Oglasi

Kada se političari poigraju sa ekonomskim pokazateljima

Političke vođe će statistiku uvijek interpretirati na način kako to njima odgovara, kaže profesor sa Burch Univerziteta.
Statistika je, ističe Damir Novotny, bolja u Sloveniji i Hrvatskoj, budući se temelji na metodi anketne i registrirane nezaposlenostiArhiva/Ilustracija

Iako su zabilježile stope smanjenja nezaposlenosti, Makedonija i Bosna i Hercegovina su i dalje pri začelju u regiji, dok je Slovenija sa ostvarenom stopom nezaposlenosti od svega pet posto najbolja u regiji.

Stopa nezaposlenosti u BiH iznosi, prema posljednjim podacima za prošlu godinu, 18,4 posto. To je za 5,1 posto manje nego godinu ranije.

Do smanjenja nezaposlenosti od 2,1 posto došlo je i u Makedoniji, ali ta zemlja je sa 20,8 posto nezaposlenih najgora u regiji kada je u pitanju tržište rada.    

Nezaposlenost je i u Crnoj Gori smanjena za 3,3 posto, ali je i dalje generalno visoka. Crna Gora je prošlu godinu završila sa stopom nezaposlenih od 14,1 posto.

Slovenija je, istovremeno,  jedina zemlja u regiji koja više izvozi nego što uvozi.

S obzirom da su balkanski političari, pogotovo u vrijeme predizbornih kampanja skloni da manipuliraju ekonomskim pokazateljima kako bi skupili političke poene, Al Jazeera je provjerila šta se zapravo krije iza namjerno plasiranih netačnih informacija, prije svega o izvozu i zaposlenosti.

Vještački rast standarda

Sanel Halilbegović, profesor na Burch Univerzitetu u Sarajevu, kaže da BiH, kao i neke države u regiji dolaze u kontradiktornost gledanja na smanjenje nezaposlenosti kao dobru vijest.  

Čak šta više, navodi Halilbegović, ovakva vijest je vrlo alarmantna i ukazuje na svojevrstan uvod u ekonomsku anomaliju koja se zove "sintetički rast standarda", gdje porast životnog standarda nije uzrokovan nekim radikalnim mjerama zapošljavanja ili podsticaja pokretanja i sekundarnog zapošljavanja u srednjim i malim preduzećima i slično, već je taj nadasve vještački rast standarda, uzrokovan tektonskim pomjeranjima u demografiji jedne zemlje ili regije.

“To uključuje, a nije limitirano sa odlaskom mlade radne snage iz zemlje, smanjenjem djelitelja u razlomku koji definira procenat nezaposlenih (djeljenik otprilike ostaje isti, dok se djeljitelj smanjuje) itd.  Konkretno, BIH je odavno prešla kritičnu tačku omjera zaposlenih prema broju penzionera, te je jednostavnom analizom vrlo lako utvrditi da je jedino rješenje opstanka PIO fonda u stvari zaduživanje u beskraj, jer mlada radna snaga, koja bi u narednih 20/30/40 godina trebala "upumpavati" novac u PIO kroz doprinose, se sve više osipa“, ukazuje on.

Moramo biti svjesni, ističe on, da će političke vođe statistiku uvijek interpretirati na način kako to njima odgovara ili onako kako ih to čini pozitivcima, jer koliko god bila egzaktna i objektivna, čak je i statistika podložna subjektivnom tumačenju u nekoj mjeri.

“Čak nije isključeno da će određene političke vođe, a kad im u nekom momentu to bude potrebno, pokušati da gore navedene kontra-pozitivne efekte "sintetičkog rasta standarda" upotrijebe kao materijal za sopstvene hvale i veličanja.  Upravo su državne institucije one koje imaju tačne, realistične podatke i metrike u svojim bazama, ali veliki problem je to što običan čovjek ne može doći do takvih informacija da bi se eventualno stvorila realnija slika stanja. Prema mom mišljenju, razne nevladine agencije, asocijacije, nevladine organizacije i slično moraju uzeti aktivniju ulogu da bi ne samo prikupili već i na jedan rudimentaran ali efektan i prodoran način emitovali nalaze analiza stvarnih činjenica te tako podignu svijest o tome u kakvom smo stvarno stanju“.

Ekonomski analitičar iz Zagreba Damir Novotny kaže da statističke analize i metodologije prikupljanja podataka o ekonomskim aktivnostima i zaposlenosti / nezaposlenosti se razlikuju u zemljama članicama Evropske unije i ostalim zemljama jugoistočne Evrope.

Statistika je, ističe Novotny, bolja u Sloveniji i Hrvatskoj, budući se temelji na metodi anketne i registrirane nezaposlenosti.

“Statistički podaci o nezaposlenosti su relevantni , ali se moraju korigirati sa stvarnim stanjem. Pri tome pomaže metoda anketiranja kućanstava. Jedan dio nezaposlenih se emigrirao u druge zemlje EU-a. Veliki dio registriranih nezaposlenih ostvaruje dohodak u ”sivoj ekonomiji” koja se procjenjuje na čak 30 posto BDP-a u zemljama jugoistične Europe“, kaže.

Makedonija ima najveći nivo sive ekonomije

Slovenija, napominje on, nema toliko visoku sivu ekonomiju, pa se podaci o nezaposlenosti odnose na stvarno nezaposlene, dok je Makedonija prema službenim podacima i statistikama najlošija, ali ima i najveći nivo sive ekonomije, odnosno ostvareni dohotci se ne registriraju.

Slično je, kaže, u Bugarskoj, Albaniji i Grčkoj.

Na pitanje kako izaći iz ove situacije, Novotny odgovara da je Njemačka primjerice prije 10-15 godina omogućila prijavljivanje za tzv. 'mini poslove' - male poslove na koje se plaća samo 15 posto poreza i to je, kako navodi, radikalno promijenilo sliku nezaposlenosti.

Ekonomista iz Zemuna, Goran Stanković, ističe MI u državama Balkana delimo relativno sličnu sudbinu, ali,  mora se primetiti da se razlika u standardu između bivših jugoslovenskih republika nije značajno promenila u odnosu na period zajedničke države.

I dalje je, podsjeća, Slovenija na vrhu, Hrvatska iza nje, dok se  ostale države sa manjim razlikama, nalaze u „drugom delu tabele“.

“Posmatranje ekonomskog razvitka bivših jugoslovenskih republika, se u savremeno doba mora obavezno gledati kroz prizmu celokupne svetske ekonomije, sa posebnim naglaskom na plasiranju međunarodnih kredita. Pod pojmom „savremena“, ja ne podrazumevam poslednjih par dekada, već proces koji je krenuo pre Prvog svjetskog rata. Od tada se stalno, ciklično, smenjuju periodi kriza i napretka, u svim svetskim državama. Naravno, i mi smo deo tog sistema“, kaže on.

Politički utjecaj

Države koje trenutno bolje ekonomski stoje od ostalih država, napominje Stanković, imaju veću zaduženost po glavi stanovnika, nego manje razvijene ekonomije.

“Mislim da je trenutno stanje u nekoj ekonomiji uvek zaslužno više faktora, koji su skloni promenama, kroz vreme. Ti faktori su: razvijenost infrastrukture, upražnjenost tržišta u nekoj oblasti, politička odluka velikih sila i mentalitet stanovništva. Mislim da je ovo poslednje najmanje važno, jer smo u istoriji mnogo puta videli da neke države padaju u krize i da se posle izvlače i prestižu države koje su im do juče bile uzor. Evropske države koje danas dobro stoje a imale su neverovatne krize su npr. Nemačka, Mađarska, Italija, Grčka ... Zatim, setimo se nekih istočno evropskih država, koje su pre tridesetak godina imale neuporedivo niži standard od Jugoslavije a danas su daleko ispred nas. Mislim, da je malo moguće da su se ljudi toliko promenili i došli do novih saznanja, već je za to u velikoj meri zaslužna međunarodna politika i ciklični krugovi međunarodnog zaduživanja“.

Stanković podsjeća na veliku ekspanziju građevinske industrije bivše jugoslovenske privrede u zemljama sjeverne Afrike.

“Mislim da je za savremeni ekonomski napredak, potreban politički uticaj i unapred dogovoreni poslovi u visoko razvijenim industrijskim granama. Zaduživanje u privatne svrhe je veliko breme i problem za svakog pojedinca. Međutim, međunarodno zaduživanje je odavno dobilo svoju nelogičnu suprotnost, tako da to i ne mora uvek biti loše za standard stanovništva“.

Stanković zaključuje da se razlike između bivših jugoslovenskih republika mogu mijenjati kao i razlike među bilo kojim drugim državama, koje imaju svoje dobre i loše faze.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.