Izbori u HDZ-u: Izazivači bez šansi

Šteta – cinično je prokomentirao jedan opozicijski zastupnik na saborskom hodniku prije koji dan – da nije došao ovaj korona virus, imali bismo svakodnevni prijenos kako HDZ-ovci udaraju jedan po drugome.

I zaista, onima kojima je ta stranka bliža srcu nego džepu – ako takvih uopće još ima – uistinu treba biti drago što su međusobna gloženja dviju HDZ-ovih struja pred nedjeljne stranačke izbore u javnosti pala u drugi plan pa se jedva itko više sjeća da će više od 200 tisuća HDZ-ovaca birati novo stranačko čelništvo.

A krenulo je zanimljivo. Članovi desne struje, da tako nazovemo onu koju predvode kandidat za predsjednika Miro Kovač, ideolog Davor Ivo Stier i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, pokušali su kampanjom doći do što većeg broja članova i potrebnih potpisa za kandidaturu, ali su se vrlo brzo suočili s opstrukcijom u samoj stranci pa su optužili onu drugu struju, nazovimo je lijevom, koju vodi premijer Andrej Plenković, za uvođenje strahovlade i prijetnji HDZ-ovcima da će ostati bez zaposlenja i drugih privilegija koje prati članstvo u toj stranci, ako budu dolazili na skupove „desnice“.

Naravno da je javnosti, barem onoj neovisnoj, činjenica da visokorangirani HDZ-ovci tako olako priznaju činjenicu da je upravo uhljebljivanje jedan od glavnih razloga bivanja članom bilo puno zanimljivije od pitanja kako Plenković vodi stranku i koliki je stupanj unutarnje demokracije. Uostalom, ako ćemo iskreno, u postojećim  okolnostima svaki drugi model bio bi poguban za onoga tko bi ga pokušao primijeniti, jer bi vrlo brzo kontra struja ojačala i svrgnula ga.

HDZ, dakle, čekaju izbori i to po modelu jedan čovjek-jedan glas, što je – bez obzira na mogućnost zloupotrebe koja uvijek postoji – ipak najbolji i najdemokratskiji način biranja, posebno važan za stranke koje u Hrvatskoj još uvijek imaju prilično monolitno unutarnje uređenje pa se još uvijek nijedna od njih nije usudila dopustiti postojanje službenih frakcija, uobičajenih u zapadnom svijetu. S jedne strane, kako smo rekli, stoji Plenković sa svojim timom, a s druge izazivači iz, uvjetno govoreći, desne HDZ-ove frakcije koja svom vodstvu zamjera „lijeva skretanja“. Otprilike se u te dvije riječi može sažeti Kovačeva kritika Plenkoviću – od prihvaćanja Istanbulske konvencije do koaliranja s liberalnim HNS-om i SDSS-om, kao strankom srpske nacionalne manjine, što je možda i najveći trn u oku, posebno Penavi.

Agenda nedovoljna da se sruši Plenković

Teško je vjerovati da će ta agenda biti dovoljna da se sruši Plenkovića, s obzirom da se i sam okružio političarima poput ministara Damira Krstičevića i Tome Medveda, bivših branitelja, čije se stavove nikako ne može nazvati lijevim. Štoviše, po puno toga znaju biti desniji od Kovača, pa je Medved tako javnim novcem financirao organizacije koje se bave povijesnim revizionizmom, pokušavajući prekrojiti istoriju tako da ustaše postanu heroji, a partizani zločinci pri čemu poseban naglasak stavljaju na Jasenovac kao mjesto koje je tokom rata funkcioniralo kao radni logor da bi tek nakon 1945. postalo stratište.

Pitanje je, međutim, koliko su izbori u HDZ-u bitni za Hrvatsku. Politička analitičarka i stručnjakinja za političku komunikaciju Ankica Mamić kaže da je HDZ predugo na vlasti, ili blizu vlasti, da bi ono što se događa u toj stranci bilo irelevantno za javnost. „Hrvatsku je teško zamisliti bez HDZ-a, bio on u poziciji ili u opoziciji. To je velika stranka koja u ovoj državi diktira i procese i tempo kojim će se oni odvijati. Zbog toga su ovi izbori jako važni. Međutim, mislim da su u HDZ-u pogriješili kad su unutarstranačke izbore podignuli na razinu parlamentarnih, jer to stranci može samo štetiti.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Što se Hrvatske tiče, osobno mislim da bi za državu bilo bolje da Plenković ostane na čelu te stranke, jer je HDZ za ovu zemlju bolji kad je bliži centru. Problem je zapravo u nečem drugom. Umjesto što se u ovoj kampanji uglavnom govorilo o podjelama lijevo-desno i temama poput Istanbulske konvencije, fokus se trebao prebaciti na temu klijentelizma i korupcije, jer je to ono što birači zamjeraju HDZ-u“, ističe Ankica Mamić.

Prema njezinim riječima, u nedjelju treba očekivati uvjerljivu Plenkovićevu pobjedu koja, međutim, neće biti konačna, s obzirom da on neće moći u stranačko vodstvo izabrati ljude koje bi želio tamo imati. „Pitanje je kako će se međusobna trvljenja odraziti na stranku koja mora za nekoliko mjeseci izaći na izbore. Sjetite se što se dogodilo SDP-u nakon uvjerljive pobjede Davora Bernardića. Svi oni koji su izgubili počeli su ga javno difamirati. Sreća za SDP bila je u tome što izbori nisu bili blizu pa se situacija donekle primirila pa su – uz loše kadroviranje HDZ-a – na europarlamentarnim izborima prividno pobijedili.

Kako ništa uspjehu ne pridonosi kao što to čini uspjeh sam po sebi, situacija se primirila, jer je ispalo da je SDP uspješan, birači su mu se vratili i stranka se vremenom konsolidirala zbog čega će u skore parlamentarne izbore ući s puno boljim unutarstranačkim stanjem nego HDZ. S druge strane, HDZ će imati najviše šest mjeseci da završi taj proces. Nemojte zaboraviti da nakon ovih stranačkih izbora u svibnju moraju izabrati stranačko Predsjedništvo, tako da će se međusobne svađe i sukobi nastaviti idućih mjeseci. Nakon par dana mira kreće nova runda napucavanja, kao da si već do sada nisu nanijeli dovoljno štete“, kaže Ankica Mamić.

Hoće li biti milosti prema poraženima

Pitali smo je i hoće li biti milosti prema poraženima. Kako za koga, odgovara analitičarka, spominjući Stiera za kojeg kaže da je jedan od rijetkih koji je u javnim istupima pokazivao da mu je stalo i do HDZ-a i do Hrvatske, izbjegavajući difamiranje kolega bez obzira što se ne slaže s prevladavajućim politikama. „Ne vidim nijedan razlog da Stier snosi posljedice zbog kandidiranja. S druge strane, sumnjam da Miro Kovač može preživjeti. Hoće li biti marginaliziran pa će politički odumrijeti ili će ga izbaciti što bi mu dalo stanovitu aureolu mučenika, ovisit će o procjeni stranačkog vodstva. Bivša HDZ-ovka Jadranka Kosor, kao osoba koja dobro poznaje stranku, svojim javnim djelovanjem Plenkoviću nanosi veću štetu nego pola opozicije“, zaključuje Ankica Mamić.

S njom se oko Stiera, koji je svojevrsni ideolog desne frakcije, slaže i Stevo Đurašković, profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i recenzent Stierove ključne knjige „Nova hrvatska paradigma“ u kojoj je iznio ključne stavke kako bi Hrvatska koju zagovara trebala izgledati. Đurašković ističe da je HDZ-u ključan problem preobrazba iz pokreta u stranku. „Dok HDZ sam sebe baštini kao državotvornu stranku u kojoj smatraju da je država njihov posjed, Hrvatskoj teško može biti bolje, posebno u smislu razvoja građanske demokracije. Plenković u realnoj politici igra jako dobro, ali više me zanima Stierova uloga. On nije važan samo zbog toga što se zalaže da se konačno riješi pitanje korupcije, nego i zbog činjenice da upozorava da se kao politički neistomišljenici ne smijemo međusobno gledati kao neprijatelji, nego kao suparnici.

A u Hrvatskoj se, posebno u HDZ-u, na političke protivnike gleda kao na neprijatelje. Svatko je u svom rovu i hoće zatući onoga tko je u suprotnom. Stier nije takav, nego unosi njemački tip konzervativizma koji nama nedostaje. Ovdje desnica pokreće isključivo radikalna rješenja i tim dodatno pojačava tu opreku prijatelj-neprijatelj“, naglašava Đurašković, dodajući da je glavni problem oporbe u HDZ-u činjenica da se oko nje okupilo šareno društvo „s koca i konopca“ s ciljem da sruši Plenkovića zbog svjetonazorskih pitanja i autoritarnog vođenja stranke. Stier, međutim, nastavlja Đurašković, nije politički vođa, ali je smrtna opasnost za HDZ. „Ako bi krenuo ostvarivati ono što govori okrenuo bi HDZ naopako. HDZ naprosto počiva na korupciji, a on je želi iskorijeniti“. 

Ako ništa drugo, u nedjelju će se vidjeti ne samo tko će pobijediti nego i kakvo je stanje u najbrojnijoj hrvatskoj stranci koja navodno ima više od 200.000 članova. Iako je korona virus odgodio mnoge  stranačke skupove ovoga tjedna, a kako sada stvari stoje, izbori će se najvjerojatnije održati bez obzira na opasnost od širenja virusa.

Izvor: Al Jazeera