Hrvatska rampa za BiH: Kome se isplati platiti i test i ljetovanje?

„Kako će biti? Situacija je takva da se mijenja iz dana u dan“, kaže nam na početku osvrta vlasnik apartmana u Trpnju, mjesta na Pelješcu koje svakog ljeta Bosanci i Hercegovci okupiraju.

„Jedan dan primamo rezervacije, a drugi dan ih se otkazuje. I tako ukrug. Ludo vrijeme, luda bolest“, dodaje, ne želeći da mu pišemo niti ime, niti naziv apartmana.

Prema svemu sudeći, on nije jedini turistički djelatnik na Jadranu koji se suočava sa teškom borbom za spas ljetne sezone, čiji će rezultat, zbog pandemije korona virusa, biti značajno lošiji nego u godinama prije.

Iskaza poput njegovog je mnogo, od onih u kojima se vlasnici privatnog smještaja na Jadranu žale da su morali radikalno spustiti cijene jer je „prazan apartman – najskuplji apartman“, do onih koji do sada nisu primili niti jednog gosta, a takvih, prema nedavno objavljenoj statistici u Hrvatskoj, ima mnogo.

U isto vrijeme, pate i ugostitelji, čiji restorani, prema mnogobrojnim tekstovima u hrvatskim medijima, ne rade niti blizu prošlogodišnjeg nivoa.

‘Više od procjena i očekivanja’

I dok se oni žale, Hrvatsko udruženje turizma (HUT) nudi optimističkiju sliku. Tvrde da je u prvih 14 dana mjeseca juna zabilježem 55-postotni rezultat u poređenju s prošlogodišnjim, što je, kako su naglasili „više od procjena i očekivanja“. 

U to je vrijeme, kako navode, 950.000 turista u Hrvatskoj ostvarilo preko je 6,6 miliona noćenja, što je rezultat dosta ranog otvaranja zemlje za goste iz zemalja Evropske unije, pod obrazloženjem „najpovoljnije epidemiološke situacije na Mediteranu“.

Ali kada je riječ o zemljama okruženja, za njih važi drugačiji režim, zbog kojeg se sezona u Hrvatskoj, prema svim pokazateljima, neće brže oporavljati.

Bosanaca i Hercegovaca ovog će ljeta na Jadranu biti manje, zbog nedavno vraćenih restrikcija pri ulasku u Hrvatsku, koje podrazumijevaju ili dvosedmičnu samoizolaciju, ili predočenje negativnog nalaza PRC testiranja. Iako je razlog očit, a to je pogoršanje epidemiološke situacije u BiH, takva odluka mnogima iz susjedne zemlje onemogućit će posjetu Jadranu ovog ljeta.

Ako izuzmemo samoizolaciju, koja je, praktično, nemoguća, četveročlanu porodicu čiji članovi ne posjeduju hrvatske putovnice, PCR testiranje bi, primjera radi, stajalo otprilike kao desetodnevni boravak u prosječnom apartmanu od oko 50 eura. Prostom računicom – dvostruko skuplje ljetovanje, pod uvjetom da su nalazi negativni. A ako nisu, problem postaje još teži. Slično važi i za državljane Srbije.

I kako onda ići na more, zapitat će se prosječan Bosanac i Hercegovac, dok će se oni iz mjesta na jugu Dalmacije, Pelješcu, a dijelom i u regiji Dubrovnika, u koja gosti iz zapadnoevropskih i srednjoevropskih zemalja ne zalaze u tako velikim brojkama, zapitati – kako pojačati popunjenost smještaja?

‘Pad broja gostiju iz BiH’

„Turisti iz susjedne BiH su nam iznimno važni, na cijelom području rivijere. U Makarskoj su uvijek imali veliku brojnost i bili među tri najbrojnije grupe posjetitelja. Na odluke koje donosi Stožer civilne zaštite mi ne možemo utjecati, niti se smijemo miješati, ali nam je žao što će se novouvedene mjere vjerojatno negativno odraziti na ukupni dolazak turista ovog ljeta“, kaže Tonči Lalić, voditelj manifestacija i marketinga u Turističkoj zajednici Makarske, tradicionalno najpopularnijem ljetnom odredištu turista iz BiH.

Hotel koji pokriva trošak testa

Rijetkost, ali i to postoji – hotel Boutique Beach Resort Podstine iz grada Hvara napravio je specijalnu ponudu za državljane BiH kako bi im olakšao dolazak na more.

Ovaj hotel gostima koji ostanu najmanje šest dana, refundira trošak testiranja na COVID-19, a ponuda vrijedi za sve državljane BiH.

„Naš fokus su gosti iz inozemstva i susjedstva, pa da smo odlučili turistima iz BiH olakšati dolazak tako što ćemo od ukupne cijene aranžmana, prilikom odjave gostiju, odbiti iznos sa njihovih računa za testiranje, koje, naravno, mora biti negativno. Dakako, pritom nećemo imati veliki profit, ali hoćemo prihode, što je za današnju situaciju, značajno“, rekla nam je direktorica hotela Tatjana Cvjetičanin. 

U Makarskoj se, kaže, generalno bilježi rast broja dolazaka i noćenja, ali on je trenutno na 44-postotnom nivou u odnosu na prošlu godinu, što nije rezultat koji se može smatrati „spašavanjem sezone“. 

„Trenutno su najbrojniji gosti iz Poljske, Njemačke, Češke, Švedske, Hrvatske i BiH. No, istina je da je broj gostiju iz BiH opao, a to se negativno odrazilo na popunjenost kapaciteta, prvenstveno, privatnih iznajmljivača. Zasigurno bi njihov broj bio znatno veći da nisu uvedene ove mjere i stoga se dadamo da će u najskorije vrijeme te mjere biti popuštene i da će se normalizirati dolazak gostiju iz BiH, koji dolascima u Hrvatsku, a posebno na Makarsku rivijeru, značajno povećavaju zaradu i financijsku dobit lokalnog stanovništva“, dodaje Lalić.

Zbog blizine granice, Gradac je jedno od mjesta koja privlače veliki broj Bosanaca i Hercegovaca, i to ne samo takozvanih vikend-turista. U ovom trenutku, kako kaže Davor Andrijašević, direktor Turističke zajednice općine Gradac, u koju spadaju i Podaca, Brist i Zaostrog, popunjenost kapaciteta je identična onoj u Makarskoj – 44 posto.

‘Naravno da su plaže poluprazne’

Za to su se, prvenstveno, pobrinuli Česi, Poljaci i Nijemci. Kako kaže, ima i Bosanaca i Hercegovaca, a radi se o onima koji su u Hrvatsku ušli prije pooštravanja mjera, ali i onih koji uz bosanskohercegovačke, imaju i hrvatske putne dokumente, zahvaljujući kojima ulaze u zemlju po uobičajenom režimu, bez testiranja ili samoizolacije.

No, kako kaže Andrijašević, da nije mjera, trebalo ih je biti više, a plaže ne bi bile popluprazne, kako se vidi po mnogobrojnim fotografijama sa društvenih mreža.

‘Nema potrebe za nezadovoljstvo, tako je u cijeloj EU’

Na Hrvatsku su se, po objavi novog režima ulaska u zemlju, sručile mnogobrojne kritike iz BiH, ponajviše zbog činjenice da će ta odluka pogoditi samo one koji nemaju hrvatske dokumente, što je označeno „diskriminacijom“.

Uz opasku da restrikcije zaista hoće utjecati na ukupan turistički rezultat općine Gradac, Andrijašević kaže da ipak „nema potrebe za takvim povicima“.

„Kao i svi drugi, i građani BiH su apsolutno dobrodošli na ovu destinaciju, a za njihovu brojnost već godinama prvenstveno možemo zahvaliti velikom broju nekretnina koje imaju na našem području. No, ovaj potez nije samo politika Hrvatske, već i trenutni stav svih zemalja Evropske unije, koje imaju identičan stav po pitanju graničnih restrikcija za BiH i dvojnih državljanstava“, kaže Andrijašević.

„Prošlih godina turisti iz BiH predstavljali su važan faktor turističkog života, ali ne dominantan ili presudan. Prošlih godina, njihov udio iznosio je oko 25 posto, a trenutno ih je 16 , dok udio turista iz Srbije proteklih godina nije bio značajan, unatoč naporima koje smo poduzimali“, tvrdi Andrijašević.

„Savršeno je jasno da 44 posto noćenja i 46 posto dolazaka u odnosu na prošlu godinu i nije neki poseban rezultat, ali s obzirom na cjelokupnu situaciju s turizmom u Europi i svijetu, možemo biti zadovoljni. Pad prometa, prvenstveno u ugostiteljstvu i prodaji drugih turističkih usluga, logična je posljedica korona krize. A glede polupraznih plaža, jasno je da će nakon prošle godine, u kojoj smo imali oko 8.000 turista, a one bile pune, danas izgledati poluprazne“, dodaje.

Dok se čini da, prema podacima iz Hrvatske, Istra zbog blizine evropskih zemalja i nešto bogatijih sadržaja, najmanje trpi, u Dubrovniku i na Pelješcu, stanje je drugačije. Tamošnji ugostitelji žale se na pad prometa i do 80 posto, dok je popunjenost smještajnih kapaciteta daleko od zadovoljavajuće, ako se poredi s ranijim godinama.

Sandra Milovčević, voditeljica Odjela za komunikacije Turističke zajednice Dubrovnika, tvrdi da bi, prema njihovim procjenama, ova sezona mogla dostići dvije trećine prethodne, ali uz optimistično očekivanje da se situacija s pandemijom vremenom generalno poče smirivati.

Dubrovački pad od 90 posto

Kaže da je u Dubrovniku ove godine najviše gostiju iz Hrvatske, ali njihov broj od 14.070 je za 54 posto manji u odnosu na godinu prije. Gostiju iz BiH je manje za 66 posto.

A prema podacima za prijavu i odjavu turista eVisitor, u prvih 13 dana jula, u Dubrovniku je boravilo 11.863 turista, 86 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Govoreći o prvoj polovini godine, dubrovački turizam bilježi pad od čak 90 posto.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

No, govoreći o turistima iz BiH, Milovčević kaže da se u odluke o graničnim restrikcijama, koje direktno utjecaju na ove brojke, ne može ulaziti, niti ih osporavati, jer se tiču onog najvažnijeg – zdravlja, te da u toj situaciji mora ispaštati turizam.

„Odluke koje donose nadležna tijela u Republici Hrvatskoj su u cilju suzbijanja širenja zaraze i te se odluke naslanjaju na praksu EU-a. Dubrovački turizam, kao uostalom i globalni, trpi isključivo zbog pandemije. Budući da je riječ o zdravstvenoj ugrozi koja je zahvatila cijeli svijet, prvo i osnovno je zaštititi ljudske živote te su stoga opravdana i nastojanja hrvatske vlasti da potezima koji odgovaraju trenutnoj situaciji, suzbije širenje i poboljša epidemiološku sliku. Hrvatska u velikoj mjeri živi od turizma i zato je očuvanje turizma jedan od nacionalnih prioriteta“, ističe ona.  

Milovčević dodaje da će posljedice krize biti teške, no, da „razloga za optimizam uvijek ima“, jer broj gostiju u Dubrovniku „iz tjedna u tjedan raste“.

No, kada je riječ o gostima iz najbližeg susjedstva, oni, po svoj prilici, neće mnogo pridonijeti tom porastu.

„Kome se to može isplatiti? Van pameti je i plaćati test i dolaziti na ljetovanje“, mišljenje je našeg sagovornika s početka teksta, koje će, sasvim sigurno, podijeliti veliki broj građana BiH, onih koji će more ovog ljeta moći vidjeti samo u Neumu.

Izvor: Al Jazeera