Oglasi

Hrvatska je sretna, jer može biti i gore

U prvih pet godina članstva u Evropskoj uniji propuštene su brojne prilike za razvoj, a privreda opet bilježi neke negativne trendove.
LudbregLudbreg je vodeći grad po privlačenju sredstava iz fondova Evropske unije, samo 200 lju je na berzi radaUstupljeno Al Jazeeri

Pet godina nakon ulaska u Europsku uniju, opće je mišljenje građana da u gospodarskom smislu Hrvatska nije iskoristila članstvo. Iako je 2015. godine, dugo nakon mnogih i, po nekima, ne zahvaljujući strateškim politikama započeo oporavak od krize, i dalje se bilježe mnogi negativni trendovi.

Iako po prvi puta od osamostaljenja, kako je objavljeno, Hrvatska bilježi suficit proračuna, gospodarski rast u zadnjem kvartalu prošle godine usporio je najviše od 2015. godine, proizvodnja već dulje pada, porazne su pozicije na ljestvicama konkurentnosti, s Grčkom bilježi najslabiji rast bruto domaćeg proizvoda u Europskoj uniji, po kupovnoj moći građana lošije stoje samo Bugari, a najlošija je po provođenju reformi.

Resorna ministrica pohvalila se bržim povlačenja novca i fondova EU-a u 2017. godini od 423 posto, no u drugu polovicu tekućeg financijskog razdoblja ulazi se sa 7,5 posto iskorištenih sredstava - ponovno začelje EU-a. A kako je uspješno ugovoreno tek 40 posto od predviđenih 70 posto raspoloživih sredstava ESIF fonda, ako do prosinca ne bude pomaka realna je mogućnost da Eu ropska komisija onemogući iskorištavanje svih raspoloživih sredstava.

Poduzetnici najuspješniji

Najuspješniji po povlačenju sredstava su poduzetnici.

Jedna od uspješnih tvrtki s područja Ludbrega je Bomark Pak, najveći istočnoeuropski proizvođač 'stretch' folija.

Uložili su milijune eura u insfrastrukturu tvornice, najmodrnije linije za energetski učinkovitije i profitabilnije pogone te proširenje proizvodnje i skladišne kapacitete te stroj za reciklažu koji 'otpadni' dio folija u 100-postotnom obimu vraća u proizvodni proces.

Dio investicija je još u tijeku, a sa 35 posto bespovratnih sredstava 'pokrivaju' ih fondovi EU-a, što je, kako kaže direktor Stiven Toš, velika pomoć za konkurentnost, pogotovo u izvozu, odnosno pri nabavci efikasnije opreme.

'Rekao bih da su pravila dosta jasna i Europa dosta jasno propisuje što treba napraviti. Ako se čovjek drži tih pisanih uputa, u principu nije teško. Treba samo poštivati prvenstveno pravila koja su propisana, a ono što je naša najveća prednost je to da imamo dobar tim mladih ljudi koji su se prvenstveno posvetili tome', kaže Toš.

Ističe veliku pomoć i suradnju s Gradom, a pomaže i županija pri pregledu projektne dokumentacije.

No, mnogi su poduzetnici, kaže, još nedovoljno informirani.

'Većina poduzetnika možda gleda malo 'usko' i većina je možda tu starijih ljudi koji se drže nekakvih svojih regula, pošto kada osnujete neki biznis ipak nije samo tako lako iskoračiti iz nekih svojih okvira, tako da smatram da treba dovesti mlade ljude uvijek u kompaniju, s nekim novim idejama i da onda neće biti nikakvih problema niti u privlačenju novaca iz EU fondova niti u privatnim investicijama.'

Ludbreg se razvija od EU-a

Najlošiji su gradovi, općine i županije, a najsvjetliji primjer je Ludbreg, koji je od Senja preuzeo palicu najuspješnijeg grada. Ovaj grad sjeverozapadnoj Hrvatskoj od oko 10.000 stanovnika, u kojem je svega 200 na "burzi", provodi niz projekata.

"Mi smo odlučili još prije četiri godine oformiti tim mladih ljudi i osnovali smo Odsjek za europske projekte i strateški smo se odredili da želimo zeleni grad, čist, prilagođen novim ekološkim zahtjevima, gospodarski uspješan i turistički prepoznatljiv i u tom segmentu smo se fokusirali i na naše projekte. Prvo što smo htjeli riješiti je najveći projekt, sanacija odlagališta otpada, vrijedan preko 30 milijuna kuna [4,07 milijuna eura]", kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.

Komunalni otpad ne odlažu na području grada, razvrstavaju najviše u županiji, grade reciklažno dvorište, slijedi sortirnica, arheološki park, enogastronomija, biciklističke staze - sve europskim bespovratnim sredstvima, kojih su posljednjih godina privukli blizu 60 milijuna kuna (8,1 milijun eura).

"Treći segment je gospodarstvo, koje prati ulaganja grada - u periodu kad se mjerilo imali smo investicije preko 400 milijuna kuna [54,3 milijuna eura] različitih tvrtki, a većina toga novca dolazi iz europskih fondova."

Trenutačno su u tijeku stotine milijuna kuna investicija stranih i domaćih tvrtki. Ključno je, kaže, bilo staviti "glave skupa" i s gospodarstvenicima dogovoriti poboljšanje kvalitete života.

Ništa se ne može bez novca

"Omogućiti da grad ima najjeftinije vrtiće u Varaždinskoj županiji, najbolju osnovnu škola, srednju školu koja je usko povezana s našim gospodarstvom, koja radi u 'dosluhu' s njima na odabiru smjerova, školovanju upravo budućih zaposlenika naših tvrtki... Pored toga, mi smo se odlučili aktivno pomoći gospodarstvenicima i u pisanju projekata, savjetovanju, lobiranju, povezivanju..."

Napominje da od države nisu dobili ništa, baziraju se na europskim fondovima, jer su tu stvari jasne i ne moraju ovisiti o političkoj (ne)simpatičnosti ministarstvima.

No, ističe, mnoge lokalne i regionalne samouprave strahuju od ulaska u europske projekte. Velik problem je predfinanciranje, za što moraju sami osigurati sredstva prije nego dobiju novac do završetka projekta, a kada je proračun mali i banke ne žele dati prihvatljivu podršku, mnoge uprave i samouprave odustaju.

Smatra da bi država trebala imati fond kroz koji bi se taj novac odmah vraćao općinama i gradovima da plate radove, a ne da "vuku rep" predifanciranja često godinama. Potrebni su pojednostavljenje procedura i decentralizacija.

"Da se gradovima i općinama spusti više poreznih prihoda, prihodi od koncesija, možda i od dijela poreza na dodanu vijednost ostvarenog na njihovom teritoriju. Uglavnom, da se proračuni jedinica lokalnih samouprava toliko ojačaju da u svakom trenutku mogu predfinancirati ili sami financirati europske projekte, slično kao što to rade europski gradovi. To mi ne radimo jer se ne provodi reforma lokalne samouprave", zaključuje Bilić.

'Političari' kvare EU projekte

Ariana Vela, vlasnica Učilišta EU Projekti, kaže kako je podatak o ugovorenih 40, a isplaćenih blizu 10 posto sredstava razlog za zabrinutost, jer provedba tradicionalno predstavlja problem, a ključna je za stvarno iskorištenje sredstava. Pomaci su uočljivi, ali nedostaje stručnosti na svim razinama.

"Projekti se napišu tako da ih je nemoguće provesti, i to onda stvara probleme u samoj provedbi. Provedbeni kapaciteti su nam izuzetno slabi, a razlozi su brojni - od nepoznavanja regulative, nedostatka odgovornosti do nedovoljnih kapaciteta osoba koje se upuštaju u provedbu projekata. Ponekad dobivam dojam da svi smišljaju kako izbjeći odgovornost, a projekti traže baš odgovornost i efikasnost. Nažalost, danas nisu uspostavljeni jasni kriteriji što čini dobrog voditelja projekta, pa se svakojake osobe vole nazivati projekt menadžerima, iako u realnosti to nisu i za to nemaju kapaciteta. Tome pridonosi i negativna selekcija, koja je sveprisutna u radu javnoga sektora, pa često na projektima rade osobe koje su na određena mjesta došla po političkom ključu, a ne zato što su stručne", kaže Vela.

Iako su poduzetnici prepoznali fondove EU-a kao izvor financiranja koji omogućuje povrat investicije u kraćem roku, i tu postoje problemi provedbe, jer su pravila korištenja drugačija u odnosu na uobičajeno poslovanje. No, sredstva se dobro koriste.

"Poduzetnici su fokusirani na dobit i stvaranje dodane vrijednosti, zbog čega ne smiju otezati s investicijama i zato se EU sredstva kod njihovih projekata bolje troše. Treba napomenuti i da je HAMAG-BICRO, koji je jedno od kljulnih tijela u provedbi poduzetničkih projekata, uspostavio dobro suradnju sa svojim korisnicima i postavio stvari kako treba - agencija je tu zbog poduzetnika."

Što se tiče eventualnih "sankcija", Vela podsjeća da je europska regulativa striktna i propisuje pragove koje članice moraju ispuniti u rokovima i mehanizmi obustava, povrata ili suspenzije operativnog programa moraju primijeniti ako se ispune preduvjeti.

Porast u razdoblju 2017-18

Hrvatskoj je, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u financijskoj perspektivi 2014-20 na raspolaganju 10,7 milijardi eura za sufinanciranje projekta.

U razdoblju 2017-18 bilježi se porast ugovorenih sredstava za 192 posto u odnosu na razdoblje do kraja 2016. godine, a plaćanje krajnjim korisnicima je poraslo 171 posto, što je i dalje manji iznos u odnosu na ukupnu alokaciju.

Sredstva su dostupna kroz niz fondova zajedničkog naziva Europski strukturni i investicijski fondovi.

Državni i javni sektor mogu koristiti sredstva, između ostaloga, za poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture, zaštitu okoliša, energetiku, IT infrastrukturu, do mjera vezanih uz zapošljavanje, socijalnu uključenost, razvoj civilnog sektora...

Poduzetnici sredstva koriste za poboljšanje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu - kupnju opreme, izgradnju proizvodnih kapaciteta, edukacije djelatnika, uvođenje novih IT rješenja za poboljšanje poslovanja, internacionalizaciju poslovanja i certificiranje proizvoda.

'Tu je administracija smanjena u odnosu na prijašnje godine, ali je još uvijek za poduzetnika sam postupak prijave, ali i provedbe kompliciran i zahtjevan. Također, mora se napomenuti da su EU potpore namijenjene već pripremljenim projektima, odnosno da EU sredstva služe kao poticaj za uspješnu realizaciju kvalitetnih poduzetničkih projekata."

Ako se gleda uspješnost korištenja sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj zemalja srednje i istočne Europe, po pitanju ugovorenih sredstava najuspješnija je Mađarska sa 96 posto, Bugarska sa 70 posto, dok je Hrvatska na 50 posto.

Po isplaćenosti korisnicima najuspješnija je Bugarska sa 19 posto, Mađarska je na 14 posto, a Hrvatska na osam posto.

Bez članstva u EU bilo bi još gore

No, očekuje da će u Bruxellesu prema Hrvatskoj biti blaži, jer je posljednja pristupila i imala manje vremena za prilagodbu.

"Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a pojačano prati izvršenje dodijeljenih ugovora i postignuće indikatora, koje će biti jedan od ključnih faktora procjene naše uspješnosti, no rezultat ne ovisi isključivo o njima, već i o situaciji kod korisnika sredstava. Ne očekujem da će nas Komisija 'opaliti po džepu' u sljedećem financijskom razdoblju zbog slabe potrošnje, niti očekujem da će smanjenje naše alokacije biti značajno u odnosu na sadašnju", zaključuje Vela.

Ističući i taj problem te ukupno gledajući hrvatski gospodarski "učinak", ekonomist Žarko Primorac kaže da su globalni rezultati uglavnom pozitivni, iako neki pokazatelji teško trpe takvu ukupnu ocjenu.

"Hrvatska ekonomija i društvo u cjelini bili bi danas u lošijoj situaciji da nismo postali članica EU-a. Ekonomska situacija bila bi znatno teža, stope rasta BDP-a sigurno niže od tekućih, zaposlenost niža, situacija s javnim dugom mnogo ozbiljnija", nabraja Primorac.

No, ističe, to ne znači da su iskorištene sve mogućnosti - propuštene su velike prilike za dinamičniji rast, povećanje izvoza i konkurentnost, efikasnije javne institucije, učinkovitiji pravosudni sustav, ubrzaniji razvoj i primjenu modernih tehnologija proizvodnje i upravljanja, povećanje inovacijskog kapaciteta, podizanje stupnja razvijenosti i modernosti ekonomije i institucija na višu razinu. Najveća korist najmanje je iskorištena - reforme da se unaprijedi i modernizira ekonomski, obrazovni, pravni i inovacijski sustav.

Novi problemi tek dolaze

"Hrvatska nije provela, a većinu ni započela, potrebnih reformi da bi se potpunije integrirala u europske ekonomske i druge tokove. Nešto reformi koje se bile uvjet za uključivanje u EU proveli smo u pristupnom razdoblju, a odmah nakon postizanja punopravnog  članstva zastali na gotovo na svim sektorima. Tako smo danas u mnogim aspektima ispod nivoa od prije pet godina - mirovinski, obrazovni, zdravstveni sustav... Da ne spominjem političko-teritorijalno ustrojstvo, koje je najveći konstrukcijski promašaj hrvatske države."

Posljedično, Hrvatska uglavnom pada na ljestvicama konkurentnosti i razvoja. Sadašnja dinamika rasta je blizu prosjeka zemalja EU-a, ali znatno niža u odnosu na usporedive, tranzicijske zemlje, po udjelu izvoza roba je na samom dnu, nezaposlenost relativno opada, ali najviše zbog iseljavanja.

Iduće razdoblje, ističe Primorac, zahtijeva strukturne ekonomske i društvene reforme. EU čekaju problemi poput posljedica Brexita, migrantske krize, odnosa sa SAD-om i tenzija između razvijenog sjevera i manje razvijenog juga.

A Hrvatska se, zaključuje Primorac, dodatno suočava s relativnim zaostajanjem, ulaskom u schengenski prostor i eventualnim ulaskom u eurozonu, politikom proširenja na Zapadni Balkan, skorim predsjedanjem EU-om, uz moguće svjetske financijske poremećaje.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.