Oglasi

Hrvatska i Slovenija pred Sudom Evropske unije

Pred Velikim vijećem Suda Evropske unije bit će održana usmena rasprava o tome je li taj sud nadležan za spor koji je pokrenula Slovenija.
Piranski zaljevPrema arbitražnoj presudi, Sloveniji bi pripalo više od dvije trećine Piranskog zaljevaEPA - Arhiva

Danas se održava usmena rasprava pred Sudom Europske unije povodom prigovora Hrvatske o nenadležnosti tog suda u sporu koji je Ljubljana pokrenula protiv Zagreba zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici.

Pred Velikim vijećem Suda EU-a u Luxembourgu održat će se usmena rasprava o tome je li taj sud nadležan za spor koji je pokrenula Slovenija, a ne o sadržaju slovenskih prigovora, prenosi Hina.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju Članka 259. Ugovora o funkcioniranju EU-a i predložila Sudu EU-a da utvrdi da li Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a.

Slovenija tvrdi i da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktivu o pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je u prosincu prošle godine uputila podnesak Sudu EU, u kojem je istaknula da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku, s obzirom da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU-a, što bi bilo u nadležnosti Suda EU-a.

Zagreb: Sporazum nije dio prava EU-a

Stajalište je Hrvatske da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u priopćenju je najavilo da će Hrvatska Sudu EU-a argumentirano izložiti kako se tužba zapravo tiče smjera protezanja granice između Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odnosno konkretnije na pitanje jesu li Arbitražni sporazum i "arbitražna odluka" valjani i jesu li uspostavili novu granicu.

"Kako Arbitražni sporazum nije dio prava EU-a, Sud EU-a nije nadležan tumačiti njegov pravni status, kao ni status s njim povezane 'arbitražne odluke'. Riječ je o pitanjima međunarodnog prava izvan sustava prava EU-a koja se rješavaju u okviru međunarodnog prava", piše u priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Bilateralni granični sporovi su izvan područja prava EU-a i izvan nadležnosti Suda EU-a.

Hrvatska smatra da bi se obje strane trebale vratiti međusobnom dijalogu i bilateralnim pregovorima dogovoriti zajedničku državnu granicu.

Samo tako se može doći do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja granice, dodaje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Za Sloveniju arbitražna presuda nije uopće pitanje, nego činjenica, dok Hrvatska govori o navodnoj arbitražnoj odluci.

Odluka Suda EU-a o hrvatskom prigovoru o nenadležnosti očekuje se u rujnu ili kasnije.

Evropska komisija se ogradila

Ako Sud EU-a prihvati hrvatski prigovor i proglasi se nenadležnim, postupak će biti okončan.

U suprotnom, Sud EU-a bi onda počeo raspravu o sadržaju slovenskih zahtjeva.

Europska komisija se prošle odbila pridružiti slovenskoj tužbi, smatrajući da je to pitanje međunarodnog prava koje moraju riješiti uključene države.

Zbog toga se našla na udaru kritika u Sloveniji da se praktično i politički postavila na hrvatsku stranu i zanemarila vladavinu prava.

Komisija je u Sloveniji naročito oštro kritizirana nakon što je prošle godine njemački tjednik Spiegel objavio da je pravna služba EK-a u svojem mišljenju dala za pravo Sloveniji, ali je predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker odbio to mišljenje staviti na dnevni red.

Predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts prošle je godine izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija.

Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje, umjesto pozivanja na Članak 259, koristiti Članak 273.

"Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu", rekao je Lenaerts.

Ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava EU-a, onda se Sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz Čalnka 273. Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.

Agencija Hina prenijela je pisanje zagrebačkog Večernjeg lista u nedjelju prema kojem je, kako navode, pred slovenskom tužbom nova zapreka.

Hrvatsku zastupa i britanska odvjetnica

Hrvatsku će, kako piše Večernji list, pred sudom predstavljati državna tajnica Andreja Metelko Zgombić, ali i britanska odvjetnica posebno angažirana za ovaj slučaj Jemima Stratford.

Hrvatski su mediji 2015. godine prenijeli informacije iz, kako je navedeno, transkripata razgovora slovenskog člana Arbitražnog suda i slovenske zastupnice pred sudom iz Ministarstva vanjskih poslova, u kojima se, navodno, vidi da joj je slovenski član Suda prenosio detalje iz povjerljive rasprave predsjednika suda Gilberta Guillaumea i ostalih arbitara.

Hrvatska je potom, odlukom Hrvatskog sabora i Vlade, istupila iz arbitražnog postupka kojim je trebao biti riješen dugogodišnji prijepor o granici na moru, jer ga je, kako kaže, kompromitirala slovenska strana, zbog čega se ne smatra obvezanom objavljenim rješenjem ad hoc međunarodne arbitraže i nudi bilateralne pregovore Sloveniji da se taj problem riješi.

Slovenija, pak, tvrdi da je arbitražno rješenje obvezujuće za obje strane i da je s Hrvatskom moguć samo razgovor o tomu kako odluku arbitara primijeniti.

Prema arbitražnoj presudi, Sloveniji bi pripalo više od dvije trećine Piranskog zaljeva.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.