Katar za Idlib prikuplja 55 miliona dolara

Humanitarna akcija 'Pravo Sirije' nastoji pružiti hitnu pomoć raseljenim Sirijcima (Getty Images)

Piše: Mohamed al-Shayazami

Doha – U duhu duboke solidarnosti i saosjećanja s patnjama kroz koje prolaze interno raseljene osobe u Siriji i koje potresaju svjetsku javnost, katarska humanitarna organizacija Qatar Charity pokrenula je, u partnerstvu s Katarskom medijskom korporacijom (QMC), kampanju pod nazivom “Haq al-Sham” (Pravo Sirije).

Cilj kampanje jest prikupiti 200 miliona katarskih rijala (55 miliona američkih dolara) kako bi se osigurala urgentna humanitarna pomoć za ublažavanje posljedica najvećeg raseljavanja u Siriji od rata koji je izbio 2011.

Humanitarna akcija “Pravo Sirije” nastoji pružiti hitnu pomoć raseljenim Sirijcima, ublažiti patnje ljudi pogođenih sukobima i zadovoljiti njihove osnovne i urgentne potrebe, kao odgovor na pogoršanje humanitarne situacije nakon najvećeg vala raseljavanja u Siriji u posljednja tri mjeseca.

Katarski mediji 28. i 29. februara u zajedničkoj televizijskoj i radioemisiji uživo će prenositi akciju prikupljanja donacija državljana i stanovnika Katara za stanovnike Idliba, a sredstva će se prikupljati u novcu, nakitu, automobilima…

Informiranje i motiviranje građana

U četvrtak su počele aktivnosti povezane s kampanjom u različitim dijelovima Katara usmjerene na institucije, ustanove i građane kako bi se podigla svijest o teškoj humanitarnoj situaciji u kojoj raseljeni ljudi i izbjeglice žive. U teškim vremenskim uvjetima tim ljudima prijeko su potrebni utočište, hrana, grijanje i osnovne životne potrepštine.

Broj Sirijaca koji su napustili svoje domove zbog sukoba na periferiji Idliba i istočnoj Hami premašuje 900.000 ljudi, većinom žena i djece.

Među raseljenima je više od pola miliona djece, a deseci hiljada njih žive s porodicama u šatorima, boreći se s hladnoćom i kišom. Fond UN-a za djecu (UNICEF) navodi da su zabilježeni slučajevi smrzavanja djece u kampovima.

Mark Lowcock, zamjenik generalnog sekretara UN-a za humanitarna pitanja, komentirao je da je to najveća humanitarna horor-priča 21. stoljeća i da se može zaustaviti jedino prekidom vatre.

Prije početka kampanje razne institucije i istaknute ličnosti u Kataru, među kojima su biznismeni, akademski radnici, mediji i aktivisti na društvenim mrežama, bili su uključeni u njeno promoviranje na različitim platformama kako bi pružili podršku i učinili kampanju još uspješnijom, te potakli građane da se odazovu njenim plemenitim humanitarnim ciljevima.

Njihova je želja da ova akcija ostvari još bolje rezultate od prethodnih sličnih akcija, kada su dobrovoljni prilozi pojedinih dobročinitelja iznosili više miliona rijala.

Brojne poznate trgovine, restorani i kafići u Kataru pridružili su se toj humanitarnoj akciji, a neki su najavili da će dnevni utržak ili pola utrška izdvojiti kako bi podržali njene ciljeve.

Generalni direktor Katarske medijske korporacije (QMC), šeik Abdurrahman bin Hamad Khaled Al Thani, pokrenuo je kampanju “Pravo Sirije” 19. februara. Na svom Twitter-nalogu objavio je: “Naša braća u Siriji u katastrofalnoj su humanitarnoj situaciji zbog raseljavanja, ratnih događanja i vremenskih uvjeta. Njihovo je pravo i naša obaveza da im pomognemo.”

U okviru kampanje otvoreni su bankovni računi za uplate novčanih donacija na šalterima banaka ili posredstvom mobilnog i elektronskog bankarstva. Također je određeno i 97 mjesta za prikupljanje pomoći u trgovačkim centrima, a osigurana je i usluga prikupljanja pomoći na kućnoj adresi, te usluge slanja tekstualnih poruka ili poziva na dežurni telefon.

Faisal al-Fahida, pomoćnik izvršnog direktora za operativne poslove i međunarodna partnerstva u humanitarnoj organizaciji Qatar Charity, kaže da je ta velika humanitarna akcija hitna reakcija kako bi se zadovoljile potrebe milion raseljenih Sirijaca koji žive u teškim uvjetima, koje dodatno otežavaju vremenske okolnosti.

Skrenuo je pažnju na to da je organizacija Qatar Charity odmah reagirala i da je njen tim odmah otišao na sirijsko-tursku granicu da podijeli prvu turu hitne pomoći prognanicima u kampovima. Dovezeno je 50 kamiona pomoći u hrani, koja će biti dovoljna za šest mjeseci. U rad su puštene pekare i kuhinje koje će pripremati 50.000 obroka dnevno na teritoriji Sirije, što je prva faza. Nakon toga se počinje s realizacijom drugih projekata koji će biti provođeni sukcesivno.

Stalne akcije

Kampanja “Pravo Sirije” nije prva takve vrste, imajući u vidu da je to dio kontinuirane podrške humanitarnih institucija u Kataru osobama pogođenim ratnim događanjima u Siriji. Prethodile su joj i druge kampanje, poput humanitarne akcije “Pomozite Arsal” u januaru prošle godine, s ciljem pružanja pomoći izbjegličkom kampu Arsal sjeverno od Libana, koja se zatim proširila i na izbjegličke kampove u drugim zemljama, uključujući Jordan, Tursku i Siriju. Organizirane su i humanitarne akcije “Halep te zove”, “Svi za Siriju” i “Topla zima”, uz konstantne humanitarne napore katarskog Crvenog polumjeseca.

Osim humanitarnih akcija čiji je cilj ublažiti patnje i pomoći sirijskim izbjeglicama, država Katar, koju je zastupao Katarski fond za razvoj, i visoki komesar UN-a za izbjeglice potpisali su na marginama Foruma u Dohi u decembru 2019. sporazum o podršci sirijskim izbjeglicama u Libanu i Jordanu, kojima je osigurana novčana pomoć tokom zimskog perioda.

Nizar al-Haraki, ambasador sirijske opozicijske koalicije u Dohi, istakao je da se pomoć dobrotvornih i humanitarnih institucija u Kataru nije prekidala otkad je počeo rat u Siriji, a koju su pratili stalni politički i pravni napori kako bi se olakšale patnje stradalog sirijskog naroda i ublažila nepravda koja mu je nanesena.

U razgovoru za Al Jazeeru osvrnuo se na slogan “Pravo Sirije”, kako je nazvana kampanja, rekavši da on nosi duboko značenje počasti i priznanja prava naroda Sirije. Dužnost je pružiti pomoć i podršku tom narodu u svjetlu teške i kompleksne političke i humanitarne situacije, dodao je.

U pokrajini Idlib utočište je pronašlo približno tri miliona raseljenih iz različitih dijelova Sirije i to je jedno od najgušće naseljenih područja. To područje danas više nije sigurno, a zbog granatiranja i hladnoće počela su masovna raseljavanja stanovnika, među kojima je najveći broj djece.

Izvor: Al Jazeera