Izraelska vojska ubija i sakati palestinsku djecu

Piše: Nigel Wilson

Okupirani Istočni Jerusalem –  Između majke i tetke, Ahmed Mahmoud je šetao uskom ulicom koja vodi na glavnu cestu u Issawiyi, u okupiranom Istočnom Jerusalemu. Bilo je to jednog poslijepodneva početkom decembra nedugo nakon što je ovaj 15-godišnjak dobio dobre ocjene u školi. Za nagradu, njih troje su izašli da mu kupe novi par cipela, a prema njima je u tom trenutku trčala grupa tinejdžera.

Ahmed je shvatio da su se u naselju dešavali sukobi između mladića iz kraja i izraelskih graničara. “Želio sam se vratiti kući ali onda me pogodio metak”, rekao je on. “Pao sam na zemlju. Moja tetka je počela vrištati. Dozivala je moju rodicu koja je živjela u blizini, da nam pomogne.”

Ahmed je pogođen u lice gumom obloženim metkom.

Krv mu je tekla iz desnog oka i ništa nije vidio. Ahmedu je bilo potrebno 17 šavova oko oka, a kost u očnoj duplji je slomljena usljed udara metka. Mrežnjača je bila oštećena i ljekari su rekli Ahmedovoj porodici da neće povratiti vid na to oko.

Ahmed Mahmoud jedno je 82 palestinske djece koje su izraelske snage ranile u 2016., od kojih je većina ranjena bojevom municijom, prema podacima grupe za prava djece Defense for Children International – Palestine.

“[Izraelski policajac] je počeo vrištati ‘Ko je ovaj s maskom?’ Rekao sam ‘Ne znam. Nisam ja.’ Počeo me tući po stomaku i leđima, gurnuo je stolicu na kojoj sam sjedio, ja sam pao na pod, a on me udario nogom. Bilo je brutalno, on je bio veoma nasilan.”
Ahmed Mahmoud, palestinski tinejdžer

Iz ove grupe kažu da je 2016. bila najsmrtonosnija godina u protekloj deceniji za palestinsku djecu na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu. Ova grupa za prava djece je zabilježila ubistvo 32 djece tokom godine, ili od izraelskih snaga ili privatnih čuvara. Devetero djece povrijeđeno je oružjem za kontrolisanje mase, koji uključuju metke sa spužvastim vrhom i onaj tip gumenih metaka koji je pogodio Ahmeda.

Dvoje djece je ubijeno ovom vrstom oružja tokom 2016. nakon što su pogođeni u gornji dio tijela.

Ova godina je obilježena pojačanim nasiljem u regiji koje je eskaliralo u oktobru 2015. usred pojačanih tenzija zbog pristupa svetim mjestima u Jerusalemu, i nastavilo se tokom 2016. Od 32 djece, koliko ih je ubijeno te godine, 24 je optuženo za izvođenje napada, kako kažu iz grupa za ljudska prava, dok su ostali ubijeni tokom protesta i sukoba na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu.

Brad Parker, advokat i službenik za međunarodno zalaganje u organizaciji DCI Palestine, rekao je Al Jazeeri da su izraelske snage na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući i Istočni Jerusalem, pojačano napadale Palestince, uključujući djecu, bojevom municijom da bi ugušili proteste od početka 2014.

„Kada je došlo do erupcije pojačanog nasilja u oktobru 2015. ove promjene, zajedno sa sistemskom nekažnjivošću, omogućile su izraelskim snagama da implementiraju očiglednu politiku pucanja s namjerom da se ubije, što u nekim slučajevima može značiti vansudska ili namjerna ubistva“, kazao je Parker.

Ahmedov otac je podnio kaznenu prijavu internim policijskim istražnim jedinicama. Sedmicu kasnije, izraelski policajci i obavještajci su upali u njegov porodični dom i odnijeli dvoje crne pantalone, jedne Ahmedove i druge Ahmedovog brata.

Ahmed nije bio kući tada, ali Mohammed je doveo svog sina u policijsku stanicu kasnije tog dana, gdje je uhapšen i ispitivan u vezi slučaja gađanja kamenjem nekada u novembru.

„Tokom ispitivanja su me tukli“, rekao je Ahmed. „Željeli su da kažem da sam ja osoba sa slike u crnim pantalonama i sa maskom na licu. Rekao sam im da to nisam bio ja.“

„[Izraelski policajac] je počeo vrištati ‘Ko je ovaj s maskom?’ Rekao sam ‘Ne znam. Nisam ja.’ Počeo me tući po stomaku i leđima, gurnuo je stolicu na kojoj sam sjedio, ja sam pao na pod, a on me udario nogom. Bilo je brutalno, on je bio veoma nasilan.“

Narednog dana se Ahmed pojavio na sudu gdje su tužitelji dobili dva dodatna dana da ispitaju dječaka. Međutim, nakon ukupno četiri dana u pritvoru, tužilaštvo nije uspjelo proizvesti dokaze koji povezuju Ahmeda sa incidentom gađanja kamenjem i sudija je naredio da ga puste uz kauciju.

Prioritet njegovog advokata bilo je zatvaranje slučaja protiv Ahmeda, ali i dalje će raditi na prvobitnoj prijavi protiv granične policije koja je pogodila ovog tinejdžera.

Dok generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres priprema svoj prvi godišnji izvještaj otkako je imenovan, grupe za ljudska prava vrše pritisak na njega da uključi izraelsku vojsku na crnu listu kršitelja prava djece.

Grupe mogu biti stavljene na ovu listu ako počine jedan od pet slučajeva kršenja prava djece: ubijanje i sakaćenje, napadi na škole i bolnice, regrutovanje, seksualno nasilje i otmice.

The Watchlist on Children and Armed Conflict, koalicija vodećih organizacija za ljudska prava i humanitarnih organizacija, predložila je da izraelske snage budu dodane na listu zbog desetaka slučajeva ubijanja i sakaćenja djece tokom 2016.

Izraelska vojska nije bila na crnoj listi za 2015. nakon što su SAD i izraelska vlada lobirale UN i prijetile da će povući sredstva iz određenih programa ako izraelske snage budu uključene na listu.

„Zašto je 2017. posebno značajna? Zato što se razlikuje od prethodne dvije godine u kojima je proces sastavljanja liste politiziran. Generalni sekretar počinje ispočetka, budući da je ovo prva godina njegovog mandata“, kazala je Dragica Markovica, iz Watchlista.

Izraelska vojska je predložena zajedno sa deset drugih grupa uključujući pakistanske talibane i naoružane grupe u Libiji. Watchlist je zaključio da bi izraelska vojska trebala biti uključena na listu generalnog sekretara na osnovu dokumentovanih slučajeva ubijanja i sakaćenja djece koji su se dogodili u 2016., uglavnom na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalemu. Također su naveli kršenja u Gazi, prvenstveno iz 2014.

„Nadam se da ako on ima dovoljno razloga da vjeruje da je grupa počinila dovoljno povreda zakona da bi bila stavljena na listu, onda nije bitno o kome se radi. I to je poenta na kraju dana. Nije bitno o kojoj državi pričamo. Govorimo o potvrđenim incidentima kršenja prava djece“, Markovica je rekla Al Jazeeri.

Navodeći UN-ovu listu grupa koje su grubo kršile prava djece u 2016, za koju je Izrael predložen, ali na čijoj konačnoj verziji nije bio, Parker je rekao Al Jazeeri da je UN dao „prešutno odobrenje da izraelske snage nastave sa grubim kršenjem prava djece nekažnjeno.“

„U prilog stavljanju [izraelske vojske] na crnu listu ide činjenica da se situacija u kojoj su palestinska djeca i dalje pogoršava budući da je nekažnjivost izgleda ohrabrila izraelske snage da redovno pribjegavaju neopravdanoj upotrebi namjerne smrtonosne sile“, kazao je on.

„Stavljanje na listu je smetnja protiv nekažnjivosti i omogućava proces za utvrđivanje odgovornosti kada naoružane grupe krše univerzalne i osnovne principe.“

Izvor: Al Jazeera