Oglasi

Ishitreno ublažavanje izolacije moglo bi razoriti Italiju

Nema sumnje da talijanska ekonomija treba ponovo krenuti s radom i to uskoro. Ali po koju cijenu?
Grupe ljudi se okupljaju da gledaju akrobatsko letenje talijanskih zračnih snaga u gradu Codognu, dok Italija počinje ukidati izolaciju zbog korona virusa, 25. majaReuters

Kada se novi korona virus počeo širiti širom svijeta ranije ove godine, Italija je brzo postala jedna od najpogođenijih evropskih država i uvela je izolaciju. Škole, trgovine, tržni centri i crkve brzo su zatvoreni i svim Talijanima je rečeno da ostanu kući koliko god je moguće.

Četvrtog maja, kada je broj novih slučajeva oboljelih od korona virusa počeo opadati, ova je država počela ublažavati restrikcije izolacije koje su držale gotovo 60 miliona Talijana kod kuće gotovo dva mjeseca i koje su razorile ekonomiju.

Na početku je centralna vlada imala čvrstu kontorlu i bila je odlučna da se otvaranje ekonomije neće desiti nauštrb ljudskih života. Proizvodni sektor i veleprodaja su dobili dozvolu da ponovo započnu svoje aktivnosti, ali mnogim drugim biznisima koji zahtijevaju bliski kontakt, kao što su frizerski saloni i teretane, rečeno je da ostanu zatvoreni.

Međutim, za dvije sedmice su mnoge od sigurnosnih mjera postavljenih da garantuju sigurno, postepeno i proračunato ponovno otvaranje ukinute. Rim je popustio pod pritiskom regionalnih vlada koje su upozorile na negativni učinak koji bi prestrog pristup sigurnosti mogao imati na ekonomski oporavak, i preduzeo je korake da garantuje brzo pokretanje svih poslovnih aktivnosti. Preporuke za sigurno otvaranje biznisa znatno su ublažene, i regionalnim vladama je dozvoljeno da iskoriste značajan stepen diskrecije u implementaciji.

Osamnaestog maja obznanjeno je maloprodajnim trgovinama, kafićima, restoranima, frizerskim salonima i brijačnicama, muzejima, rekreacijskim centrima i drugim biznisima da mogu početi s radom ako slijede nedavno ažurirane i znatno ublažene mjere sigurnosti. Ukinute su i restrikcije na kućne posjete prijateljima i komšijama. Štaviše, najavljeno je da će od 3. juna biti dozvoljeno putovanje između regija i u i iz države, u nadi da bi to pomoglo oživjeti umrtvljenu turističku industriju.

Drugim riječima, vlada je rekla talijanskom narodu da se može vratiti izvjesnom stupnju normalnosti, sve dok slijede mjere socijalnog distanciranja i druga osnovna sigurnosna pravila kao što su nošenje maski u javnom prevozu i u zatvorenim javnim prostorima.

Sve je ovo dovelo do bojazni da Italija pokušava prebrzo ponovo otvoriti svoju ekonomiju, prije preduzimanja nužnih mjera da se spriječi druga epidemija.

Mnogi su kritikovali vladu zato što nije poduzela odlučne korake ka masovnom testiranju, praćenju kontakata i izolaciji – tri ključne politike u receptu Svjetske zdravstvene organizacije da se efikasno suzbije ovaj virus – prije ponovnog otvaranja ekonomije.

Aplikacija za praćenje kontakata je u izradi, ali još nije gotova, a već ima nekih pitanja o njenoj efikasnosti. Kritičari su primijetili i manjak tragača kontakta među ljudima u državi.

Ustanove za izolaciju su postavljene širom Italije tokom izolacije, ali ljudima koji su pozitivni na korona virus i dalje je dozvoljeno da budu u karantinu kod kuće sa drugim članovima porodice.

Testiranje je još jedna sporna zona. Mnoge regionalne vlade ulažu u testove s antitijelima, koji određuju je li osoba imala Covid-19 u prošlosti i možda ima imunitet. WHO je upozorio na ove testove zbog manjka naučnih dokaza. Nema još planova da se provedu masovna testiranja talijasnkih radnika da se odredi imaju li Covid-19 u vrijeme testiranja.

Ekonomija u vanrednom stanju

Uprkos njegovoj prvobitnoj namjeri da ponovno otvaranje bude oprezno i postepeno, premijer Giuseppe Conte našao se satjeran u ćošak od strane dvije suprotstavljene struje: prijetnje koju virus, koji je već odnio više od 33 000 talijanskih života, i dalje predstavlja po ovu državu, i potrebe da se ublaži izolacija kako bi se izbjegla ekonomska katastrofa.

Ekonomska situacija je teška i ne utječe samo na velike biznise. Mala i srednja preduzeća koja pokreću talijansku ekonomiju također su značajno propatila zbog izolacije. Sektori kao što su turizam i ugostiteljstvo su razoreni, s malo nade za oporavak ove godine. BDP je opao za 4,7 posto u prvom kvartalu 2020, i procjenjuje se da će pasti za 8 posto za cijelu godinu.

Vlada je preduzela do sad neviđen broj ekonomskih mjera da ublaže posljedice Covida-19, koje uključuju značajne grantove za privatnike i one koji su izgubili poslove tokom ove krize. Ali mnogi radnici koji nemaju regularne ugovore o radu, pojava koja je posebno česta u južnim regijama, ne mogu dobiti ove grantove i ostavljeni su da preživljavaju na ograničenim grantovima za siromašne koji su osmišljeni da pruže neku pomoć najsiromašijim sektorima društva. Nedokumetovani migranti, su ostavljeni bez mreža podrške, izuzev za pomoć u hrani koja je nejednako organizirana na općinskom nivou.

Prisutna je bojazan da vladine ekonomske mjere neće biti dovoljne da zaštite Talijane od najgore krize. Nepostojanje univerzalne infrastrukture za pružanje pomoći koja obuhvata različite profesionalne kategorije i industrije, rezultiralo je nejednakim pokrivanjem i birokratskim kašnjenjem isplata mnogima koji su kvalifikovani za pomoć.

Osamdeset milijardi eura (87,8 milijardi dokara) upotrijebljenih do sada da se pomogne porodicama i biznisima usljed pandemije samo je povećalo sve veći javni dug koji opterećuje Italiju decenijama. Prinos vladinih obveznica raste zbog straha od neispunjenog duga – ovo je stvarni rizik, posebno ako institucije Evropske unije ne zaštite talijanske finansije i ne pruže povoljne kredite. Ovo bi moglo imati katastrofalne posljedice za državu i moglo bi eskalirati u pravu krizu u eurozoni.

Nema sumnje da talijanska ekonomija treba ponovo početi s radom, i to ubrzo. Ali po koju cijenu?

Od koordinacije do kompromisa

Uprkos velikom broju umrlih i kašnjenjima u poduzimanju čvrste akcije na početku epidemije, koaliciona vlada predvođena Demokratskom strankom lijevog centra i postideološkim populistima Pokreta pet zvijezdica, bila je u stanju isporučiti snažan, koordiniran odgovor tokom marta i aprila, obrnuvši naslijeđe često neefikanse državne birokratije i radeći protiv obustave resursa nametnute zbog višedecenijskog programa štednje.

Tokom izolacije je povećan broj kreveta u intenzivnoj njezi sa 5300 na 8660 za samo nekoliko sedmica, a ponavljanje katastrofe u Lombardiji, gdje su deseci hiljada ljudi umrli bespotrebno u preplavljenim bolnicama i staračkim domovima, izbjegnuto je u drugim regijama. Mjere socijalnog distanciranja i restrikcije na kretanje nametnute su efikasno, i većim dijelom s pristankom populacije.

Tokom ovog potpuno novog kriznog stanja u javnom zdravstvu, nekadašnji olakšavajući spoj između Demokratske strane i Pokreta pet zvjezdica procvjetao je u iznenađujuće političko jedinstvo, pod trezvenim, nestranačkim vođstvom premijera Giuseppea Contea, koji trenutno uživa veliku podršku.

Ovaj politički kapital je već oslabljen zbog ponovnog pojavljivanja uobičajene frakcijske politike unutar vladajuće koalicije, kao i zbog tenzija između centralne vlade i regija i sve dublje podjele na sjever i jug.

Kontradikcije i višeznačnosti koje trenutno okružuju ponovno otvaranje ekonomije signaliziraju povratak predpandemijskoj politici kompromisa, gdje su centralne vlade pregovarale o važnim pitanjima sa nizom lokalnih i regionalnih interesnih skupina, često sa nekoherentnim rezultatima.

Ovaj sistem, uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, pruža dobar dio socijalnog i političkog konsenzusa, ali možda nije najefikasniji način da se poduzme snažna i odlučna akcija potrebna da se suzbije Covid-19. Izolacija nametnuta u martu možda je bila tako uspješna upravo zato što njena implementacija nije slijedila uobičajene kanale institucionalnog pregovaranja. A ipak nije predstavljala prijetnju za talijansku demokratiju.

Sa povećanim kretanjem i kontaktom, očekuje se porast broja zaraženih. Ali hoće li trenutna postavka, sa regijama za upravljačem, omogućiti brzo suzbijanje potencijalnih žarišnih tačaka, ili postoji li rizik još jednog talasa nekontrolisanih zaraza?

U ovoj fazi niko ne zna, ali strožije i nacionalno koordinirano ponovno otvaranje ekonomije sa masovnim testiranjem, aplikacijom za praćenje kontakata, značajnim porastom broja tragača kontakata i strogim mjerama za izolaciju potvrđenih slučajeva bi sigurno smanjilo rizike.

Iako regije imaju dobru poziciju u ovom trenutku, centralna vlada ima zakonodavne i izvršne instrumente da ponovo vrati kontrolu ako se virus ponovo krene brzo širiti. U međuvremenu bi Conte i njegov kabinet trebali raditi na širenju kapaciteta za intervenciju i praćenje zdravstvenog stanja, kako bi se vlada mogla brzo kretati kada je to nužno da se lokalno suzbiju potencijalne žarišne tačke, i da se izbjegne još jedna izolacija u državi.

Ishitreno ublažavanje mjera izolacije moglo bi imati razorne posljedice ne samo za javno zdravstvo, već i za izglede za ekonomski oporavak.

Ako talijanski lideri ne budu oprezni, mogli bi se naći u situaciji da broj oboljenih počne rasti i da druga izolacija bude potrebna. Zbog tog bi Talijani izgubili povjerenje u vladu, koja je obećala da će spriječiti drugu epidemiju. Diskurs o „imunitetu krda“ nije naišao na odobravanje u Italiji. Ukoliko bi došlo do drugog naglog porasta broja slučajeva, bilo bi teško uvjeriti Talijane da idu na posao, kupuju u skupim ulicama, posjećuju kafiće i restorane ili učestvuju u drugim zabavnim aktivnostima. Sve ovo ne samo da bi opet zaustavilo ekonomiju, moglo bi dovesti do značajne socijalne i političke nestabilnosti usred pandemije i predstojeće krize zbog duga.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.