Oglasi

Katalonska kriza i Francovo naslijeđe oblikovat će budućnost Španije

Zatvoreni katalonski lideri i ekshumacija Fraknovih ostataka dva su pitanja koja su u vrhu španske izborne agende.
Glavni kandidati za opće izbore u Španiji pripremaju se za televizijsku debatu uoči općih izboraReuters

Španski biračisu se u nedjelju zaputili na biračka mjesta drugi put ove godine, da učestvuju na četvrtim općim izborima u četiri godine u ovoj državi. Ovo je rekord čak i za državu poznatu po svojim političkim krizama.

Izbori nisu mogli doći u gorem trenutku za Španiju; nepovjerenje i sumnjičavost vladaju među biračima koji su umorni od četiri godine političke nestabilnosti. Kontinuiranu nestabilnost uzrokuje propadanje dvostranačkog političkog sistema u ovoj državi s usponom ljevičarske stranke Unidas Podemos koja je protiv mjera štednje i desničarske, neoliberalne stranke Ciudadanos iz 2014.

Glavne dvije španske stranke, Socijalistička stranka i Narodna stranka su u više navrata bezuspješno pokušavale oformiti vladajuće koalicije sa ovim novopridošlim, uronivši državu u beskrajno stanje političke nesigurnosti. Iako su koalicije formirane na regionalnom nivou, neuspjeh da se ovo postigne na nacionalnom nivou doveo je do tog da neki glasači odustanu od glavnih stranaka u proteklih nekoliko godina i otvorilo prostor za dvije dodatne, radikalnije stranke da se pridruže borbi za moć: na desnoj strani, homofobni i antiimigrantski Vox, kojeg predvodi Santiago Abascal, i na lijevoj strani, progresivna Mas Pais (Više države) koju predvodi Inigo Errejon. 

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Neuspjeh dvije stranke na lijevoj strani – Socijalističke stranke Pedra Sancheza i Unidas Podemosa Pabla Iglesiasa – da oforme vladajuću koaliciju nakon općih izbora u aprilu, u kojima su zajedno dobili 43 posto glasova, dali svim političkim akterima u španskoj političkoj areni drugu priliku da pokušaju i uvjere glasače da će biti u stanju razriješiti politički ćorsokak u državi.

Ishod izbora u nedjelju će ovisiti o tome hoće li birači dati Iglesiasu i trenutnom premijeru Sanchezu drugu šansu da pokuša i oformi koaliciju i o njihovoj reakciji na dva najvažnija događaja u godini: oštre kazne koje je Vrhovni sud izrekao političkim i građanskim liderima Katalonije i ekshumacija posmrtnih ostataka bivšeg diktatora Francisca Franca.

Desnica nezadovoljna ekshumacijom

Nakon dvije godine zatvora prije suđenja, 422 svjedoka, i nezapamćenog medijskog zanimanja, u oktobru je Vrhovni sud osudio devet od 12 katalonskih optuženika na zatvorske kazne od devet do 13 godina za njihovu ulogu u jednostranom pokušaju otcjepljenja iz oktobra 2017. Iako optuženici nisu osuđeni za pobunu, najozbiljniju od optužbi, sud ih je proglasio krivima za zavođenje, zloupotrebu javnih fondova i nepoštivanje.

Čim je presuda pročitana, demonstranti za nezavisnost su izašli na ulice mirno, poremetivši autoputeve, brze željeznice i aerodrom El Prat u Barseloni. Nažalost, i nacionalna policija i njihove katalonske kolege počeli su tući demonstrante i napadati novinare. Grupa nasilnih demonstranata je odgovorila bacanjem kiseline na policajce i paleći automobile i kante za smeće nekoliko noći. Nakon ovih nereda u Barselonu su se vratile mirne demonstracije zahtijevajući oslobađanje svih političkih zatvorenika.

Dok su u Kataloniji rasle tenzije, Madrid je ekshumirao Francove posmrtne ostatke uprkos snažnom protivljenju političke desnice. Ekshumacija se ne bi desila bez napora Udruženja za oporavak historijske memorije (ARMH), koje predstavlja hiljade žrtava njegovog ubilačkog režima. Kako bi počeo skupljati svjedočanstva i identificirati ljude bačene u masovne grobnice širom Španije, ARMH je bio prisiljen da podnese tužbu u Argentini jer je španski Zakon o amnestiji iz 1977. namijenjen da olakša španski povratak na demokratiju.

Nakon decenije borbi od države nametnuta amnezija – prekrasno pretočena u dokumentarac Tišina drugih – konačno su uspjeli. U 2018. Sanchez ne samo da je koordinirao otvaranje masovnih grobnica već je i obećao da će ekshumirati Francove ostatke i neki su pripadnici desnice odbacili planove za ekshumaciju kao „beskorisne“, ali njegovi su posmrtni ostaci vremenom ponovo zakopani na malom porodičnom groblju u oktobru.

Kosti diktatora ne smiju biti prioritet

Neočekivani uspjeh ultradesničarskog Voxa tokom regionalnih izbora u Andaluziji prošlog decembra nagnao je Narodnu stranku i Ciudadanos da se primaknu desnici i da radikaliziraju svoje programe. Kao rezultat, i jedni i drugi su se suzdržali od aplaudiranja Francovoj ekshumaciji i počeli su se takmičiti ko će biti oštriji prema Kataloniji.

Optužili su Sancheza da je preblag prema demonstrantima u Kataloniji i da koristi ekshumaciju samo za izborne svrhe. Lider Narodne stranke Pablo Casado rekao je da je Sanchez trebao aktivirati Zakon o nacionalnoj sigurnosti da okonča katalonske proteste, dok je Albert Rivera iz Ciudadanosa tvrdio da je Madrid trebao nametnuti direktnu vladavinu da ukloni katalonskog premijera i da prisilno stavi proteste pod kontrolu. Reakcija desnice na Francovu ekshumaciju također je bila predvidivo nerazumna. Casado je rekao da ne bi potrošio ni cent na ekshumaciju. Rivera je, u međuvremenu, izjavio kako ne misli da bi "kosti diktatora koji je umro prije 44 godine trebale biti vladin prioritet".

Njihovi reakcionarni stavovi po ovim pitanjima uzrokovali su gubljenje podrške mnogih umjerenih birača desnog centra. Iako su i dalje ujedinjeniji od ljevice, s obzirom da upravljaju sa nekoliko regija zajedno, najnovije ankete pokazuju da neće dobiti dovoljno glasova na izborima u nedjelju da formiraju vladajuću koaliciju.

Moguće i poražavajuće dugoročne posljedice

Prošli ponedjeljak Casado, Sanchez, Rivera, Iglesias i Abascal su se suočili u televizijskoj debati, koja je opet bila fokusirana na pitanja Katalonije i Francove ekshumacije. Činjenica da su hitna pitanja – visoka nezaposlenost, feminističko vanredno stanje i prijeko potrebne ustavne reforme – igrala sekundarnu ulogu u ovoj debati jasno su signalizirala kako lideri stranke vjeruju da će njihova mišljenja o budućnosti Katalonije i Francovog naslijeđa odrediti rezultate izbora u nedjelju.

Tokom debate, Sanchez je pokušao privući umjerene desničarske birače razočarane u Narodnu stranku i Ciudadanosovo pomjeranje prema krajnjoj desnici, zauzimajući centrističke pozicije u vezi Katalonije. Također je pokušao privući ljevičarske birače obećavši da će ugasiti Fondaciju Francisca Franca i da će hvaljenje fašizma proglasiti krivičnim djelom.

Iglesias je međutim, doveo u pitanje iskrenost Sanchezovih uvodnih riječi rekavši kako sumnja da bi nakon izbora u nedjelju aktuelni premijer mogao ponovo udružiti snage sa svojom ljevičarskom strankom i umjesto tog odabrati da pokuša i formira manjinsku vladu sa podrškom izvana od Podemosa i drugih.

Neki sada strahuju da igre moći lidera ljevice mogu utrti put za reakcionarnu desnicu nostalgičnu za Francom i riješenu da primijeni nepotrebne mjere u Kataloniji da preuzme vlast. Ovo ne samo da bi pogoršalo duboku političku nestabilnost u državi već bi imalo i poražavajuće dugoročne posljedice za demokratiju u Španiji.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.