Italija otvara novi front u borbi protiv mafije

Mafija je odlučila prigrabiti dio sredstava namijenjenih za oporavak od krize (EPA)

U Frosinoneu, italijanskom gradiću jugoistočno od Rima, niko od zvaničnika nikad do ovog ljeta nije izrekao takozvanu antimafijašku zabranu, mjeru koja onemogućava jednoj kompaniji da posluje sa javnom administracijom zbog sumnje da iza nje stoji neka kriminalna organizacija.

Onda je u jeku krize izazvane pandemijom korona virusa, u razmaku od samo mjesec dana, tamošnji prefekt Ignazio Portelli izdao tri: dvjema kompanijama koja posluje u energetskom sektoru i agenciji za iznajmljivanje automobila.

Italijanske vlasti, piše rimska Repubblica, sumnjaju da neimenovane kompanije imaju određene veze sa mafijom koja ekonomsku krizu izazvanu pandemijom koristi da bi se infiltrirala u tvrtke u poteškoćama, priskačući im “u pomoć” i vrebajući priliku da tu svoju pomoć naplati. A plijen vidi u javnom fondu za oporavak.

Plijen je u ovom slučaju težak 209 milijardi eura, koliko je namijenjeno Italiji u sklopu evropskog plana oporavka ekonomije od posljedica pandemije.

Italijanski i evropski zvaničnici su i ranije izražavali bojazan da bi dio briselskih para mogao završiti u rukama ovdašnje mafije.

“Mafija je odlučila prigrabiti dio sredstava namijenjenih za oporavak od krize. Moramo biti oprezni i spriječiti da ti novce završe u pogrešnim rukama”, upozorila je direktorica Europola Catherine De Bolle tokom prošlomjesečnog sastanka sa policijskim šefovima na kojem se govorilo o kriminalnim operacijama u vrijeme pandemij.

Baš kao i Portelli u Frosinoneu, koji kaže da mu je glavni zadatak “sprečavanje organiziranog kriminala i zaštita ekonomije”, prefekti širom Italije jedan za drugim izdaju “antimafijaške zabrane”. To je preventivna mjera koju u iščekivanju istražnog ili sudskog epiloga svaki prefekt ima pravo izreći kompaniji za koju se sumnja da ima neke veze sa mafijom.

Broj takvih zabrana je u odnosu na prošlu godinu narastao za 25 procenata na ukupno 1.400, a naročito je povećan u posljednja četiri mjeseca, nakon što su se putem raznih programa oporavka javni fondovi počeli slijevati u privatne kompanije.

Repubblica piše da je iz ovog podatka jasno da je mafija namirisala plijen i da će učiniti sve da se domogne dijela kolača.

Lihvarenje i kamatarenje

“Mafija se sada više nego ikad fokusira na finansije. Baveći se lihvarenjem i kamatarenjem, infiltrira se u kompanije i tako traži pristup javnim fondovima”, upozorio je nedavno državni tužilac za borbu protiv mafije Federico Cafiero De Raho.

Ekonomski dnevnik Il Sole 24 Ore piše da italijanska policija trenutno istražuje blizu 3.000 slučajeva navodne umiješanosti mafije u razne poslove.

Najviše slučajeva je u Kampaniji, Siciliji, Pulji i Kalabriji, regijama na jugu zemlje u kojima su kriminalne organizacije ukorijenjene. Mafija osniva, kupuje ili ulazi u kompanije koje se bave ugostiteljstvom, hotelijerstvom, proizvodnjom hrane, građevinarstvom i zdravstvom.

Pojedine grupe podijelile su međusobno poslove: Camorra iz Kampanije bavi se nelegalnom proizvodnjom i prodajom zaštitnih maski, sicilijanska Cosa Nostra se fokusirala na sanitetsku opremu, a ‘Ndrangheta iz Kalabrije na građevinarstvo. Nijedan se klan, međutim, ne odriče lihvarenja i pranja novca.

Il Sole navodi i kakav je odgovor države: Na prvoj liniji fronta su Finansijska policija, koja istražuje dvije hiljade sumnjivih poslovnih operacija povezanih sa fondovima za oporavak od posljedica COVID-a, te karabinjeri i njihov istražni Odred za specijalno djelovanje.

Ovaj list kao problem policije u borbi s mafijom na ovom polju ističe neadakvatne zakonom propisane kazne te prenosi izjavu jednog istražitelja.

“Ako jedan kriminalac riskira 20 godina zatvora za trgovinu kokainom, a u mogućnosti je isto toliko zaraditi na finansijskim prevarama i za to eventualno dobiti blizu sedam godina, jasno je za što će se odlučiti”.

Hrabri građanin iz Palerma

U borbi protiv mafije značajan doprinos mogu dati i građani. Koliki –svjedoči primjer hrabrog poduzetnika iz Palerma kome se ovih dana divi cijela Italija i to drugi put u dvije godine.

Giuseppe Piraino (50), vlasnik jedne male građevinske kompanije, nedavno je tajno snimio pokušaj iznuđivanja, a taj je snimak pokrenuo policijsku operaciju koja je sredinom sedmice rezultirala hapšenjem 20 osoba optuženih za reketarenje, prenose italijanski mediji.

Na snimku koji je objavljen u javnosti vidi se kako mafijaš Salvatore Guarino od Piraina traži 500 eura, a zauzvrat mu nudi zaštitu. Umjesto reketa, Piraino kriminalcu daje papir sa imenima svih žrtava mafije i slikama Giovannija Falconea i Paola Borsellina, sudija i simbola borbe protiv organiziranog kriminala koje je Cosa Nostra ubila u ljeto 1992.

Nakon što je snimak dobila policija, javilo se još nekoliko privrednika koji su svjedočili o pokušaju iznuđivanja. Policija je u ponedjeljak u naselju Borgo Vecchio u Palermu izvršila raciju i uhapsila 20 osoba, među njima i Guarina.

Prije dvije godine Piraino je snimio još jedan pokušaj iznude nakon čega je uhapšen Luigi Marino, također povezan sa kriminalnim organizacijama.

Krivotvorili najbolje vino na svijetu

Italijanska policija je prošle sedmice razbila i jednu kriminalnu grupu koja se bavila krivotvorenjem jednog od najboljih italijanskih vina, skupocjene Sassicaie.

Ovo vino se proizvodi isključivo na malom području u Toskani. Koliko je cijenjeno svjedoči i podatak da je Sassicaia 2015. u izboru američkog magazina Wine Spectator proglašena najboljim vinom na svijetu. Jedna boca, u ovisnosti od berbe, može koštati od nekoliko stotina do nekoliko hiljada eura.

Kako javlja Corriere, finansijska policija je izvršila raciju na jednom imanju u blizini Milana i uhapsila vođe sofisticirane operacije, oca i sina porijeklom iz Pulje. Oni su zajedno sa još 11 osoba protiv kojih se vodi istraga u boce identične originalnim i s brižljivo falsificiranim etiketama točili jeftinije sicilijansko vino te potom kao Sassicaiu prodavali na inostranom tržištu, najviše u Južnoj Koreji, Kini i Rusiji.

Policija procjenjuje da su mjesečno od ovog posla zarađivali 400.000 eura.

Izvor: Al Jazeera