Oglasi

Hrvatska će na čelu EU ipak morati slušati druge

Predsjedavajuća Evropskom unijom se mora koncentrirati na slušanje drugih, usklađivanje interesa, nalaženje kompromisa, kažu analitičari.
Kritičarima Plenkovićevog plana predsjedanja EU-om zasmetale su, kako su ih nazvali, brojne floskuleSanjin Strukić / Pixsell

Europa koja raste i koja se razvija, Europa koja spaja, ekonomski, energetski i infrastrukturno, Europa koja šiti i Europa koja je utjecajna na globalnom planu, četiri su zadatka koja je pred Hrvatsku, u njezinom predsjedanju Vijećem Europske unije koje počinje s prvim danom 2020. godine i traje narednih šest mjeseci, postavio premijer Andrej Plenković.

Najmlađa članica Unije dobila je priliku na pola godine, barem formalno, voditi glavnu riječ ili, kako bi to rekao Plenković, „biti kormilar zajedničkog projekta u daljnjoj izgradnji snažne Europe u svijetu punom izazova“. No, svjestan je i Plenković, i njegova Vlada, ali i mnogi u Hrvatskoj kako uloga kormilara na burnom europskom moru nimalo neće biti laka, jer uz brojne prilike donosi još više izazova.

Novu godinu bi Unija trebala dočekati s novom vladom, odnosno novim sastavom Europske komisije kojoj će na čelu biti Ursula Von der Leyen i koja će donositi ključne odluke u narednih pet godina. No, dočekat će je nova, možda i stara vlada u Velikoj Britaniji, a s njom i stari problem – Brexit, koji je prolongiran do 31. siječnja. I uz sve to, usvajanje višegodišnjeg proračuna što baca u drugi plan sve ostalo.

Pred Unijom, ali i Hrvatskom koja će je predvoditi, nalaze se i drugi problemi. Plenković je, među ostalim, izdvojio razvoj gospodarstva koje se temelji na ekološkoj održivosti, izazov na rastuće klimatske promjene i posebno, a to jako brine i Hrvatsku, demografski problemi uzrokovani padom nataliteta, te odlaskom mladih i obrazovanih. U tome se hrvatski premijer uzda u ulogu Dubravke Šuice, kao hrvatske povjerenice u Europskoj komisiji.

Svoje interese potisnuti u drugi plan

Koliko god neka članica Unije mislila da svoje prioritete može progurati, ipak je obveza zemlje predsjedavateljice Europskim vijećem da svoje interese potisne u drugi plan, ukazuje politički analitičar Davor Gjenero. Umjesto toga, dodaje, predsjedavateljica se „mora koncentrirati na 'slušanje drugih', usklađivanje interesa, nalaženje kompromisa“.

„Svaka država određuje svoje prioritete predsjedanja, a stvar je vještine njenih predstavnika u kojoj će mjeri ostaviti traga u tim naglašenim javnim politikama. Predsjedanje ne smije biti diskontinuitet, mora se naslanjati na rezultate prethodnog (finskog, u hrvatskom slučaju) i otvarati prostor narednome (njemačkom) predsjedništvu. To znači da se ne bi lijepo gledalo ako bi Zagreb pokušao iskoristiti predsjedanje za napredak prema članstvu u schengenskoj skupini ili eurozoni“, upozorava Gjenero.

Napominje i kako su prioriteti hrvatskog predsjedanja Unijom djelomice vezani uz dugoročni financijski okvir, koji neće biti dovršen niti u finskom, a vjerojatno niti u hrvatskom, nego tek u njemačkom predsjedništvu. Cilj Hrvatske, zajedno sa skupinom novih članica, ali i nekih starih poput Italije, primjećuje Gjenero, jest očuvanje vrijednosti kohezije u europskom proračunu, dakle očuvanje fondova kojima se financira ravnomjeran i održiv razvoj svih dijelova Unije.

I on ukazuje kako je važan prioritet, koji je hrvatska Vlada definirala kao prioritet unutarnje politike, a službeni Zagreb se izborio za taj resor u diobi zadataka unutar Unije, pitanje demografije. „To pitanje izravno se odnosi na zemlje u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu, koje zbog pogrešne politike Unije doživljavaju golemu depopulaciju, tako snažnu da ona postaje preprekom razvoja. Unija na novi način mora osmisliti pridobivanje radne snage u svom centru i mora razviti mjere koje će osigurati demografsku održivost njenog jugoistočnog susjedstva. Hrvatska je u prilici da tijekom predsjedanja stavi na stol ovu 'kiselu jabuku'“, konstatira Gjenero.

Poruke za svoju publiku

Gledajući na hrvatsko predsjedanje iz najbližeg susjedstva, konkretno iz Ljubljane, Al Jazerini sugovornici primjećuju kako je raspored ključnih funkcija unutar EU pokazao da nove članice odnosno države tzv. istočnog bloka nisu zauzele nijednu ključnu funkciju unutar Unije. I k tome, primjećuje Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), uloga predsjedavanja promijenila se od kada je na snazi Lisabonski ugovor gdje je Europsko vijeće preuzelo donošenje ključnih odluka iako je Europski parlament jedini neposredno izabrani organ, ali njegova riječ nije ključna nego upravo Europskog vijeća.

Za slogan hrvatskog predsjedanja „Snažna Europa u svijetu punom izazova“ te četiri ključne stavke predsjedanja koje je iznio premijer Plenković smatra da su „obične floskule, koje se mogu izreći za svaku organizaciju, za svakoga i u svakoj prilici“. Podsjeća i kako je naveo nekoliko ciljeva tijekom predsjedanja, kao što su jačanje prostora sigurnosti i pravde, sastanak sa zemljama iz susjedstva u svibnju, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena, prilagodba tržišta rada poslovima budućnosti kroz obrazovanje i inovacije, približavanje unije građanima a posebice mladima te zaštita poretka i temeljnih vrijednosti…

„Premijer Plenković nije propustio da za svoju publiku kaže još jednu floskulu: 'Hrvatski je narod vođen svojim kršćanskim korijenima, tradicijom, kulturom, oduvijek izražavao privrženost i pripadnost europskoj obitelji'. Kakve to veze ima sa predsjedanjem, pa ni pravnim redom EU kada se zna da u preambuli Lisabonskog ugovora nije postignut dogovor da se upišu kršćanski korijeni Evrope, nego EU prvenstvo EU temelji na pravnom redu, vladavini prava? Očito da Hrvatska i njen premijer ne mogu bez nacionalističko-klerikalnog romantizma ni kod predsjedanja EU. Tko poznaje sustav odlučivanja i utjecaja u EU jasno mu je da Hrvatska tu ne može imati ključnu ulogu niti se može pozicionirati kao lider“, kritizira Bećirović.

Brojne hipoteke

Ne smatra da će posao Hrvatskoj otežati činjenica da Europska komisija još nije uspostavljena (očekuje da će biti uspostavljena do kraja godine, vjerojatno i prije), kao ni turbulentni Brexit, jer je tu „ključno Evropsko vijeće, tako da pri tome Hrvatska nije važan čimbenik“.

„Hrvatskoj će posao otežati činjenica da njeni unutarnji odnosi te odnosi sa susjedima i brojne hipoteke (nepoštivanje presuda ICTY, arbitražne presude o granici sa Slovenijom, odnos prema migrantima, miješanje u odnose u susjednoj BiH, prikriveno jačanje veza sa Rusijom i Kinom...) Tome će dodatno doprinijeti i negativna predsjednička kampanja, koja će dodatno pogoršati ionako slabe odnose sa susjedima“, primjećuje Bećirović.

No, Gjenero podsjeća da je Hrvatska planirala u središte svog predsjedanja staviti pitanje proširenja EU, ali i konstatira kako je očito da je to pitanje blokirano izdvojenim stavom Francuske i Nizozemske, ali i nekih drugih država iz europskog središta. „Zagrebački summit će biti posvećen proširenju, ali je jasno da on neće biti onako istaknuti miljokaz kao što je za pitanje proširenja bio summit u Solunu (Porto Carras) 2003. godine“, kaže.

Svjestan je da Hrvatska ne može ništa nametnuti na europsku agendu, pa tako niti pitanje proširenja, ali i prognozira da će zagrebački summit barem nakratko vratiti pozornost EU na to pitanje.

Sporni odnosi sa susjedima

Bećiroviću su definitivno sporni odnosi Hrvatske sa susjedima. Po njegovim riječima „Hrvatska će sigurno pokušati da iskoristi predsjedavanje EU za svoj utjecaj u regiji, jer je i do sada (zlo)upotrebljavala svoje članstvo u EU (i NATO-u) kada je u pitanju susjedstvo“. Misli da tu neće biti značajnijeg pomaka.

„Postoji realna mogućnost da Sjeverna Makedonija i Albanija dobiju datum za početak pregovora sa EU za vrijeme hrvatskog predsjedanja i to bi Hrvatska mogla sebi pripisati kao uspjeh, koji uopće nije njen“, napominje Bećirović.

Bez obzira na upozorenja, kritike, ali i riječi ohrabrenja, u Zagrebu su svjesni kompleksnosti zadatka koji stoji pred njima bez obzira što je Vijeće Europske unije možda manje vidljiva institucija u odnosu na Europsko vijeće ili Europski parlament. U tom poslu imat će i pomoć države koju nasljeđuje (Finske) i one koja je nasljeđuje (Njemačka) na čelnoj poziciji. No, bez obzira na sve, riječ je o pravom ispitu zrelosti za najmlađu članicu Europske unije koji će polagati pred starijima, dakle članovima, ali i koji će iz prvih redova pratiti njezini susjedi koji tek nastoje ući u to društvo.

Izvor: Al Jazeera


Preuzimanje dijela (maksimalno jedna trećina) ili kompletnog teksta moguće je u skladu s Članom 14. Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi mediji želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans te objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.