Kad počinje ramazan 2020. godine?
Vjernici će u većem dijelu svijeta biti spriječeni ići u džamije na molitve zbog pandemije korona virusa.
Prvi dan posta i odabranog muslimanskog mjeseca ramazana, koji se određuje pojavom mlađaka, vjerovatno će biti u petak, 24. aprila, u većini arapskih država, od kojih je nekoliko i dalje pod blokadom zbog pandemije korona virusa.
Vjernici u Kataru, Egiptu, Indoneziji, Libanu, Maroku, Siriji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te u mnogim drugim državama vjerovatno će početi s postom u petak.
U vrijeme pandemije korona virusa mnoge aktivnosti tokom ramazana bit će zabranjene u državama s muslimanskom većinom na Bliskom istoku i šire. Saudijska Arabija objavila je da će zadržati zabranu na sve molitve u zajednici (džematu, džamiji), uključujući i teravih-namaz, posebnu molitvu koja se obavlja tokom tog mjeseca.
U Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama muslimanske zajednice oslanjaju se na astronomske kalkulacije i vjerovatno će u četvrtak navečer prijaviti viđenje mlađaka, pa će prvi dan posta biti u petak.
Naučna predviđanja
Kalkulacije astronoma govore da će ramazanski mlađak “biti rođen” 23. aprila. Tog dana bit će vidljiv u Srednjoj, Sjevernoj i Južnoj Americi, dok će 24. aprila biti lako viđen u većini država svijeta.
Tačna vidljivost polumjeseca zavisit će od mnogih faktora, poput atmosferskih uvjeta, oblačnosti i udaljenosti Mjeseca od horizonta.
Muslimanski lunarni mjeseci traju 29 ili 30 dana, zavisno od viđenja mlađaka 29. noći svakog mjeseca. Ako novi mjesec nije vidljiv, onda trenutni traje 30 dana.
Kako bi se objavio početak ramazana, Saudijska Arabija i druge države s muslimanskom većinom zavise od svjedočenja osoba koje lokalno prate Mjesec, a zatim Visoki sud pravde odlučuje kad počinje ramazan.
Pet stubova islama
Za muslimane ramazan je mjesec u kojem su prvi ajeti (stihovi) Kur'ana, svete knjige islama, objavljeni poslaniku Muhammedu prije više od 1.400 godina. Tokom tog mjeseca muslimani se odriču jela, pića, cigareta i seksualnih odnosa od zore do zalaska Sunca.
Post ima za cilj da vjernike približi Bogu i podsjeti ih na patnje onih koji su imali manje sreće u životu.
Ramazanski post jedan je od pet stubova islama, zajedno s muslimanskim svjedočenjem vjere, dnevnim molitvama, zekatom (godišnjim izdvajanjem iz imetka) i odlaskom na hadž u Meku.
Prošle godine vjernici su postili između 11 i 19 sati dnevno, zavisno od dijela svijeta gdje žive.
Na kraju ramazana muslimani obilježavaju blagdan Ramazanski bajram (Eid al-fitr).