Oglasi

Infografika: Šta sve može Pancir-S1 isporučen Srbiji

Ima unaprijeđeni radarski sistem koji može odjednom pratiti do 40 raketa, a napasti četiri od njih istovremeno.

Pripremili: Ibrahim Sofić; Dženan Smajić

Pancir-S1 (Pantsir-S1) je sistem raketne odbrane koji je napravljen, kako navodi ruska državna kompanija za izvoz i uvoz proizvoda, tehnologija i usluga iz sfere odbrane Rosoboronexport, za usluge manje vojske, kao i za o odbranu administrativnih i industrijskih lokacija od neprijateljskih aviona, helikoptera, krstarećih raketa i precizno navođenih projektila.

Dodaju iz ruske kompanije kako se Pancir može koristiti i kao pojačanje jedinicama zračne odbrane u odbijanju većih zračnih napada. Nedavno je objavljeno kako je modificiran za korištenje protiv i manjih bespilotnih letjelica koje su često neuhvatljive za konvencionalne radare i sisteme odbrane.

Sam Pancir sistem koji je dizajniran 1994. godine, a u službi je od 2012. godine. Pripada porodici zemlja-zrak raketnih sistema srednjeg dometa, a njegova prva izvedba je Pancir-S1 (u NATO-voj klasifikaciji se navodi kao SA-22 Greyhound).

Raniji sovjetski i ruski sistemi raketne odbrane su bili na fiksnim, utvrđenim mjestima što je otežavalo njihov raspored, dok su noviji sistemi poput S-300 bili mobilniji, ali i ranjiviji za napade. Zbog te ranjivosti, između ostalog, kreirani su sistemi Pancir-S kako bi pružali zaštitu od napada iz zraka na S-300.

Kasnije je odučeno kako bi šasija sa točkovima, umjesto šasije sa gusjenicama, bila bolja varijanta pošto su tako vozila brža, otpornija, jeftinija za proizvodnju i za održavanje.

Srbiji isporučeni prvi primjerci

Rusija razvija više varijanti ovog sistema kako bi svojim jedinicama dala više opcija za manevre. Prva varijanta, a i najpoznatija, je Pancir-S1 koja je proizvođena od 2008. do 2013. godine, a nastavak je planiran za 2019. godinu. Srbija je objavila kupovinu ovog sistema tokom obuke „Slovenski štit“ i prvi sistemi su isporučeni ovog februara.

Novija varijanta nosi naziv S1M i predstavljena je prošle godine kao jedan od planiranih modela. Ima unaprijeđeni radarski sistem koji može odjednom pratiti do 40 raketa, a napasti četiri od njih istovremeno. Također su povećani dometi raketa i brzina, kao i težina bojevih glava raketa.

Pancir-S1 može nositi do 12 raketa, a riječ je o zemlja-zrak projektilima oznake 57E6 koji su pogonjeni čvrstim gorivom, imaju radio-optičko navođenje i spremljeni su u cijevima gdje su spremni za ispaljivanje. Također, tu su i dva dvostruka automatska protivavionska topa od 30 milimetara sa po 700 projektila.

Kontrola paljbe Pancira ima radar za pronalazak meta i dvotalasni radar za praćenje koji radi u UHF i EHF talasima. Domet pronalaska mete je 32-36 kilometara, a domet praćenja je 24-28 kilometara. Postoji i elektro-optički kanal sa termalnim senzorom za praćenje raketa i drugih meta.

Što se tiče borbenih iskustava ovog raketnog sistema, provjerena su na dvije lokacije. Navodno je jedinica Pancira-S1 sirijskih oružanih snaga upisala prvu žrtvu ovog sistema kada je oborila turski avion RF-4E tokom izviđačke misije kod Latakije 22. juna 2012. godine. U sirijskom ratu ovaj sistem učestvuje i kao dio ruskih oružanih snaga koje su tamo razmještene.

Druga lokacija je Ukrajina. Brojni nezavisni stručnjaci smatraju kako su pobunjenici na svome raspolaganju imali Pancir-S1 tokom rata u Donbasu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.