Irinej: Srbi u Crnoj Gori u problemu; Vučić: Valjda neće ‘zauzeti’ Ostrog

Patrijarh Irinej upozorio je da se u Crnoj Gori događaju krupne stvari, da su Srbi tamo u prilično velikom problemu, ali smatra da stvari treba smiriti, prenosi Tanjug.

Irinej je, nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, prenio novinarima da su razgovarali o posljedicama koje je izazvao crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

“Nažalost, tamo se dešavaju krupne stvari. Srbi su u prilično velikom problemu. Razgovarali smo i gledali kako da se oglasimo protiv tih problema. Treba stvari smirivati”, kazao je patrijarh Irinej.

Mnoge stvari idu svojim putem, kaže patrijarh, i treba se tome oduprijeti u interesu naroda država Srbije i Crne Gore.

Ono što se dešava, kaže, nije samo problem Crne Gore, već i Srbije i malo šireg prostora.

“Mi smo Crnu Goru smatrali delom našeg naroda. Ništa protiv Crne Gore kao države nemamo. Bila je Crna Gora samostalna i pre i to može da bude i danas. Naši međusobni odnosi ne treba da se menjaju, jer mi smo jedan narod, ali postoje ljudi koji to negiraju, koji smatraju da su poseban narod. Istorija ima svoj sud o svemu tome i on mora da se čuje”, poručuje.

Poglavar SPC prenio je da je razgovarano i o odnosu države i crkve u Srbiji.

“Odnosi koje su u Srbiji nikada takvi nisu bili. Crkva radi i gleda svoj posao, a država radi i gleda svoj posao. U našoj istoriji bilo je najbolje vreme kada je vladala simfonija između države i crkve, a to je bilo kada je država radila svoje, a crkva svoj posao. Trudimo se da to živimo i danas”, kazao je Irinej.

Napraviti dogovor sa državom

“Veoma sam zahvalan državi i onima koji predstavljaju državu na onome što čini za dobro crkvi, jer to što se čini za dobro crkve to se čini za dobro naroda. Ono što nas iznenađuje, svetinje u Crnoj Gori nije samo korist imala crkva već čitava Crna Gora”, rekao je patrijarh.

Ističe da se to odnosi i na Srbiju, da sve što radi i čini crkva je za dobrobit naroda i cijele države, a ne samo crkve.

Patrijarh je zahvalio predstavnicima države na razumijevanju potreba crkve i naglasio da posebno zahvaljuje predsjedniku države što ima pomoć za izgradnju hrama Svetog Save, kako bi se podigao hram koji će predstavljati duhovno lice svog naroda.

“Od toga će koristi imati i crkva i država. Mi smo jedna jedinstvena cjelina”, naveo je poglavar SPC.

Kako je rekao, crkva ima puno razumijevanje za potrebe države i ne osjeća nikakve posebne teškoće, “jer mnoge teškoće rešava država”.

Izrazio je da će tako biti i u budućnosti i da će biti dogovora po pitanju svega što se dešva u okruženju, odnosno da će biti napravljen dogovor sa državom i da će se naći put najboljeg rješenja i najboljeg odnosa naroda i naše države i crkve.

‘Ne zauzimati Ostrog’

“Za nas je važno da se sačuva mir u Crnoj Gori i da dođe do smirivanja tenzija i uvjeren sam da niko tamo ne misli da bi bilo dobro da neko dođe da zauzima manastir Ostrog”, izjavio je nakon sastanka predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da je “ključno jedinstvo Srba, gde god da žive”.

“Nadam se da to nije ničija ideja”, istakao je Vučić, odgovarajući na pitanje novinara da li vidi izlaz iz krize u Crnoj Gori pošto je očigledno da su obje strane odlučne da istraju.

Vučić ističe da su ograničene stvari koje Srbija može da uradi povodom toga i da treba djelovati prije svega riječima, znanjem, pravničkom i drugom strukom.

“Treba da ukažemo svima u svetu o čemu se radi, Venecijanskoj komisiji, svim drugim komisijama, telima, forumima i organizacijama. Sa druge strane, da pošaljemo jasnu poruku srpskom narodu da smo jedinstveni i da između nas Srba, bez obzira na granice koje prihvatamo i koje postoje, nema razlika”, poručio je Vučić.

Kaže da nema nikakve razlike između Srbina koji živi u Beogradu, Banjoj Luci, Podgorici, Budvi ili nekom drugom gradu, i da svi Srbi osjećaju ono što osjećaju i Srbi u nekoj drugoj državi.

Kako je rekao, važno je što je “ključna poruka patrijarha danas jedinstvo srpskog naroda”.

Đukanović: Ne dozvolimo da Crna Gora bude taoc historijskih podjela

U međuvremenu se oglasio i predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović koji je u novogodišnjoj čestitci poručio da ta država može građanima garantovati mir i stabilnost i suočiti se sa svim destruktivnim namjerama odakle god dolazile.

Time se Đukanović osvrnuo na posljednja okupljanja nezadovoljnih građana, na poziv opozicije i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, a zbog spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

“Pokazali smo novu sposobnost, novi kapacitet države da se veoma suptilno i veoma pažljivo bavi teškim istorijskim nasljeđem podjela i sukoba unutar Crne Gore, ali i sa jednako takvom odlučnošću da ne dozvolimo da Crna Gora bude taoc tih istorijskih podjela, te sposobnošću da rješavamo te probleme u skladu sa najboljim evropskim standardima i najboljom evropskom demokratskom praksom”, poručio je Đukanović.

Markovićevo upozorenje Amfilohiju

Prethodno je premijer Crne Gore Duško Marković uputio “posljednje upozorenje” mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, poručujući mu da “ne podstiče nerede”.

Nakon što su se poslije usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu dogodili incidenti, a u gradovima širom Crne Gore uslijedili prosvjedi u kojima su povrijeđena četiri policajca, Marković je pozvao svećenstvo Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da se vrati u crkve i hramove.

Osim toga, u apelu objavljenom na Twitter nalogu Vlade Crne Gore Marković je svećenicima poručio “da pozovu vjernike da služe i da borave u hramovima, da ih ne pozivaju na pružanje otpora vlastima u odnosu na Zakon o slobodi vjeroispovijesti jer iz crkava, hramova i njihovih liturgija izlazi na ulice, projektuju se neredi, napadi na policijske službenike, građane i imovinu”.

“Poziv za dijalog je otvoren, a mitropolitu [Amfilohiju] savjetujem da ne podstiče nezadovoljstvo i nerede. Ovo je posljednja opomena. Crna Gora neće dozvoliti izazivanje nereda”, naveo je Marković.

Mitropolija crnogorsko-primorska poručila je da “ne podržava nasilje demonstranata, ali ni ne prihvata bilo kakvu odgovornost za incidente”.

Izvor: Al Jazeera i agencije