijama posvećenim budućim prirodnim uslovima na Zemlji često se mogu vidjeti kataklizmični scenariji u kojima se čitavi gradovi nalaze pod vodom zbog topljenja leda na polovima planete. Upravo takvi teoretski scenariji dovode do toga da šira javnost uveliko ne prihvata da postoje značajne klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem – ljudima je teško povjerovati da bi u budućnosti more moglo prekriti dijelove pojedinih gradova ili čitave države kada za sada sve djeluje manje-više normalno. Međutim, nalazimo se na prekretnici, kada bi civilizacija trebala donijeti mjere da spriječi ili uspori topljenje leda na polovima dok se problem još nije oteo kontroli.

Drugi faktor zbog kojeg se još uvijek ne čini dovoljno na smanjenju emisije štetnih gasova jeste to što većina ljudi naprosto smatra da to nije njihov problem te njegovo rješavanje prepuštaju budućim generacijama.

Na NASA-inoj web stranici posvećenoj klimatskim promjenama između ostalog stoji podatak da je globalni nivo mora u proteklom stoljeću porastao za otprilike 20 centimetara. Štaviše, brzina rasta nivoa mora se udvostručila u zadnjih 20 godina te se ona dodatno povećava iz godine u godinu.

Ubrzano topljenje leda na polovima i Grenlandu uveliko doprinosi porastu nivoa mora, a ukoliko se nešto ne promijeni, sav taj led bi mogao potpuno nestati u narednih nekoliko hiljada godina.

“Led na Antarktiku star je preko 30 miliona godina i kada bi se ukupan ledeni pokrivač otopio globalna razina mora porasla bi za nevjerovatnih 72 metra”, kaže Krajinović. “Satelitska mjerenja jasno ukazuju da je od 1990-tih zapadni dio Antarktika dramatično smanjio svoju površinu ledenog pokrivača. Kada bi se cijeli zapadni dio Antarktika otopio, globalna razina mora porasla bi za sedam metara”, dodaje.

Napominje da je Grenland u periodu od 1992. do 2017. godine izgubio nevjerovatnih 3,8 triliona tona leda, što je izazvalo globalni porast nivo mora za 10,8 mm. “Međutim ako se ostvare najpesimističniji klimatski scenariji, do kraja stoljeća nivo mora porast će za 150 mm samo zbog otapanja leda na Grenlandu”, upozorava Krajinović

Klimatske promjene u Bosni i Hercegovini

Ukoliko se ne donesu odgovarajuće mjere ublažavanja klimatskih promjena, na području Bosne i Hercegovine će do kraja ovog stoljeća doći do porasta prosječne godišnje temperature i smanjenja akumulacije padavina.

“Porast temperature u prvom tridesetogodišnjem periodu (2011-2040) je u obimu od +1,6 do +2 °C, da bi za posljednji tridesetogodišnji period (2071-2100) ovaj obim iznosio od +5,4 do +5,6 °C”, objašnjava Krajinović govoreći o tome kakve klimatske promjene očekuju Bosnu i Hercegovinu u doglednoj budućnosti. Posebno je zanimljivo to što će, prema njegovim riječima, u periodu do 2040. godine veći dio teritorije BiH imati povećane godišnje padavine od oko pet posto, ali će od 2041. one na većem dijelu teritorije biti 10 posto manje, dok će u periodu od 2071. do 2100. godine padavine biti i do 20 posto manje.

“Zaključak koji se nameće jeste da, ako globalne emisije stakleničkih plinova zadrže osmotreni trend iz posljednjih nekoliko decenija, klima Bosne i Hercegovine bi u prosjeku mogla postati toplija i aridnija (suvlja, prim. aut.) u odnosu na klimatske uslove iz sredine dvadesetog vijeka”, kaže Krajinović. On napominje i da to podrazumijeva ekstremnije i intenzivnije padavine.

Jedan od primjera kako bi to moglo izgledati zapravo možda već možemo vidjeti na jugu Evropske unije; tačnije, na Malti. Ekonomija ove male mediteranske zemlje značajno se oslanja na turizam, uz tradicionalno blage zime i suho ljeto. Međutim, proteklih par godina neuobičajeno veliki broj oluja, njihov veći intenzitet i dosta obilnije padavine nego inače potakle su lokalno stanovništvo da sve češće pričaju o klimatskim promjenama. Naprimjer, prošla godina je imala najveći broj oluja otkako se prate vremenske prilike na Malti, a ove godine je neuobičajeno loše vrijeme u proljeće odgodilo otvaranje pojedinih restorana. Zahvaljujući ovome, na Malti je porasla svijest o klimatskim promjenama te ankete koju su sprovele evropske institucije pokazuju da su od svih nacija u Evropskoj uniji Maltežani najzabrinutiji oko klimatskih promjena.

Osim što se odgovarajuće mjere za smanjenje ljudskog faktora u klimatskim promjenama moraju donijeti i sprovesti na nivou državnih institucija, potrebno je osmisliti i način na koji će se javnost kvalitetnije educirati o ovome problemu, jer je do sada to bilo nedjelotvorno. Iznad svega, potrebna je bolja saradnja po ovom pitanju između zemalja na globalnom nivou – nešto što za sada nažalost djeluje kao daleka budućnost.

Izvor: Al Jazeera