Kako smo živjeli u 2015: Avanturizam ‘velikih’ i nade ‘malih’

Piše: Mladen Obrenović

Izbjeglička kriza čiji su valovi prelili kolone nesretnih ljudi i preko balkanskih prostora i koje su žicama pokušali zaustaviti, ISIL i terorizam, kao pojmovi od kojih strepi zapadni svijet, Merkel i Putin kao osobe koje su obilježile svjetsku scenu, grčka kriza i pad cijena nafte… Svaki od tih događaja i osoba obilježavaju i karakteristične slike – beživotno tijelo malog Alana Kurdija ili stradanje civila u Parizu, ali i u Homsu. O političarima da se i ne govori jer nema dana bez vijesti u kojoj su glavni akteri. Kad su euro, odnosno novac, i nafta u pitanju – oko njih se u pravilu sve vrti.

Pri svemu tome, Zapadni Balkan nije mogao biti izuzet, jer su preko dobrog dijela regije prošle rijeke izbjeglica u čijim je riječima sinonim za sretniju budućnost, isključivo Njemačka. Teret su pri tome nosili Makedonija, suočena istovremeno s političkom krizom, potom Srbija koju su na kraju godine iz Europske unije obradovali otvaranjem pregovaračkih poglavlja, a prethodno iz Brisela i Moskve upozoravali da se na dvije stolice ne može. Tu je bila i Hrvatska, kao članica EU-a koja je itekako osjetila oštrinu žileta na granici prema Mađarskoj i Sloveniji i skoro cijelu godinu provela u predizbornoj kampanji. Ta kampanja za rezultat nije imala ništa novo, osim činjenice da su SDP i HDZ dvije nepomirljive strane između kojih se na izborima postavio jedan most, doduše Most nezavisnih lista. Iako se čini da su Bosna i Hercegovina te Crna Gora i Kosovo ostali skrajnuti, nije baš tako. Svaka od njih ima svoje probleme – prva sa stalnim prijetnjama o referendumu i prekrajanju, druga s protivnicima ulaska u NATO, a treće sa suzavac demokracijom u parlamentu.

U takvim slikama 2015. godinu vidi i 12 odabranih analitičara koji su za Al Jazeeru govorili o događajima, ljudima, pojavama, prizorima koji su oslikali svaki od 365 dana za nama, te projicirali što nas čeka u godini koja dolazi.

Trifunović: Raspad civilizacije kakvu poznajemo

Izbjeglička kriza i odnos prema njoj „ultimativno“ su obilježili godinu iza nas, konstatira Aleksandar Trifunović, glavni urednik banjolučkog portala Buka.

„Svijet se pokazuje nesposobnim da se brine o sebi. Svakodnevno smo uživo pratili raspad civilizacije kakvu poznajemo. Završavamo na istim onim grčkim obalama sa kojih smo prije hiljade i hiljade godina i počeli praviti neki bolji svijet. Nismo uspjeli, to treba priznati. Ograđujemo se žicom od nesrećnika kojim bi trebali pružiti ruku jer koliko već sutra možemo biti na sličnom putu“, smatra Trifunović.

„I to glavno globalno žarište prelama se i na naš, lokalni teren. Kad se i ako se povodom Sirije zategnu do pucanja odnosi između Istoka i Zapada, Rusije i NATO-a, potpuno je jasno da će se ti zategnuti odnosi reflektovati i ovde u regionu, a onda i u BiH koja je uvek najosetljiviji punkt u inače osetljivom Balkanu“, navodi Vukadinović.

Odalović: I Putin obilježio godinu

Upravo je krizno žarište u Siriji, na kojem se u drugoj polovici pojavio novi igrač, iako je on u priči o sirijskoj krizi dulje prisutan, iznjedrilo je još jednu osobu koja obilježava 2015. godinu. Uz Angelu Merkel, komentatorica beogradskog lista Danas Nataša Odalović kao najdominantniju osobu ističe Vladimira Putina.

Za Merkel navodi kako se, „uprkos možda i sve složenijim društvenim prilikama i političkim opredeljenjima u samoj Nemačkoj, odlučno drži na evropskom kormilu, namećući se smelo čak i kao lider u odbrani principa na kojima se temelji EU“.

„Svakako da je svet impresioniran (pozitivno i negativno, ali svakako impresioniran) odlučnošću ruske intervencije u Siriji. Neću pogrešiti ako kažem da ta akcija vraća ‘ravnotežu moći’ na svetskoj političkoj sceni, te osim NATO i Amerike, koji su do sada bili neprikosnoveni i jedini, uvodi mogućnost ‘novih igrača’ na globusu“, navodi.

Radović: Čuvanje slabih rezultata

Na kraju, potpuno je jasno kako će 2015. godina, na što ukazuje i crnogorska ekonomska analitičarka Ana Nives Radović, biti „upamćena po brojnim turbulencijama i krahovima“. Vrijedi to i za politiku, i za ekonomiju, pa su gotovo svi događaji bili obeshrabrujući. No, vraćajući priču na ekonomsku situaciju, Radović najavljuje kako se može očekivati još teža 2016. godina.

„U njoj će, kada je ovaj region u pitanju, biti uloženo mnogo napora da se sačuvaju već slabi ekonomski rezultati. Obeshrabrujuće je, naročito za male zemlje sklone ‘prepisivanju’ politika, što ni na svjetskoj sceni više ne možemo vidjeti dobar pristup u rješavanju problema, zbog čega bi se i eventualna poboljšanja prije mogla dogoditi slučajno, umjesto kao dio neke strategije“, zaključuje Ana Nives Radović analizu 12 Al Jazeerinih sugovornika.

Izvor: Al Jazeera