Oglasi

Kasarna Jajce: Zaboravljeno mjesto historije

Izgrađena prije tačno 100 godina, mami poglede turista u glavnom gradu BiH, ali je zapravo jedna ogromna ruševina.

Piše: Ibrahim Sofić

Tačno prije stotinu godina Austro-Ugarska je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine napravila jednu od najljepših vojnih, a i civilnih građevina. Riječ je o kasarni Eugen Savojski, koja je godinu potom preimenovana u Jajce kasarnu, a danas nosi ime kasarna Safet Hadžić.

Premda je po svojoj lokaciji, jer se nalazi u starom dijelu Sarajeva, između Bijele i Žute tabije na Vratniku, te svome historijskom značaju mamac kako turistima tako i investitorima – ova građevina propada od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992 - 1995). Brojne vojske su prošle kroz nju, od Austro-Ugarske, preko Jugoslovenske narodne armije, pa sve do Armije Republike BiH i Oružanih snaga BiH.

„Jajce kasarna, jedan od vizuelnih identiteta grada Sarajeva, predstavlja izuzetan turistički potencijal. Zajedno sa Bijelom i Žutom tabijom dominira gradom, privlači poglede turista koji šetaju sarajevskim ulicama i u njima budi želju da posjete ovaj prekrasni objekat. Kakva god bila namjena obnovljenog kulturno-historijskog spomenika Jajce kasarne, a bilo je različitih prijedloga – od davanja na korištenje nekim kulturnim institucijama do prodaje za izgradnju hotela, od izuzetnog je značaja za turističku ponudu Sarajeva građevinski i arhitektonski obnovljena zgrada do koje se može prići i uživati u njenoj ljepoti“, govori Asja Hadžiefendić-Mešić iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Kako navode iz opštine Stari Grad, poslije rata je šteta na kasarni iznosila blizu 40 procenata, a sada je ta cifra dvostruko veća i pitanje je vremena kada će ona u potpunosti propasti, a zajedno sa njom njena ljepota i historija.

„Posljednjih sedam-osam godina je taj objekat prepušten sam sebi. Ministarstvo odbrane BiH proglasilo je objekat neperspektivnom i neprofitabilnom vojnom imovinom. Sada se kroz Parlament BiH na inicijativu Predsjedništva treba vratiti vlasniku, a to je opština Stari Grad, no to stoji“, ističe Ibrahim Hadžibajrić, načelnik opštine.

Užasna realnost

Pogled iz grada prema kasarni malo toga pokazuje i čini se da je ona u daleko boljem stanju nego što se govori. No, kada se priđe bliže ili uđe u nju, vidi se užasna realnost.

Većina krova je uništena, ogromne grede prijete sa visine na one koji se usude ući u zgradu. Zidovi su ogoljeni, mnogo različitog otpada nalazi se na sve strane, a zrakom dominira težak smrad truleži i vlage. Jedini koji su ovdje česti posjetitelji su brojni psi lutalice koji su našli skrovište u kasarni Jajce.

Brojni okolni potporni zidovi koji su dijelili krug kasarne od okruženja, držali puteve da se ne uruše ukrug – sada više ne obavljaju svoju funkciju. Nekada divne bašte sada su zarasle u korov.

Hadžibajrić ističe kako je tadašnja Jugoslovenska narodna armija Jajce kasarnu napustila 1990. godine i tada su vođeni pregovori da se, uz naknadu, prenese pravo korištenja na opštinu, ali je sve to prekinula agresija.

Prema Daytonskom sporazumu, svi objekti koji se nalaze na manje od 800 metara zračne linije od granice dva bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, ne mogu imati vojnu namjenu.

„Dosta stvari se riješilo od 2005. godine u oba entiteta. Primjer je Lukavica koja je bila najveći regrutni centar, a danas se tu napravio grad. Problem je nesposobnost nas Bošnjaka, ako ćemo se tako dijeliti, jer su svi objekti ovdje i trebali su se riješiti. Postoji projekat obnove i revitalizacije kasarne koja se mora sačuvati u cjelini. Da li će namjena biti hotel ili ministarstvo nebitno je – bitno je da se napravi“, kaže Hadžibajrić.

Investitori zainteresirani

Načelnik ove sarajevske opštine navodi kako ima više beneficija obnove ove kasarne. Prvo je što bi na izvođenju radova radile domaće firme. Kada se obnovi, zaposlilo bi se najmanje 100 osoba, „no na taj način niko ne razmišlja“, a do tada će ova kasarna biti „ruglo grada“.

„Ne mora to uraditi ni opština Stari Grad, nek se neka druga institucija pokrene, obnovi kasarnu, nađe investitora, samo da se to sredi i napravi.“

Za obnovu kasarne Safet Hadžić potrebno je uložiti nekoliko desetina miliona eura, no ni ta cifra ne odvraća investitore. Nekoliko ih se javilo iz evropskih, a nekoliko iz država Zaljeva. Hadžibajrić se prisjetio jednog susreta od prije nekoliko godina.

„Prije dvije godine, tokom Sarajevo Business Foruma, došli su mi ministri iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i kažu: 'Nas su poslali vama da vidimo šta se može uraditi, mi se ne smijemo vratiti bez investicije od nekoliko desetina miliona eura'. Tako su mi doslovno rekli, a kad sam im odgovorio kako im ništa ne mogu ponuditi, jer je takva situacija sa Jajce kasarnom zbog koje su i došli, oni su ostali bez teksta.“

On, također, navodi kako bi, možda, preorijentacija kasarne u neki elitni hotel bilo najbolje rješenje jer bi se povećali kapaciteti na području opštine, ali bi se i izvela regulacija saobraćajnica prema tom dijelu grada, njeno širenje čime bi se riješilo „usko grlo“ u tom dijelu Sarajeva.

Začetak elitnog turizma

Slično mišljenje o novoj namjeni kasarne imaju i iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

„Pretvaranje objekta u hotel visoke kategorije bi mogao da bude začetak elitnog turizma u Sarajevu. Naime, od ukupno 61 hotela, koliko ih ima u Sarajevu, samo su tri hotela sa pet zvjezdica i deset sa četiri zvjezdice. Imajući u vidu činjenicu da kategorizacija smještajnih objekata u BiH i nije baš u skladu sa svjetskim standardima, možemo slobodno tvrditi da Sarajevo nije primamljiva destinacija za zahtjevnije goste. Krajnje je vrijeme da se u ovoj oblasti napravi neki pomak“, ističe Hadžiefendić-Mešić.

Glavni grad BiH iz godine u godinu posjećuje sve više stranih turista, među kojima je dosta ljubitelja arhitekture, kulture, historije… Sve ove grane ljudskog djelovanja vidljive su upravo na Jajce kasarni.

„Našem Turističko-informativnom centru na Baščaršiji su se obraćali turisti sa pitanjima vezanim za Jajce kasarnu, izražavajući želju da obiđu objekat. Najčešći odgovor kako je to nemoguće je: 'Šteta!'“, zaključuje naša sagovornica iz Turističke zajednice.

Naredni period će biti ključan za lijepu stogodišnjakinju u starom dijelu Sarajeva, hoće li to biti dobre ili loše vijesti, vijesti o rušenju zbog vremena i oštećenja ili one o početku radova, ostaje da se vidi.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.