Kako ‘izvući informacije’ iz državnih institucija?

Kako doći do informacije iz državnih institucija – to je problem građana, novinara i nevladinog sektora u BiH.

Ured za revizuju zaključuje kako je nivo saradnje javne uprave nizak, predlažu izmjene zakona, posebno onog o slobodi pristupa informacijama.

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine je utvrdio kako institucije te zemlje ne osiguravaju zadovoljavajući nivo transparentnosti o svome radu, te kako su potrebne izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Utvrđeno je i to da pojedine institucije na svojim internetskim stranicama ne osiguravaju uspješnu komunikaciju između administracije i javnosti.

Jedan službenik

S tim se problemima redovno suočavaju građani, novinari i nevladine organizacije u BiH.

Istraživači portala Istinomjer pripremaju monitornig ispunjavanja predizbornih obećanja u Bosni i Hercegovini.

Trebaju im informacije s različitih nivoa vlasti, a kažu da nekad sve zavisi od jednog službenika.

„Zaista transparentnost institucije dosta zavisi bukvalno od osobe koja je recimo na mjestu glasnogovornika ili glasnogovornice te institucije”, tvrdi Damir Dajanović, istraživač Istinomjera.

Damir sazaje kako je posebno teško doći do informacija iz Ureda predsjednika Republike Srpske. U to smo se i sami uvjerili.

Željeli smo dobiti komentar o njihovoj saradnji s medijima, ali bez odgovora.

Iz Istinomjera kažu da je slična saradnja i s pojedinim institucijama u Federaciji BiH. U takvim slučajevima građani se mogu žaliti instituciji ombudsmena, ali ni ona im ne može puno pomoći.

Može samo izdati preporuka, koja nije obavezujuća. Za prvih deset mjeseci ove godine izdali su 24 preporuke, a zaprimili 195 žalbi. Provedba preporuka kreće se između 50 i 70 posto.

„Ja mislim da tu jeste manjkav zakon o slobodi pristupa informacijama, da nije predvidio sankcije mimo institucije ombudsmena. Druga značajna činjenica je da se ne provede test javnog interesa, nego da se samo donese šablonsko rješenje: odbija se pristup informacijama, a u obrazloženju se ne navode razlozi na osnovu kojih je takva odluka donesena”, kaže Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava u Bosni i Hercegovini.  

Zato je potrebna izmjena Zakona o slobodi pristupa informacijama, dodaje ombudsmenka. To je i jedna od preporuka državnog Ureda za reviziju. Predlaže se i upostava centralnog web portala na nivou BiH, kao i periodično ispitivanje zadovoljstva korisnika o informacijama koje institucije pružaju. Međutim, ni preporuke revizora u BiH nisu obavezujuće.

Transparentnost institucija

Iz Instituta za razvoj mladih Kult predlagali su izmjene takvog zakona prije tri godine.

Predlagali su sankcije za one koji dobijaju negativne revizorske izvještaje, ali njihov prijedlog na kraju nije podržan u Parlamentu.

„Nije podržan na Domu naroda. Ne možemo znati prave uzroke, možemo nagađati, ali zasigurno možemo tvrditi da Dom naroda, koji bi se trebao prvenstveno baviti zaštitom nacionalnih interesa, da zakon o reviziji nije zadirao u nacionalne interese”, zaključio je Rusmir Pobrić iz Instituta za razvoj mladih.

U međuvremenu se broj revizorskih preporuka značajno povećava, ali one i dalje nisu obavezujuće za bilo koga, ističe Pobrić.

Transparentnost institucija jedan je od osnovnih principa demokratskog društva, ali ona će u BiH očito i dalje zavisiti od volje pojedinaca.

Transparentnost institucija u Bosni i Hercegovini možda će biti veća nakon što se dodatno educiraju službenici radi boljeg razumijevanja zakona o slobodi pristupa informacijama.

Revizori ističu da službenici sada često poistovjećuju zahtjeve medija sa zahtjevima građana.

Izvor: Al Jazeera