Oglasi

Izbjegli Srbi izdani i izigrani od svih

I dalje nema obnove uništenih kuća, a o naknadi štete za uništenu imovinu da i ne govorim, ističe Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Republici Srbiji.
Srbija je jedna od pet zemalja u svijetu sa dugotrajnom izbjegličkom krizomAFP

Piše: Branimir Bradarić

Samo nekoliko sati prije nego što u Kninu počne središnja proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u beogradskoj crkvi Svetoga Marka Srbi iz Hrvatske zapalit će svijeću i molitvom se prisjetiti poginulih i nestalih članova obitelji i prijatelja u vojno-redarstvenoj akciji Oluja.

Ovo je samo jedan u nizu datuma iz novije povijesti bivših jugoslavenskih republika kada jedni slave nešto ili nekoga dok druga strana taj isti događaj spominje u sasvim drugom svjetlu, i to najčešće uz paljenje svijeća u spomen na poginule. Tako i izbjegli Srbi iz Hrvatske, a koji žive u Srbiji, bh. entitetu Republici Srpskoj ili trećim zemljama - ne kriju svoje ogorčenje situacijom u kojoj se nalaze 19 godina od Oluje, pri čemu gotovo da i ne vide izlaza.

"Iako se u Hrvatskoj taj dan slavi kao Dan pobjede, za Srbe izbjegle iz Hrvatske 5. avgust predstavlja, zapravo, završni čin etničkog čišćenja Srba na području Hrvatske. Činjenica da se taj dan u Hrvatskoj slavi kao Dan pobjede, kada dolazi i cijeli državni vrh, izuzetno nam smeta, jer smatramo da se tada ne obilježava uspostava teritorijalnog integriteta nego da se, zapravo, obilježava dan protjerivanja Srba", smatra Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Republici Srbiji.

Neki se nikad neće vratiti

Vraćajući se 19 godina unazad, Linta kaže da su kod mnogih Srba iz Hrvatske i dalje svježa sjećanja na dan kada su napustili svoja ognjišta na koja se većina njih vjerojatno nikada neće vratiti.

"Mislim da su oni koji su se željeli vratiti u svoje domove to i napravili i da je povratak, praktično, završen. Vrijeme je učinilo svoje, a mnogi su i umrli i pokopani daleko od svojih napuštenih kuća. U isto vrijeme, Hrvatska je politikom opstrukcije i sprečavanja povratka Srba od 1995. godine pa do danas uspjela u tome da većina izbjeglih Srba jednostavno ne želi da se vrati. Pri tome koriste najrazličitije mehanizme kako bi ljude odvraćali i od same pomisli da se vrate", ističe Linta.

Povratnici ne ostaju u Hrvatskoj

Komesarijat za izbjeglice i migracije Srbije je ukazao i na neke probleme koji sprečavaju povratak izbjeglih Srba u Hrvatsku.

Između ostaloga, spomenuli su da više od 18.000 srušenih kuća nije obnovljeno, da se ne provodi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te da nadležne institucije ne procesuiraju pojedince i skupine koji šire govor mržnje, vode kampanju protiv jezika i pisma te potiču nasilje prema Srbima.

Sve to, kako navodi Komesarijat, dovelo je i do toga da se bilježi značajan povratak srpskih povratnika iz Hrvatske ponovno u Srbiju.

Komesarijat se poziva na studiju pod nazivom "Manjinski povratak u Republiku Hrvatsku", prema kojoj je od više od 130.000 registriranih povratnika u Hrvatskoj ostalo da živi svega njih 28 posto, da se u Srbiju vratilo 45 posto njih, a da ih je blizu 17 posto umrlo.

Govoreći o tim mehanizmima, prije svega spominje tajne optužnice zbog navodnih ratnih zločina i rad hrvatskih sudova za koje kaže da su etnički motivirani i da sasvim drugačije sude Hrvatima u odnosu na Srbe. Kao najveće prepreke mogućem povratku hrvatskih Srba vidi neriješen niz problema koji tim ljudima, kako kaže Linta, ugrožavaju i osnovna ljudska prava.

"I dalje nema obnove uništenih kuća, a o naknadi štete za uništenu imovinu da i ne govorim. Nisu riješena ni pitanja penzija, radnoga staža, deviznih i dinarskih štednji u hrvatskim bankama… Oduzete su hiljade stanova i hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta. To su samo neki od osnovnih problema koji se ne rješavaju", ističe Linta.

Život u izbjegličkim kampovima

Slično razmišlja i Milojko Budimir, predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske, koji je 1995. godine Knin, gdje je živio i radio, napustio u izbjegličkoj koloni zajedno s obitelji. Kaže kako i danas mnogi Srbi iz Hrvatske nisu riješili niti osnovna životna pitanja, a da ima i onih koji i danas žive u izbjegličkim kampovima.

"Mnogi još nemaju državljanstvo Srbije, a velikom većinom žive kao podstanari. O nekom poslu da i ne govorim. Snalazi se ko kako zna i to traje godinama. Najgore je što ne vidimo da se bilo šta rješava. Sve kako je bilo 1996. ili 2006. - tako je i danas", navodi Budimir.

Ukazuje i kako se pri tome velika većina izbjeglih Srba integrirala u srbijansko društvo gdje rade, školuju se i vide svoju dalju budućnost. Najvećim dijelom riječ je o mladim ljudima i onim srednje generacije, koji više gotovo da i ne razmišljaju o povratku u Hrvatsku, jer ih sa tim područjima ništa više ne veže.

Svjesni toga, Asocijacija izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske je i ove godine izdala knjigu o ratu u Hrvatskoj jer su, kako kaže Budimir, svjesni da pisana riječ ostaje zauvijek.


Život srpskih izbjeglica i dalje je težak [Reuters]

"Sve dok Hrvatska Oluju slavi kao Dan pobjede, a mi je obilježavamo molitvom za poginule, teško da možemo govoriti o pomirenju i suživotu. Sve to dodatno opterećuje i odnose između dvije države. Po nama je rat u Hrvatskoj bio građanski rat u kojem smo mi, građani Hrvatske srpske nacionalnosti, protjerani sa svojih ognjišta", tvrdi Budimir.

Dugotrajna izbjeglička kriza

Dodaje i da se radi svega toga s čim se suočavaju osjećaju izdanim i izigranim od svih, počevši od Hrvatske koja ih ne želi, Srbije koja ništa ne čini, ali i međunarodne zajednice.

"Prema svemu viđenome, očigledno je da nas Hrvatska, čiji smo državljani i gdje smo radili i stjecali, ne želi. Očekivali smo i da Narodna Skupština Srbije stavi naš problem na dnevni red, ali i to je izostalo. U isto vrijeme gubimo svi. Mi koji ne možemo da se vratimo nazad i čija je imovina propala, ali i Hrvatska, čiji su predjeli gdje su Srbi živjeli avetinjski prazni i zapušteni", upozorio je Budimir.

Povodom obljetnice Oluje oglasio se i Komesarijat za izbjeglice i migracije Vlade Republike Srbije, iznijevši i neke brojčane podatke.

Iz Komesarijata navode da je iz bivše Krajine 1995. godine u nekoliko dana protjerano najmanje 200.000 ljudi, a da je ubijeno njih 2.500.

Prema podacima Komesarijata, i danas, 19 godina od Oluje, na popisima nestalih nalazi se oko 2.000 ljudi.

U isto vrijeme Srbija je danas zemlja sa najviše izbjeglih u Europi i jedna od pet zemalja u svijetu sa dugotrajnom izbjegličkom krizom.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.