Kad bi Slovenci bili Amerikanci...

Mediji na južnoj strani Alpa posljednjih mjeseci više pažnje posvetili američkim, nego izborima na vlastitom terenu.

Slovenija, Izbori, Predsjednik, Danilo Tuek, Borut Pahor, Milan Zver
Turk, Pahor i Zver: U Sloveniji predsjednik bi trebalo da ima značajnu ulogu - moralni autoritet

Piše: Aleksandar Mlač

Šteta što Slovenci nisu Amerikanci, rekao je nedavno jedan od uglednih slovenskih kulturnih radnika. I zaista, šteta. Jer, onda bi se ruski predsjednik Vladimir Putin mogao hvaliti da plinovod Južni tok prolazi kroz teritoriju prijateljske zemlje Amerike, a slovensaki distributeri filmova bi prestali biti bombardovani trećerazrednim proizvodima holivudske filmske industrije u kojoj su glavni neprijatelji Rusi. Samo što ovog puta to nisu pripadnici neprijateljske komunističke Crvene armije i sovjetski špijuni, nego okorjeli i jednako nemilosrdni ruski mafijaši.

Predsjednik Amerike će vladati najjačom silom na svijetu, a predsjednik Slovenije samo šačicom od oko dva miliona ljudi, kojima bi trebalo da bude moralni autoritet.

I još jedna prednost. Slovenci bi se na narednim predsjedničkim izborima u nedelju, 11. novembra, opredjeljivali između dva, a ne tri predsjednička kandidata. Za medije na južnoj strani Alpa ionako nema razlike, jer su posljednjih mjeseci više pažnje posvetili američkim, nego izborima na vlastitom terenu. Doduše, predsjednik Amerike će vladati najjačom silom na svijetu, a predsjednik Slovenije samo šačicom od oko dva miliona ljudi, kojima bi trebalo da bude moralni autoritet. Njegove ustavne nadležnosti mu ne pružaju više.

Međutim, i kao moralni autoritet, u Sloveniji predsjednik bi trebalo da ima značajnu ulogu - moralni autoritet. Za nju se natječu dosadašnji predsjednik Danilo Turk, biši premijer Borut Pahor i poslanik u Evropskom parlamentu i bivši ministar školstva u prošloj vladi Janeza Janše Milan Zver.

Turk u prednosti

Dosadašnji predsjednik i kandidat za drugi mandat Danilo Turk, prema posljednjim anketama javnog mnijenja, vodi, za njim je Borut Pahor, a najmanje šanse da prohoda crvenim tepihom ima Milan Zver. Predizbornu kampanju vodili su naizgled pod istim geslom: Zajedno, Za zajedničko dobro i Za promjene. Približavali su ga biračima na sebi svojstvene načine, ali bez spektakularnih priredbi kakve su priređivali kandidati na američkim izborima.

'Njihovi' su, kao što se može pretpostaviti, Slovenci pripadnici drugih naroda, u najvećoj mjeri iz republika bivše zajedničke države.

U predizbornu kampanju su se uključile i političke partije, dajući podršku kandidatima od kojih očekuju da mogu imati najviše koristi. Tako je sadašnjeg predsjednika podržala Pozitivna Slovenija gradonačelnika Zorana Jankovića; Boruta Pahora Socijalni demokrati; Milana Zvera Slovenski demokrati Janeza Janše i Nova Slovenija. Podijelile su kandidate na "naše", "vaše" i "njihove", po logici da oni koji nisu naši pripadaju vašima i njihovima.

"Njihovi" su, kao što se može pretpostaviti, Slovenci pripadnici drugih naroda, u najvećoj mjeri iz republika bivše zajedničke države. U tome su i bitne razlike kandidata. Zajedno i Za zajedničko dobro se suštinski razlikuju od Promjena Milana Zvera, koji promjene tumač po diktatu svojih mentora. U pravilu ne u korist birača, ili barem ne svih.

Doprinos Crkve

Jedna anketa je pokazala manje uočen, ali veoma simptomatičan podatak da će za Boruta Pahora glasati i dio pripadnika Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. Cilj je jasan - podijeliti biračko tijelo, odnosno omogućiti  kandidatu kojeg podržava ta stranka ulazak u drugi izborni krug. A onda će svoj doprinos dati i Katolička crkva, za koju ne treba sumnjati da će, kao uvijek pred neke izbore, dati svoj doprinos u diktiranju koga birati.

Krizi, ekonomskoj i političkoj nestabilnosti, pridružile su se i vode rijeka i jezera.

Zbog toga je i teško reći ko će biti četvrti predsjednik Slovenije, iako sve najave idu u prilog dosadašnjeg predsjednika Danila Turka, njegovom bogatom iskustvu na diplomatskim poslovima u Ujedinjenim narodima, iskusnog profesora međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Ljubljani i istinskog borca za pravnu državu i ljudska prava. Do sada ga nisu uzdrmali ni brojni pokušaji protivnika da uzdrmaju nejgovu dilomatsku mirnoću vođenja države, koja je ozbiljnoj ekonomskoj i političkoj krizi sa preko 100.000 nezaposlenih i više od 1.000 mladih, koji, zbog domaće besperspektivnosti, žele da odu na školovanje i rad u inostranstvo.

Do slovenskih predsjedničkih izbora ostalo je još pet dana. Na brojnost izlaska građana na izbore ovog puta će uticati i priroda. Cijela Slovenija je pod vodom. Dugo nezampaćene poplave i njihove posljedice mnoge će prisiliti da ne izađu na birališta i pobrinu za svoje domove i drugu imovinu. Krizi, ekonomskoj i političkoj nestabilnosti, pridružile su se i vode rijeka i jezera.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne predstavljaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.