Oglasi

Hrvati odlaze van, umjesto njih dolaze Filipinci i Tajlanđani

Sezonski radnici iz Slavonije odlaze na bolje plaće u inozemstvo, a radnici iz susjednih, ali i dalekih zemalja zauzimaju njihovo mjesto, pišu hrvatski mediji.
KafićDok konobar u Hrvatskoj radi za mjesečnu plaću 811 eura ili bez prijave do 1.200 eura, u Austriji konobari zarade 1.700 euraAl Jazeera - Ilustracija

Turistički su djelatnici u Hrvatskoj u panici jer nedostaje radnika. Hoteli traže sobarice, konobare, kuhare, trgovine traže trgovce, građevinari zidare, vodoinstalatere, keramičare i svatkoje u sektoru u potrazi za radnicima.

U Puli, u Istri, u središtu grada kiosci ne rade u popodnevnim satima jer nitko ne želi raditi u kiosku u kojem se ne prodaju samo novine nego se izdaju i računi.

Hostel u središtu grada koji je trebao biti završen za sezonu, izgleda, neće dočekati turiste jer su im neki radnici otišli, a nove ne mogu naći, prenosi Glas Istre.

"Do ove godine je bilo Slavonaca. Sada nema nijednog. Svi su otišli za Njemačku. No, ni tamo ne dobiju neke plaće. Tako izvrsni kuhari rade u Amazonovim skladištima. Žalosno je to jer su izvrsni kuhari, koji ovdje imaju dobre plaće za naša primanja", kaže Leonida Milić Drandić, vlasnica restorana "Kuglana" na Punta Verudeli.

U njezinom su restoranu ove godine Slavonce zamijenili radnici iz Makedonije i Srbije, a kaže da je Ministarstvo unutarnjih poslova puno Tajlanđana i Filipinaca koji čekaju radne dozvole.

No, manjak radne snage, čini se, nije se dogodio preko noći – Slavonci i Baranjci sve češće umjesto na Jadran odlaze raditi izvan zemlje, u Njemačku, Austriju i Irsku.

Kako piše Glas Slavonije, dok bi, primjerice, konobar u Hrvatskoj radio za mjesečnu plaću 6.000 kuna (811 eura) ili bez prijave 8.000 do 9.000 kuna (1.080 do 1.200 eura), u Austriji konobari zarade 1.700 eura.

Udio Slavonaca pao na 10–15 posto

"Slavonci su dosad činili čak 50 posto sezonaca, a sada je njihov udjel pao na 10–15 posto. S njima smo dobivali ne samo vrijedan nego i stručan, iskusan kadar. No, struka je sada u tim poslovima pala na niske grane. Sve se svelo na zadovoljavanje kvantitete, jer i u ovogodišnjoj sezoni kronično nedostaje radne snage", upozorio je predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) Eduard Andrić.

Obilazak Pule pokazao je da Slavonaca sezonaca baš i nema, a odgovor je svugdje identičan – otišli su u Irsku i Njemačku. Najviše je sezonaca među studentima koji studentski proračun popunjavaju radom u ugostiteljstvu. Za razliku od većine domaćih studenata, mnogi se sami uzdržavaju.

Iva (24) došla je iz Đakova prije tri godine da bi radila u pubu "Shipyard" i ostala.

"U Puli na svakom koraku sretnem nekoga iz Đakova i Slavonije. Na početku su mi ljudi bili puno hladniji nego u Slavoniji, sada mi je OK. Da mi se ne sviđa, ne bih tu bila", kaže Iva, koja sumnja da će se vratiti u svoj rodni grad.

Sezonaca ima i iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

"Nema radne snage i kvalificiranog osoblja", kaže Zenaid Memić, vlasnik tri ugostiteljska objekta.

Kuharu veća plaća nego predsjednička

"Ja sam i dobro prošao jer sam dobio dosta kvalificirano osoblje. Nitko neće da konobari, kopa i malo je zanatlija. Pa zanat se sada dobro plaća. Građevinac, recimo, keramičar uzima 20 eura po kvadratu. Svi zanati su zlato. Vodoinstalater, električar, dobar kuhar ima plaću oko 1.500–2.000 eura. Dobar konobar ima od 1.000 do 1.200 eura. Kažem ja mom kuharu da on ima veću plaću od Kolinde Grabar-Kitarović, a on ne može vjerovati. Ima stan i hranu i veću plaću od predsjednice, a škole ima tri razreda, a Kolinda ima tri fakulteta. E, sada, tko je tu pametan, a tko lud? Doktor mora od zanatlije imati tri puta veću plaću. I onaj tko radi u općini mora imati dobru plaću. I policija mora imati dobru plaću da ne bude korumpirana. Svi ljudi koji su završili fakultet moraju imati bolje plaće od zanatlija, ali nije tako u Hrvatskoj. I opet nitko ne želi raditi."

Država, kaže taj ugostitelj, mora to riješiti.

Vlada Hrvatske prošlog je tjedna povećala kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za 2019., povećavši za 2.000 radnika kvotu za turizam i ugostiteljstvo te za 1.000 radnika za građevinarstvo.

Umjesto dosad utvrđene ukupne godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2019. od 65.100 stranih radnika utvrđena je nova kvota od 68.100 radnika.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.