Interpol BiH: Orić ne može biti izručen
Nakon što je Interpol Srbije raspisao potjernicu za komandantom snaga Armije Bosne i Hercegovine Naserom Orićem i Hakijom Meholjićem, Interpol Bosne i Hercegovine obavijestio ih je da se bosanskohercegovački državljani osumnjičeni za ratne zločine ne mogu izručivati drugim zemljama.
Odgovore na mnoga pitanja u vezi s ovim slučajem tražili su reporteri Al Jazeere – Ivan Pavković u Sarajevu i Marko Subotić u Beogradu.
“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u Bosni i Hercegovini se oglasila s dodatnim pojašnjenjem. Kažu kako na temelju takve tjeralice nije moguće raspisati tjeralicu na području same Bosne i Hercegovine te su pravosudna tijela u Srbiji pozvana da cijeli slučaj prebace svojim kolegama u Bosni i Hercegovini”, kazao je Pavković.
U Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine kažu kako aktivno rade na ovom slučaju, no kakve će konkretno mjere poduzeti javnost će obavijestiti u srijedu, na konferenciji za novinare.
U Tužilaštvu za ratne zločine Srbije u utorak su ostali bez bilo kakvog komentara, izvijestio je Subotić.
Tužilaštvo podsjeća na saopćenje koje je izdalo prošle sedmice, kada se spominjala mogućnost raspisivanja potjernice za Orićem.
Navode da je on osumnjičen za zločine počinjene u opštini Srebrenica, za ubistvo devet civila srpske nacionalnosti, da optužnica još ne postoji, već da su u pitanju istražne radnje, koje se vode od 2011. godine, dodaje Subotić.
Na pitanje zašto se pokreće optužnica i istraga protiv Orića, koji je oslobođen pred Haškim tribunalom, rečeno je da svi ovi zločini nisu bili obuhvaćeni haškom optužnicom, što otvara mogućnost Tužilaštvu za ratne zločine Srbije da se pozabavi slučajem Orić.
Izetbegović: Nastavak progona
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ocijenio je kako je odluka vlasti u Beogradu da raspišu potjernicu za Naserom Orićem i Hakijom Meholjićem dio predizborne kampanje koja se vodi u Srbiji, dodajući kako je to tek nastavak progona bez dokaza s ciljem izjednačavanja krivice, kakvih je bilo i ranije.
“Ne možemo šutjeti o ovakvim činjenicama. Što je dosta – dosta je. Neka se u Srbiji ostave Srebrenice i Bosne i Hercegovine i neka kampanju prave na nečemu drugom”, izjavio je Izetbegović za sarajevsko Oslobođenje od utorka.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosni i Hercegovini je u ponedjeljak navečer potvrdila kako je od ureda Interpola u Beogradu dobila obavijest o raspisivanju tzv. difuzne potjernice za Orićem i Meholjićem, koji su tokom rata obavljali dužnost vojnog, odnosno policijskog komandanta u Srebrenici do njenog pada 1995. godine.
Pravosuđe Srbije ih tereti za navodne ratne zločine počinjene nad Srbima u okolini Srebrenice 1992. godine.
Informirana centrala Interpola
O raspisivanju difuznih potjernica, koje imaju neobavezujući karakter, informiran je i Centralni kabinet Interpola, koji treba odlučiti hoće li one dobiti status tzv. crvenih potjernica, koje obavezuju sve države-članice Interpola na hapšenje.
Komentirajući optužbe iz Srbije, Izetbegović je podsjetio na činjenicu da je Orić zbog sličnih tvrdnji u pritvoru Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu proveo 40 mjeseci, da bi potom na suđenju bio oslobođen.
“Očigledno se radi o propagandi i želji [Srbije] da se napravi kakav-takav balans u vremenu kada traje suđenje [bivšim liderima bh. entiteta Republika Srpska] Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću”, optuženim za genocid i ratne zločine, izjavio je Izetbegović.
Naser Orić je izjavio kako, zapravo, nije iznenađen raspisivanjem potjernice iz Srbije.
“Nimalo se ne bojim njihovih potjernica, niti prijetnji, jer sam za sve za šta me progone već jednom odgovarao sudski i dokazao da nisam kriv. Za Srbiju je očigledno vrijeme stalo 1992. godine”, kazao je Orić, kako ga citira sarajevski Dnevni avaz.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u Bosni i Hercegovini je najavila kako će informaciju o raspisivanju potjernice proslijediti Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, koje treba odlučiti o daljnjem postupanju.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Bariša Čolak, koji je jedini ovlašten donositi konačne odluke u ovakvim slučajevima, u ponedjeljak je ponovio kako Bosna i Hercegovina, baš kao i Srbija, ne izručuje svoje državljane osumnjičene za ratne zločine.
Konstatirao je kako je u takvim slučajevima moguća tek razmjena dokaza, odnosno ustupanje predmeta pravosudnim tijelima države u kojoj se osumnjičenik nalazi.
Takva mogućnost precizirana je i Protokolom o saradnji Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Posebnog tužilaštva za ratne zločine Srbije, potpisanim početkom 2013. godine.
Izvor: Agencije