Irak rastrgan između Saudijske Arabije i Irana
U svjetlu oštre konkurencije između Saudijske Arabije i Irana u regiji, Irak je postao ključna meta između njih. Međutim, imajući u vidu da se država nalazi u fazi obnove, ni na koji način se ne može prikloniti samo jednoj ili drugoj strani.
U opsežnom članku na francuskom portalu Orient XXI, autori Clement Therme i Shifaa Alsairafi pišu kako se Irak, glavni regionalni igrač prije 1991. godine, sada zatekao između iransko-saudijske borbe za utjecaj u regiji. Taj se odnos dodatno zakomplicirao povećanjem vojnih napetosti između Irana i Amerike.
Budućnost Iraka u fazi obnove u velikoj mjeri ovisi o pomoći regionalnih sila. Iran je uspio uspostaviti veze s Irakom 2003. godine, postepeno povećavajući svoj utjecaj unutar zemlje kroz formalne i neformalne odnose, kada Saudijska Arabija uglavnom nije bila prisutna. Danas se, međutim, Saudijska Arabija pokušava vratiti u Irak kroz ekonomsku diplomatiju usmjerenu, prije svega, na suprotstavljanje iranskom utjecaju.
Saudijsko zanemarivanje
Saudijska Arabija je prekinula sve veze s Irakom 1990. godine zbog drugog Zaljevskog rata kada je Saddam Hussein pokrenuo napad na Kuvajt. Pad režima Saddama Husseina i američka invazija na Irak 2003. nisu potaknuli Saudijsku Arabiju da se uključi u novi politički poredak. Iračko-saudijski odnosi dodatno su se pogoršali tokom mandata bivšeg iračkog premijera Nourija al-Malikija (2006.-2014.) kojeg je Saudijska Arabija smatrala „iranskim pijunom“.
Umjesto da se usredotoči na poboljšanje bilateralnih diplomatskih odnosa, Saudijska Arabija je odlučila da jača svoj utjecaj među sunitskim organizacijama i političarima s namjerom da se suprotstavi rastućem utjecaju Irana.
Sve se promijenilo 2014. godine, kada je organizacija Islamska država Irak i Levant (ISIL) poharao velika područja Iraka i ugrozila stabilnost regije i međunarodnu sigurnost. Rijad je ubrzao napore na saradnji s Irakom nakon otvaranja saudijske ambasade u Bagdadu krajem 2016. godine i imenovanja Mohammeda Bin Salmana za prijestolonasljednika u junu 2017.
Bin Salman je vodio ambiciozniju politiku prema Iraku, iskorištavajući saudijske prednosti i zajedničke interese dvije zemlje, ali je, i pored toga, glavna ambicija Saudijske Arabije ostala suzbijanje iranskog utjecaja.
S druge strane, Iran razvija svoj poseban odnos s Irakom zahvaljujući kontinuiranim naporima još od 2003. godine. Uspijeva izgraditi mrežu zvaničnih odnosa s političkom elitom ove države, sunitima i šiitima. Također, povećava bilateralnu trgovinu između dvije zemlje na oko 12 milijardi dolara u 2018. godini.
Irak se posebno oslanja na Iran u sektoru energetike kako bi izbjegao prekide snabdijevanja električnom energijom. Bagdad je čak dobio izuzeće iz sankcija koje je SAD nametnuo Iranu za uvoz energije iz te zemlje.
Ovisnost Iraka o Iranu
U izvještaju se navodi kako je utjecaj Irana na Irak često bio prenapuhan ili je bio potcjenjivan, zavisno od percepcija različitih regionalnih aktera. Međutim, istina leži negdje između toga.
Irak i Iran su dvije susjedne države i kao takve moraju održavati dobre odnose, što ne isključuje povremena neslaganja i malo uzajamnog nepovjerenja.
Irak ne želi postati još jedno poprište između regionalnih ili međunarodnih igrača, niti želi sudjelovati u bilo kojem savezu protiv Irana.
Čak i ako Irak želi veću ekonomsku integraciju s tržištima svojih arapskih susjeda kako bi smanjio svoju ekonomsku zavisnost od Irana i Turske, on ne želi poticati dalje sektaštvo i regionalnu neravnotežu u tom procesu.
Saudijska Arabija sada dobija idealnu priliku za saradnju s Irakom. Već je poduzela nekoliko koraka na tom putu, ali mora biti oprezna da ne podstiče Irak na suprotstavljanje Iranu ili da da vrši pritisak na Irak da se svrstava na jednu od strana u natjecanju za regionalno vodstvo.
Saudijci ne mogu nadoknaditi iračku nenaftnu trgovinu s Iranom, jer iranski proizvodi s kojima trguju dvije zemlje nisu isti proizvodi koje trenutno izvozi Saudijska Arabija. Umjesto toga, Saudijska Arabija može otvoriti Iraku nove ekonomske mogućnosti koje bi diverzificirale iračko tržište putem institucionalnih kanala, a ne pojedinačnih veza ili nedržavnih aktera. Također, mogu iskoristiti tržište plina i energije kako bi se smanjila ovisnost Iraka o Iranu u ovoj oblasti.
Saudijska Arabija je počela otvarati nove prilike kroz projekte čiji je cilj povećanje njene prekogranične trgovine i razvoj iračke infrastrukture, naročito u nedavno oslobođenim područjima, te poticanje privatnih ulaganja u iračko tržište. Također je otvorila i granični prijelaz Arar i saopćila kao je uspostavljeno vijeće za koordinaciju saudijsko-iračke trgovine.
Dugoročna politika
Rijad je obećao milijardu dolara putem Saudijskog fonda za razvoj i 500 miliona dolara kredita za izvozne poslove tokom Međunarodne konferencije za obnovu Iraka održane u Kuvajtu u februaru 2018. godine. Iraku je dodijeljena i podrška u iznosu od milijardu dolara za izgradnju cijelog sportskog grada.
Međutim, saudijska ekonomska saradnja s Irakom komplicirana je zbog teške finansijske i političke situacije u Iraku.
Uprkos ambicioznim planovima za buduću suradnju, malo je konkretnih koraka. Privatna i javna poduzeća nisu previše zainteresirana za ulaganje u Irak zbog raširene korupcije i nesigurnih uvjeta.
Ovo je ključan trenutak u historiji Iraka, jer Saudijska Arabija i druge zemlje Zaljeva imaju dobru priliku za saradnju s novom iračkom vladom i za izgradnju povjerenja između svojih i institucija Iraka.
Ove države možda neće moći u potpunosti zamijeniti Iran i njegov utjecaj u Iraku, ali zasigurno mogu ograničiti iranski ekonomski utjecaj u Iraku. To mogu učiniti kroz aktivnu i promišljenu vanjsku politiku, uspostavljanje institucionalnih odnosa s Irakom putem legitimnih državnih kanala i bilateralnih sporazuma, bez izravnog protivljenja Iranu.
Izgradnja ovog konstruktivnog odnosa između Iraka i Saudijske Arabije i ostalih zemalja Zaljeva zahtijevat će dugoročnu politiku koja bi Iraku pružila veću autonomiju i omogućila mu da održi svoju stabilnost i poboljša sigurnosnu situaciju u cijeloj regiji.
Izvor: Orian XXI