Izraelski rat arapskom jeziku
Svaki peti stanovnik Izraela čiji je maternji jezik arapski strahuje koristiti ga javno, jer su sve veća neprijateljstva prema ovom jeziku i od zvaničnika, i od jevrejske javnosti, upozoravaju grupe koje se bore za zaštitu ljudskih prava.
Upozorenje dolazi u vrijeme prijetnji pravnika općini Tel Aviv, najvećem gradu u Izraelu, zbog nepoštivanja sudske odluke kojom nije uključen arapski jezik na većini javnih znakova – 14 godina nakon što je izraelski Vrhovni sud naredio da se to uradi.
Kako navode lideri velike palestinske manjine Izraela, politika Tel Aviva pokazuje sve širi antagonizam prema arapskom jeziku, uprkos njegovom zvaničnom statusu kao drugog jezika Izraela. Arapski je maternji jezik za 1,7 palestinskih stanovnika Izraela.
Kako navodi Jamal Zahalka, palestinski član izraelskog Parlamenta, veoma malo javnih ustanova izdaje dokumenta ili materijale na arapskom jeziku, a mnoge kompanije i javne institucije upozoravaju radnike da se na arapskom ne obraćaju drugim uposlenicima ili klijentima.
U proteklim mjesecima je prisutan i žestok porast prijava palestinskih građana koji su fizički napadani u izraelskim gradovima, a jevrejske grupe opsjedaju ulice uzvikujući “Smrt Arapima!”
Tužna realnost
“Neprijateljski stav zvaničnih tijela, uključujući općine poput Tel Aviva, ohrabruje generalno ozračje koje se prema arapskom odnosi kao prema stranom i prezrenom jeziku. Kako bilo ko može očekivati drugačije stanje kada sam izraelski Parlament odbija dati valjano priznanje arapskom jeziku”, kaže Zahalka za Al Jazeeru.
On i drugi ističu kako su se u proteklim godinama javilo mnoštvo privatnih prijedloga zakona od izraelskih vladajućih partija za smanjenje statusa arapskog jezika. Zahalka navodi kako je samo pitanje vremena kada će se nešto tako i desiti.
Prošle sedmice su palestinski članovi Knesseta odlučili govoriti na arapskom, a ne na hebrejskom jeziku, u znak protesta protiv prvog čitanja zakona kojim se želi zabraniti djelovanje Zahalkine partije Balad. Zahalka i još dva poslanika iz Balada su trenutno suspendirani. Većina jevrejskih poslanika, kao i ostatak jevrejske populacije, ne razumije arapski jezik i Parlament ne osigurava prevođenje.
Jafar Farah iz palestinske grupe Mossawa ističe kako su palestinski poslanici “dugo žrtvovali svoje pravo na govor na arapskom jeziku” u Parlamentu, jer su se nadali da mogu utjecati na jevrejsku javnost ukoliko joj se direktno obraćaju.
“Tužna realnost je da ih ionako nisu slušali i političko ozračje postaje sve više neprijateljsko”, istakao je on za Al Jazeeru.
Rastuća zabrinutost o turobnom statusu arapskog jezika prati istraživanje koje pokazuje kako je većina izraelskih Jevreja ekstremno negativnih stavova prema ovom jeziku. Istraživanje, objavljeno na Univerzitetu u Tel Avivu decembra prošle godine, pokazuje slijedeće: iako je 17 posto jevrejskih građana tvrdilo da razumije arapski jezik, ta cifra je pala na samo jedan posto kada je od njih zatraženo da pročitaju knjigu pisanu ovim jezikom.
Yonatan Mendel, jezički istražitelj na Institutu Van Leer u Jerusalemu, ističe kako su oni s radnim znanjem arapskog jezika većinom stariji jevrejski doseljenici koji su rođeni u arapskim državama, a ta generacija rapidno odumire.
Strah i mržnja
“Kada se oni izuzmu iz navedenog istraživanja, stvarna cifra, zapravo, iznosi nula posto”, naveo je on za Al Jazeeru.
Još gora činjenica je da je isto istraživanje otkrilo kako polovina izraelskih Jevreja zapadnog porijekla želi ukidanje arapskog kao zvaničnog jezika, dok je broj njih među Jevrejima koji potiču iz arapskih država još veći – 60 posto.
Ova otkrića su veoma slična drugoj anketi, koja pokazuje kako 48 posto izraelskih Jevreja želi da njihovi palestinski sunarodnjaci budu izbačeni iz države.
Status arapskog jezika kao zvaničnog potiče još iz zakonodavstva Britanskog mandata i nije promijenjen nakon stvaranja Izraela 1948. godine. Mendel kaže kako je status toliko izoliran da je arapski zvanični jezik “samo na papiru”. Dodaje kako daleko bolji status ima engleski, koji nije zvanični jezik.
U školama izraelskih Jevreja rijetko se uči arapski jezik, dodaje, kao i to da ga studenti biraju samo kako bi bili kvalificirani da postanu dio obavještajnih službi izraelske vojske.
“Za većinu izraelskih Jevreja arapski jezik izaziva strah i mržnju, jer se povezuje s neprijateljem”, navodi Mendel.
Nedavna istraživanja ustanovila su izuzimanje arapskog jezika u literaturi, internetskim stranicama i oznakama skoro svih javnih službi, uključujući vladina ministarstva, urede socijalne pomoći, bolnice, univerzitete, porezne službe, nacionalnu elektroprivredu, poštu te centre za sport i razonodu.
Kada je šef izraelske Željeznice bio upitan 2012. godine zašto se zaustavljanja na stanicama najavljuju samo na hebrejskom i engleskom, kazao je kako bi dodavanje arapskog jeziku “napravilo bučnom vožnju vozom”.
Izraelski sudovi su također odlučili da u građanskim parnicama arapske strane u sporu koje ne razumiju hebrejski moraju platiti usluge prevođenja.
‘Nacionalna polarizacija’
Kako pokazuje jedna anketa, svaki četvrti Palestinac ima probleme pri čitanju hebrejskog. Farah iz Mossawe ističe da, kada javna tijela, poput Ministarstva saobraćaja, uključe arapski jezik, to je često tako loše prevedeno sa hebrejskog da je informacija neshvatljiva.
“Politička elita Izraela želi zaustaviti integraciju i normalizaciju odnosa s Bliskim istokom po svaku cijenu, a arapski jezik zbog toga pati. Izrael je prestrašen mogućnošću da bude dio regije”, navodi Farah.
Tel Aviv, za mnoge najliberalniji grad Izraela, bio je centar mnogih borbi zbog jezika, dijelom isprovociranih jer je na teritoriji općine Jaffa, historijskom lučkom grad čijih skoro pola stanovnika su Palestinci.
Gradonačelnik Tel Aviva Ron Huldai je 2012. godine odbio zahtjeve da uključi arapski jezik u zvanični logo grada, nakon što je, tri godine ranije, dodat engleski jezik. On je naveo kako bi uključenje arapskog moglo dovesti do “nacionalne polarizacije”.
Iste godine je jedno istraživanje otkrilo da većina većih muzeja u Izraelu, od kojih su mnogi u Tel Avivu, nisu uključili arapski jezik u znakove i objašnjenja. Februara ove godine je ustanovljeno da je Univerzitet Tel Aviv zabranio palestinskom osoblju u odjelu nastave da se studentima obraćaju na arapskom jeziku. Ova odluka je ukinuta nakon prijetnji tužbom.
Prošlog mjeseca su jevrejski i palestinski roditelji u Jaffi protestirali i optuživali općinu Tel Aviv da ne poštuje obećanja o uključivanju arapskih znakova i poštovanju muslimanskih i kršćanskih praznika u prvoj gradskoj dvojezičnoj školi.
Naginjanje ka desnici
U posljednjoj konfrontaciji zagovornici ljudskih prava prijetili su gradskim zvaničnicima pokretanjem postupka za nepoštivanje odluka suda ukoliko odmah ne realiziraju odluku Vrhovnog suda iz 2002. godine koja traži uključivanje arapskog jezika u gradsku signalizaciju. Izraelska građanska grupa ACRI i pravni centar palestinske manjine u Izraelu Adalah prošlog mjeseca su pisali gradskim zvaničnicima Tel Aviva i upozoravali kako svoju politiku odmah moraju promijeniti.
Zvaničnici Tel Aviva su javno branili svoje stavove, tvrdeći kako bi bilo previše teksta ukoliko se uključe i znakovi na arapskom jeziku. U saopćenju za Al Jazeeru, općina Tel Aviv navodi kako je napravila izmjene na signalizaciji većih puteva nakon odluke suda te kako je “imenovala ulice i javne trgove u Jaffi po lokalnim historijskim ličnostima Arapa”.
Sawsan Zaher, advokatica pri Adalahu, kazala je kako je presuda iz 2002. godine bila vrhunac priznanja arapskog jezika u Izraelu, a tada je liberalni sud istakao kako je ta presuda vitalna za dostojanstvo palestinske manjine i kako se arapski mora koristiti na javnim prostorima mješovitih gradova.
“U proteklim godinama je Adalah bio veoma oprezan kada je riječ o pokretanju sličnih slučajeva na sudovima. Pošto je došlo do promjene politike ka desnici, brine nas da bi takvi slučajevi o jezičnim pravima mogli dovesti do promjene presude u trenutnom sastavu suda”, kazala je ona.
Izvor: Al Jazeera