Oglasi

Kako se dijele nedaće krize u Bosni i Hercegovini

Javni sektor netaknut zbog političkih odluka da se potrošnja zadrži ili poveća putem vanjskog i domaćeg zaduživanja.
Kriza stvara negativne efekte po segmente društva i segmente ekonomijeEPA

Politički problem čovječanstva sastoji se u tome da kombinira tri stvari: ekonomsku učinkovitost, socijalnu pravednost i slobodu pojedinca.

J.M. Keynes

Pandemija jednako prijeti svima u Bosni i Hercegovini, naravno uvažavajući demografske specifičnosti i zdravstveno stanje pojedinih dobnih grupa i pojedinaca. Međutim, ekonomska kriza ne pogađa sve jednako, ni uzduž društvenih grupa, ni uzduž ekonomskih specifičnosti ekonomije.

Niti su svi u istom položaju, niti za sve vrijede isti lijekovi

Uzduž društvene dimenzije primjenjujemo klasni pristup segmentacije društva u šest segmenata segmenata: 1) radnička klasa (plavi okovratnici), 2) srednji sloj (intelektualci, profesionalci, menadžeri, sitni poduzetnici sa dohotkom koji tendira medijani), 3) kapitalistička klasa (ortački kapitalisti bliski vladajućim nacionalnim političkim klasama – crony kapitalisti vs inovativno-poduzetnički dio kapitalističke klase), 4) politička klasa (nacionalna politička klasa sa ekonomskom moći u javnom sektoru), 5) izdržavani sloj (penzioneri, invalidi, demobilizirani borci, primatelji socijalnih naknada) i 6) prekarijat (ljudi izloženi ekstremnoj nesigurnosti, nezaposleni ili rade na crno, neprijavljeni, bez sigurne plaće, zdravstva i penzije, ne uživaju nikakvu socijalnu, niti sudsku zaštitu).

Prema ekonomskim specifičnosti ekonomije izdvaja se pet segmenata i to: 1) segment privatnog nefinancijskog poduzetništva (tzv. realni sektor, privredna društva, obrti, poljoprivredna gazdinstva), 2) segment javne korporativne ekonomije (javna poduzeća i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu), 3) segment javnih usluga (obrazovanje, zdravstvo, socijalna zaštita, sigurnost, javna administracija), 4) segment financijskih usluga (banke, osiguranje, berze) i 5) segment neformalne ekonomije (neregistrirani biznisi, rad u domaćinstvima).

Apsorpcija efekata krize – ekonomska prisila ili politička odluka

Kriza stvara negativne efekte po segmente društva i segmente ekonomije. Mjerama vlade ili firmi ti se efekti ublažavaju, tako da vlada ili firme preuzimaju apsorpciju tih efekata. Tako su ostali društveni slojevi dijelom pošteđeni napora na apsorpciji negativnih efekata krize ( ekonomski pad, rast nezaposlenosti, pad dohotka i plaća). Tamo gdje su ljudi bili izloženi izravnim negativnim utjecajima sloma tržišta, oni su bili izloženi većem intenzitetu apsorpcije krize i obratno.

Stupanj apsorpcije procjenjujemo kvalitativno na bazi slijedećih faktora: 1) intenzitet negativnih efekata krize, 2) mjere poduzete od strane vlade na ublažavanju tih efekata i poticanju oporavka – uvođenje subvencija za plaće, odlaganje otplata kredita i poreza i podrška jeftinim kreditima i 3) mjere poduzete od strane firmi u apsorpciji efekata krize – zadržavanje radnika čak i po cijenu izostanka posla, zadržavanje plaća.

Intenzitet apsorpcije se iskazuje u četiri stupnja. Prvi stupanj su NAPUŠTENI (izostanak ikakvog angažmana vlade i firmi u apsorpciji krize – obilježeni crveno), drugi stupanj su POGOĐENI (neizravni utjecaji ili pod udarom krize, ali relativno održivim – obilježeno narandžasto), treći stupanj su PODRŽANI (dijelom podržani od strane vlade ili firmi – obilježeni žuto), četvrti stupanj su NETAKNUTI (najvećim dijelom van utjecaja krize ili mjerama vlade pošteđeni – obilježeno zeleno).

Intenziteti apsorpcije efekata krize u dimenziji ekonomije i dimenziji društvenih slojeva dati su u obliku matrice na slici 1.

Matrica odnosa društvenih grupa i segmenata ekonomija u krizi COVID-19 u BiH

Dominantan je intenzitet „netaknutih“ sa 11 polja, slijedi intenzitet „pogođenih“ i „podržanih“ sa po sa osam polja, a onda intenzitet „napuštenih“ sa tri polja. Intenzitet „podržanih“ svjedoči o tome da je manje od jedne četvrtine slučajeva koje nudi matrica pokriveno aktivnim mjerama vlada ili firmi. Zabrinjavajući je obim od jedne desetine slučajeva obilježenih intenzitetom „napuštenih“ kojima nisu ponuđene nikakve aktivne mjere, a odnose se na duže nezaposlene i prekarijat.

Neravnomjerna apsorpcija efekata krize kod radničke klase i prekarijata

Ekonomska kriza izaziva ugroženost prekarijata i radničke klase u privatnom nefinancijskom segmentu i segmentu neformalne ekonomije. Prekarijat je i bez krize ekstremno ugrožen. I sama radnička klasa je u različitom položaju. Naravno da je posebno ugrožen položaj onog dijela radničke klase koji je duže neuposlen. Oni najvećim dijelom prelaze u segment neformalne ekonomije u pokušajima da održavaju svoju egzistenciju. U nefinancijskom privatnom segmentu u velikim firmama i poljoprivredi njen položaj je stabilniji, dok je posebno ugrožen u mikro i malim i srednjim firmama i obrtima. U sektorskom smislu posebno je ugrožen položaj radnika u turizmu, prometu i uslužnim obrtima.

Prijetnja radničkog siromaštva

U neformalnoj ekonomiji koja se procjenjuje na oko 30 posot ekonomije BiH ili oko 240 hiljada osoba najveći dio njih je u statusu prekarijata, tj. nalaze se van tržišta rada, nisu ni prijavljeni, nemaju osiguranje, niti imaju redovne plaće, a mnogi, iako imaju dob za penziju, ne mogu to pravo ostvariti zbog nedovoljnih godina radnog staža. U segmentu radničke klase i prekarijata doći će do ekspanzije radničkog siromaštva (Working poor). Prema procjenama Međunarodne organizacije rada (ILO) stopa radničkog siromaštva je za Europu jedan posto, ali je u vrijeme krize 2008. godine narasla šest puta. Na toj osnovi možemo procjeniti da će siromaštvo radnika u BiH u ovoj krizi pogoditi barem pet posto uposlenih ili oko 40.000 radnika. K tome, barem 50 posto prekarijata ili oko 120 hiljada ljudi bit će u siromaštvu. Tako će u najdubljoj krizi oko 160 hiljada radno sposobnih sa porodicama živjeti u zoni siromaštva. Za njih vlade nisu učinile ništa, čak ni prijedlog da se trajnije nezaposlenim u FBiH dodjeli jednokrata naknada od 200 KM nije prihvaćen. Osim toga, nivo minimalne plaće ne omogućava preživljavanje. K tome treba dodati i negativan utjecaj pada novčanih doznaka dijaspore koja se sama našla u situaciji da apsorbira efekte krize u zemljama imigracija.

Radnička klasa u javnom sektoru bez apsorpcije krize

Radnička klasa u javnom korporativnom segmentu i segmentu javnih usluga je u kategoriji netaknutih. Taj status je manje siguran u javnom korporativnom segmentu koji je izložene negativnim tržišnim utjecajima. U segmentu javnih usluga bi sam poremećaj u javnim prihodima mogao nametnuti potrebu redukcije zaposlenosti i plaća, ukoliko oporavak ne bi uslijedio do kraja 2020. godine. Status netaknutih nije trajan. Ukoliko se oporavak ne ubrza, veliki broj zaposlenih u javnom sektoru mogli bi se naći u statusu podržanih ili napuštenih, posebno u javnim poduzećima na nivou kantona i općina/gradova.

Država je utjecala kroz apsorpciju negativnih utjecaja krize na položaj radničke klase putem subvencija doprinosa na minimalne plaće, putem isplata naknade za nezaposlenost i putem utjecaja na odlaganje otplata kredita firmi i građana (trenutno zavaravanje da se rješava problem). U cjelini to su nedovoljne mjere, tako da je teret krize neravnomjerno raspoređen. On je apsorbiran uglavnom od strane radničke klase u nefinancijskom privatnom segmentu i segmentu neformalne ekonomije. Zaposleni u financijskom segmentu, korporativnom javnom segmentu i segmentu javnih usluga su skoro netaknuti. Pored toga što je tretman uposlenih u javnom sektoru ekonomski upitan, zbog izostanka ušteda u plaćama, time je grubo narušeno i načelo socijalne pravde.

Kapitalistička klasa ostvaruje visoku apsorpciju efekata krize

Kapitalistička klasa u segmentima ekonomije izloženim negativnim tržišnim utjecajima ostvaruje visoku apsorpciju krize. Pri tome je ispoljen relativno visok stupanj lojalnosti prema zaposlenim, posebno stručnim radnicima, dok su otkazi sektorski specifični i fokusirani na zaposlene sa određenim radnim vremenom i nekvalificirane radnike. Poduzetničko-inovativni dio kapitalističke klase bilježi rast zaposlenosti sa otvaranjem ekonomije i najavom mjera subvencija doprinosa na plaće.

Ortački dio kapitalističke klase manje je pogođen zbog samih sektorskih specifičnosti biznisa i bliskih veza sa političkom klasom (ta se bliskost razotkrila razornim destrukcijama javnog novca kroz postupke netransparentnih javnih nabavki). Manje firme i obrti ne posvećuju pažnju stvaranju rezervi koje čine bilansni dio kapitala i namjenjene su upravo pokrivanju nepredviđenih tržišnih, političkih i rizika prirodnih nesreća. To je lekcija za budućnost po kojoj se ne može sva dobit izdvajati u dividende ili investicije, nego jedan dio treba usmjeravati u rezerve.

Politička klasa netaknuta, ali sa neizvjesnom budućnošću

Politička klasa (političke partije na vlasti i njihov aparat) uglavnom je pogođena efektima krize zbog smanjenja javnih prihoda, ali je javni sektor netaknut zbog političkih odluka da se javna potrošnja zadrži ili poveća putem vanjskog i domaćeg zaduživanja. Izostanak oporavka mogao bi dovesti do pada javnih prihoda i potrebe redukcije u sektoru javnih usluga sa efektima po izdržavani sloj, prekarijat i radničku klasu.

Tu su posebno izloženi neizvjesnosti javna uprava, socijalni sektor, zdravstvo i obrazovanje. Osim toga, otplate kredita bi mogle bez generiranja ekonomskog rasta nametnuti potrebu povećanja poreza sa dodatnim efektima usporavanja rasta.

Srednji sloj – niska izloženost i respektivan kapacitet apsorpcije krize

Zbog svoje deficitarnosti na tržištu kao eksperata, profesionalaca i menadžera (ljekari, inženjeri IT, marketing, financijski stručnjaci, pravnici, profesori, ekonomisti), srednji sloj je manje izložen otkazima i smanjivanjima plaća bez obzira da li djeluju u privatnom ili javnom sektoru ili su free lancers. S druge strane, zbog viših dohodaka, srednji sloj raspolaže višim rezervama za snošenje kratkoročnih efekata krize. U osnovi, oni su dosta pošteđeni izravne apsorpcije negativnih efekata krize.

Izdržavani sloj – visoka izloženost i nizak kapacitet apsorpcije krize

Umirovljenici, invalidi, demobilizirani borci, žrtve rata i njihove obitelji i primatelji socijalnih naknada su visoko izloženi negativnim utjecajima krize zbog toga što nemaju novčane rezerve i ovise od redovnosti isplate naknada, koje su inače nedovoljne za životnu egzistenciju. Oni su na entitetskom nivou podržani kroz mjere podrške proračunu za redovne isplate mirovina i drugih naknada putem zaduživanja. Podržani su i kroz mogućnost odgađanja otplata kredita, što kratkoročno ublažava, ali ne rješava problem. Na taj način su u velikoj mjeri pošteđeni izravnih negativnih efekata krize, ako se uzme u obzir da će zahtjevi za revaloriziranje mirovina biti ispostavljeni po okončanju perioda prirodne nesreće.

Vlade rade za političku klasu i javni sektor

Najmanji efekt apsorpcije krize snose politička klasa i javni sektor. Najtežu apsorpciju efekata krize podnosi radnička klasa i prekarijat i inovativno-poduzetnički dio kapitalističke klase. Zanemarivanje prekarijata i nezaposlenih vodi nekontroliranom siromaštvu sa jačanjem socijalnih pritisaka. Fiskalni stimulansi kao oblik vladinih intervencija jesu usmjereni prema pogođenim dijelovima kapitalističke i radničke klase, ali to nisu potrebne razmjere i teško da će pružati podršku oporavku. Nastavak zacrtane politike intervencija značit će da vlade vide u javnom sektoru generatora oporavka i ekonomskog rasta. Kako je to u suprotnosti sa ekonomskom realnošću u BiH, potrebno je reprogramirati vladine intervencije u pravcu pružanja veće podrške privatnom sektoru za pokretanje oporavka i socijalnim intervencijama za nezaposlene i prekarni dio društva.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.