Italijanski mediji: Prvi maj i obespravljeni radnici
Obespravljeni radnici, politički ataci na premijera Giuseppea Contea i krah ekonomije tri su teme koje dominiraju italijanskim medijima u ovim prazničnim danima.
“Prvi maj – praznik izgubljenog rada” naslov je kojim je La Repubblica objedinila svoje priče na prvih pet stranica prazničnog dvobroja. Taj dnevnik ljevičarskog centra donio je ispovijesti deset prosječnih osoba koje su uslijed epidemije korona virusa u minulim danima ostale bez posla.
“Ne plaćam više režijske troškove, prioritet mi je hrana”, kaže 56-godišnji Sado Sabbetta, tehničar zvuka iz Bologne, koji je posljednji angažman imao 21. februara.
“Ovaj Prvi maj ne slavim kao praznik, osjećam se kao na pogrebu”, kaže Giulia Carpinacci (39), sobarica u jednom luksuznom hotelu u Genovi, koja ne radi od 4. marta.
“Za ovakve kao što sam ja neće više biti ni ‘poslića'”, plaši se Feras Kherfan (46), Jordanac s italijanskim državljanstvom, koji je do epidemije radio kao čistač u Firenci, i to samo tri sata dnevno.
“Ispovijesti koje smo objavili jasno opisuju što se događa. Epidemija bolesti COVID-19 rezultirala je obespravljivanjem radnika. Veliki je broj ljudi koji su izgubili posao i ugrožena im je egzistencija”, piše, između ostalog, u uvodniku Maurizio Molinari.
Novi glavni i odgovorni urednik rimskog dnevnika, imenovan prije samo nekoliko dana, u komentaru upozorava i na ugrožena prava žena, pozivajući se na zabrinjavajuće izvještaje o neravnopravnosti spolova i povećanom porodičnom nasilju, pa poentira:
“Odatle dolazi ono što razlikuje današnji Prvi maj od prijašnjih: pandemija ga je pretvorila u lakmus-papir koji nam svjedoči koliko su oslabila prava radnika i prava žena.”
Ataci opozicije i pozicije
Centralna tema prvomajskog izdanja najtiražnijeg italijanskog dnevnika Corriere della Sera nisu obespravljeni radnici nego – ugroženi premijer.
Napadi na Giuseppea Contea u ovim danima pojačani su i dolaze s tri strane: iz parlamentarnih klupa, gdje su najglasniji predstavnici Salvinijeve Lige, zatim iz regija koje drži desnica, a koje su se odlučile usprotiviti mjerama centralne vlasti vezanim za borbu protiv korona virusa te, konačno, od Mattea Renzija i njegove stranke Italia Viva, koja prijeti da će inicirati krizu Vlade.
Conte je u četvrtak u Parlamentu još jednom branio odluke Vlade vezane za nastupajuću fazu 2 u tretiranju pandemije i postepeno ukidanje mjera zabrane počevši od 4. maja. Međutim, lokalne desničarke vlasti (koje ne čine vladajuću državnu koaliciju) usprotivile su se tom planu, nazvavši ga preopreznim i presporim.
Najdalje je otišla guvernerka južne regije Kalabrije Jole Santelli iz Berlusconijeve Forza Italije, koja je odobrila ponovno otvaranje barova i restorana mjesec prije nego što je to predviđeno Conteovim planom (od 1. juna).
U međuvremenu, u oba doma italijanskog parlamenta predstavnici Sjeverne lige Mattea Salvinija lansirali su niz ataka na premijera, tražeći od njega i aktuelne vlade hitno ublažavanje restrikcija i “normalizaciju vanrednog stanja”.
Nije samo desničarska opozicija krenula na Contea. Bivši premijer, liberal Matteo Renzi, čija je stranka Italia Viva član vladajuće koalicije, optužio je aktuelnog predsjednika Vlade da “sam donosi odluke i zaobilazi Parlament”.
“Nismo oduzeli moć Salviniju da bismo je dali drugima”, kazao je Renzi, čija bi stranka, iako minorna, mogla biti prevaga u eventualnoj preraspodjeli snaga na političkoj karti Italije.
“Teško je ocijeniti hoće li ovi napadi uzrokovati bitne promjene na političkoj sceni ili će samo pokazati nemoć onih koji su ih pokrenuli. Kako god, morali bi potaći premijera da povede više računa o tome kako komunicira mjere Vlade kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode”, stoji, između ostalog, u komentaru Corriere della Sere.
Pad BDP-a za 4,7 posto
Il Sole 24 ore, ekonomski dnevnik iz Milana, analizirao je upravo objavljeni tromjesečni izvještaj o stanju italijanske ekonomije.
“Privreda se urušava” – upozoravajući je naslov teksta u kojem se objedinjuju podaci Državnog zavoda za statistiku (ISTAT).
Italijanski bruto domaći proizvod smanjen je u prvom tromjesečju 2020. za 4,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je najveći pad otkad su statistički uredi počeli objavljivati te podatke 1995.
Pad uzrokovan pandemijom odražava negativne trendove u svim industrijskim sektorima.
La Repubblica se tematski bavi utjecajem pandemije na edukaciju djece i mladih te donosi detalje plana za reformu školstva, vrijednog tri milijarde eura.
Aktuelna školska godina u Italiji će, kao što je već objavljeno, biti zaključena izvođenjem nastave na daljinu, a učenici bi se u školske klupe trebali vratiti tek u septembru.
No, ako plan vladine radne grupe za ponovno otvaranje škola bude usvojen, bit će neophodno uložiti tri milijarde eura, i to u rekonstrukciju učionica i gradnju novih škola te svojevrsnu digitalnu revoluciju.
Plan se sastoji od nekoliko važnih tačaka: predviđa najviše deset učenika po razredu, nastavu u smjenama, časove na otvorenom, u parkovima ili muzejima, jedinstvenu internetsku platformu i potpunu digitalizaciju škola.
Izvor: Al Jazeera