Hrvatska pomaže susjedima na putu ka EU

Razgovarao: Mladen Obrenović

Laburist Nikola Vuljanić jedan je od najiskusnijih zastupnika u Europskom parlamentu, s mnogo “političkih utakmica u nogama” i jedini od predstavnika Hrvatske kojemu je povjerena konkretna parlamentarna zadaća. Kao izvjestitelj za Albaniju, posebno je aktivan na podupiranju približavanja te zemlje, ali i drugih država Zapadnog Balkana Europskoj uniji.

• Al Jazeera: Hrvatska je polovicom prošle godine postala članica EU-a, ali i preuzela “ulogu lokomotive” u pristupanju drugih država Zapadnog Balkana u Uniju. S obzirom na to da su balkanske države u različitim fazama pristupanja, koliko je ta uloga teška i zahtjevna?

Nikola Vuljanić: Uloga je vrlo zahtjevna, jer moramo biti primjer ostalim državama u regiji, ali i iskreno priznati sebi i drugima pogreške koje smo radili u pristupnom procesu. To nije uvijek lako, posebice jer i Hrvatska ima još nekih reformi koje treba provesti. Ipak, pokazali smo da je moguć mentalni “klik” u glavi i približavanje EU integracijama.

• Vjerujete li da im Hrvatska može biti dobar pokazatelj, ali i dobar susjed u približavanju Uniji? Kako konkretno može pomoći?

Vuljanić: Svakako smo dobar primjer. Sve države Balkana imaju otprilike iste probleme, u različitim oblicima, pa i model rješavanja može biti vrlo sličan. Hrvatska može pomoći svojim iskustvima u pregovaranju te pružanjem podrške u Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, što uglavnom i činimo.

• Dobili ste zadatak da budete izvjestitelj za Albaniju, čime ste postali jedini europski parlamentarac iz Hrvatske koji je dobio neko konkretno zaduženje. U kojoj je fazi albanski put ka EU, što su im problemi, a što ključne prednosti u procesu pristupanja?

Vuljanić: Posebno mi je drago što me grupa predložila i Parlament izabrao za izvjestitelja. To je ozbiljan i konkretan posao, kojim se može utjecati na brzinu i kvalitetu puta zemlje, odnosno promijeniti nešto, a ne samo pričati na plenarnim sjednicama. Albanija je na dobrom putu, ali tu su problemi s kojima se bore sve države u regiji – korupcija, organizirani kriminal, nepotizam, politizirana javna uprava, medijske slobode… Ogromna prednost Albanije su mladi ljudi te velika podrška građana EU integracijama.

• Kad je riječ o državama nastalim raspadom Jugoslavije, Crna Gora je najdalje otišla, a Bosna i Hercegovina ima najviše problema. Kako ocjenjujete trenutačnu poziciju Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije na putu europskih integracija?

Vuljanić: Samom činjenicom da Crna Gora ima već nekoliko otvorenih poglavlja daje do znanja da su najdalje otišli. Iza nje je Srbija koja je ove godine dobila status kandidata. Puno se očekuje i od nove vlasti na čelu s Aleksandrom Vučićem, prije svega da realno sagleda prošlost i ulogu Srbije u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Makedonija se još bori s duhovima prošlosti i mislim da imaju još dosta posla, dok u Bosni i Hercegovini, nažalost, nema funkcionalne države. Ni za jednu situaciju u ovim državama nisu krivi građani, već loše i sebične političke elite koje su ih vodile u posljednjih 20 godina.

• Bosna i Hercegovina se pokazala kao država sa slabim ili nikakvim napretkom na putu ka EU. Može li joj Unija definitivno pružiti poseban tretman i ublažiti kriterije?

Vuljanić: To pitanje bi se moglo postaviti i za neke druge države, npr. za Ukrajinu. Mislim da EU treba biti od velike pomoći u svakom pogledu, ali da je država ta koja mora proći katarzu i zadovoljiti kriterije. Skraćeni i ubrzani put, uvjeren sam, ne može dati dobre rezultate. Iskreno, nisam za ublažavanje kriterija, jer je proces pregovaranja važan prvenstveno za zemlju koja pregovara.

• Jedan ste od najaktivnijih, ako ne i najaktivniji europski parlamentarac iz Hrvatske. Kako se ocjenjuje rad europskih parlamentarca i po čemu on jeste ili nije uspješan?

Vuljanić: Oduvijek sam smatrao da političar treba odgovorno i pošteno raditi svoj posao. Nažalost, neki ocjenjuju rad zastupnika prema broju govora, no to nije pravi prikaz. Najviše se posla uradi u odborima, putem amandmana i kompromisima s drugim grupama i zastupnicima te rješavanja konkretnih problema. Kompromisom, naravno.

• Što smatrate svojim najvećim uspjehom u dosadašnjem radu i što biste mijenjali u radu Europskog parlamenta da ste u takvoj poziciji?

Vuljanić: Pokazati da se politika može voditi na pošten način smatram jednim od svojih najvećih uspjeha. Što se tiče konkretnih aktivnosti, mislim da je biti izvjestitelj za jednu državu velika odgovornost. Često se sastajem s albanskim političarima i predstavnicima javnog života te savjetima na neki način utječem na određene situacije u Albaniji.

• Budući da je svaki europski parlamentarac dio određene grupacije, a Vi ste konkretno u Nordijskoj zelenoj ljevici, koliko je pojedini zastupnik slobodan u odlučivanju i tko ima prioritet – parlamentarna grupacija ili zemlja iz koje dolazite?

Vuljanić: Dijelim većinu stajališta grupe, zato sam se i priključio Europskoj ujedinjenoj ljevici i Nordijskoj zelenoj ljevici. Ponajprije, to je borba protiv financijskog (liberalnog) kapitalizma, povećanja radničkih prava te sprječavanje privatizacije javnih dobara. Međutim, postoje i određena stajališta s kojima se ne slažem te tada jasno ističem svoj stav, odnosno glasujem protiv i nitko me u tome ne sprječava. Ako se radi o Hrvatskoj, tada me zastupnici pitaju za mišljenje te uglavnom moj stav postaje i službeni stav grupe. Tako smo podijeljeni, jer nema smisla da o Hrvatskoj svoje mišljenje daje zastupnik, npr., iz Danske.

• Kao što se zna primijetiti da su saborske klupe prazne, često je slična slika i u Europskom parlamentu. Opravdaju li europski zastupnici plaću kojom su plaćeni?

Vuljanić: Da, to je još jedna zanimljivost. Naime, rad u Europskom parlamentu je drugačiji nego u Hrvatskom saboru. Ovdje se glavne odluke donose izvan plenarnih sjednica i pomalo je smiješno i obmanjujuće kad čujemo zastupnike da medijima govore kako na plenarnim sjednicama brane hrvatske interese. Ako se igdje brane, to je na odborima i kod usuglašavanja stavova. Sigurno je da ima zastupnika koji i ne opravdaju svoje plaće. Posebno ako su snažnije aktivni i u državi iż koje dolaze, jer je jasno da ne mogu uz ovaj posao obavljati još nekoliko. No, ima nas koji nismo izostali ni s jedne sjednice, niti odbora. I na plenarnim sjednicama se javljate na ono čime se bavite i što vas zanima. Neću se javiti, npr., na svemirska istraživanja ili ispušne plinove. Imam teme za koje sam se opredijelio i radim na njima. To je profesionalizam.

• Zašto je važno (aktivno) sudjelovanje u radu Europskog parlamenta i zbog čega hrvatski građani trebaju izaći na skore EU izbore?

Vuljanić: Izuzetno je važno sudjelovanje, jer se brojne odluke donose na europskoj razini. Hrvatska mora biti kvalitetno zastupljena u Europskom parlamentu. Na izbore je važno izaći  jer samo tako građani mogu biti sigurni da će se i njihovi interesi zastupati u Parlamentu, da će se i njihov glas čuti. Ovdje se odlučuje o 70 posto propisa i akata po kojima Hrvatska funkcionira. Dakle, nije bezveze.

Izvor: Al Jazeera