Italijanska škola prepuštena sama sebi: Para ima, ali nema propisa

Dvije sedmice uoči početka nove školske godine, italijanski mediji pišu o brojnim kontroverzama i nejasnoćama vezanim uz skorašnji povratak osam i po miliona učenika u klupe nakon pola godine. Zatvaranje škola bila je jedna od prvih radikalnih mjera koje su ovdašnje vlasti poduzele kada je izbila pandemija korona virusa.

Školsko zvono je utihnulo krajem februara na sjeveru, a 5. marta u ostatku zemlje, i do danas se nije oglasilo. Učenici su u svojim kućama pohađali online nastavu i svi su na kraju akademske godine promovirani u viši razred.

Vlada Italije je tokom ljeta kao jedan od prioriteta u svom radu izdvojila  izradu propisa i ispunjavanje potrebnih uslova za siguran povratak đaka u učionice u septembru. Najviši državni zvaničnici, uključujući premijera Giuseppea Contea, više puta su decidno ponavljali kako učenje na daljinu nije opcija te da će škole sasvim sigurno biti ponovno otvorene.

No, kako se približava 14. septembar i početak nove akademske godine, a gotovo svakodnevno raste broj novozaraženih korona virusom, pojačava se i bojazan Italijana da djecu šalju u školu.

Bez dodira s realnošću

“Škola: Haotične mjere”, piše na naslovnici Corriere della Sera, dok Repubblica poručuje: “Škola prepuštena sama sebi”. I drugi italijanski mediji se opširno i s kritičkim osvrtom ovih dana bave novom školskom godinom, a ukupni dojam je da postoji veliko nepovjerenje u poteze koje povlače državna i regionalne vlasti.

U izvještajima se često naglašava izostanak jasne strategije, a svako malo se piše o konkretnim problemima ili kašnjenjima pojedinih radova. Posljednjih dana počela je u javnosti kružiti priča o mogućoj odgodi, ali je ministrica obrazovanja Lucia Azzolina kategorički to odbila.

“Nadležni još od maja propisuju brojne smjernice. Mnoge su opravdane, ali neke, ma kako se prihvatljivim činile, nemaju dodirnih tačaka s realnošću italijanskih škola. Metar razmaka i maske u učionicama, naizmjeničan ulazak, nove klupe za po jednog učenika, školski ljekar, ručak u smjenama… Ove (i druge) mjere bi učinile škole sigurnijim mjestom, samo kada bi u stvarnosti sve mogle biti primijenjene”, upozorava Corriere della Sera u uvodničkom komentaru te poentira da su vlasti dužne dati jasne i realne direktive, a ne načelne smjernice koje je teško realizirati.

Ako bi se poštivao obavezni razmak od jednog metra, navodi ovaj list, svoje mjesto u učionicama imala bi samo polovina italijanskih đaka. “Tako se u praksi naš metar, malo pomalo, smanjuje. Isprva se govorilo o razmaku između dvije osobe, zatim o razmaku između usta i usta, pa je jedan metar postao 60 centimetara razmaka između klupa, i to s tolerancijom od 10 posto”, piše u tekstu.

Kao jedno od mogućih rješenja za ovaj problem često je spominjano iznajmljivanje novih prostora za učionice. No, iako novca ne manjka, potraga za takvim prostorima, prema informacijama sa terena, do sada nije dala očekivane rezultate, što zbog nedostatka ponude, što zbog poslovične italijanske neefikasnosti u augustu.

Nedostaje 10.000 učionica

Repubblica piše da za poštivanje propisa o obaveznom distanciranju italijanskim školama trenutno nedostaje 10.000 novih učionica, najviše na jugu zemlje, te da blizu 150.000 učenika za sada nema svoje mjesto. U državnom budžetu namijenjeno je 70 miliona eura za iznajmljivanje novih prostorija te 330 miliona eura za građevinske radove na proširivanju aktuelnih kapaciteta. Mimo toga, školama je na raspolaganju još dodatnih 400 miliona eura iz dva paketa mjera za ekonomski oporavak.

Italijanska Vlada je osigurala finansijske poticaje javnim školama, ali nije utvrdila jasne i precizne mjere za novi i siguran početak, slaže se većina medija. Jedno od pitanja o kojima se najviše raspravlja je hoće li djeca morati nositi zaštitne maske u školi. Za sada još nema konačne odluke.

Ministrica Azzolina je u pojedinim intervjuima sugerirala da bi maske mogle biti obavezne u učionicama u kojima nije moguće ispoštovati pravilo o metru razmaka. Mjerenje temperature na ulazu za sada je fakultativno. Azzolina kaže da to treba biti zadatak roditelja (“Termometar svi imaju u kući.”). Pojedini medicinski stručnjaci, međutim, tvrde da je mjerenje temperature na različite načine i različitim instrumentima beskorisno.

Unatoč prvotnim najavama, razredi za sada nisu smanjivani, niti dijeljeni u smjene. S druge strane, prema tvrdnjama Azzoline, škole mogu računati na 50.000 dodatnih prosvjetnih radnika, koji mogu biti zaposleni po vanrednoj proceduri. Ugovori o radu, međutim, moraju biti vremenski ograničeni i mogu biti raskinuti u slučaju novih zatvaranja škola.

Tajni javni konkurs

Veliku je prašinu u medijima podigla javna nabavka takozvanih jednosjed klupa za državne škole. Il Fatto Quotidiano piše da je, nakon bujice riječi, napokon počela isporuka te da će 11 kompanija do kraja oktobra proizvesti 2,4 miliona klupa te ih dostaviti u 44.000 škole koji su iskazale potrebu. Javni konkurs je tokom ljeta raspisan i završen po hitnoj proceduri, ali su, začudo, imena nekih od kompanija koje su dobile posao i dalje državna tajna. Ekonomski list Il Sole 24 Ore zbog toga je prozvao specijalnog komesara za vanrednu situaciju izazvanu pandemijom Domenica Arcurija, koji je raspisao konkurs, ali se on opravdao zakonskim rokom za odgovor od 30 dana.

Prošle sedmice pokrenuta je kampanja besplatnih seroloških testiranja prosvjetnih radnika. Mnogi su, međutim, kritizirali odluku da test bude dobrovoljan, a ne obavezan, a potvrdu su za svoje kritike našli u slabom odzivu učitelja, nastavnika i školskog osoblja. Protokoli šta činiti u slučaju kad neko dijete ispolji simptome COVID-19 su jasni: škola je dužna obavijestiti roditelje i do njihovog dolaska učenika mora izolirati. S druge strane, nije preporučen dolazak u školu u slučaju kada dijete ima bilo koji od simptoma koji ukazuje na COVID-19.

S obzirom da je lista simptoma koji se nalaze u dokumentu poprilično široka i obuhvata neke od znakova obične prehlade, pojedini se pitaju: “Ko će u zimskim mjesecima ići u školu?”

Izvor: Al Jazeera