Oglasi

Hoće li Vukovar ponovo svjedočiti novim podjelama?

Poslije održanog protesta, Vukovarci očekuju Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine vjerujući da će sve proteći mirno.
Protest je arhiviran, zahtjevi gradonačelnika Penave istaknuti, a u Zagrebu je sve budno praćenoUstupljeno Al Jazeeri

Dugo najavljivani prosvjed u Vukovaru, tijekom kojega se ukazalo na tišinu i nerad državnih institucija kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina, završen je i život se vratio u normalu. Ponovno je pitanje svih pitanja Vukovaraca, kao i građana iz drugih dijelova Slavonije, kako preživjeti i platiti račune. Pri tome kontinuirani odlazak građana nije zaustavljen i što je najgore ne zna se niti kada će stati. Umanjena su i politička prepucavanja pa je i proračun Vukovara za 2019. godinu izglasan bez ikakvih problema.

U isto vrijeme odvijaju se završne pripreme za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine u okviru kojega je središnji događaj Kolona sjećanja koja se održava 18. studenoga. Iako je do tih dana oko tri tjedna kod mnogih se već sada javlja zabrinutost kako će sve proći i hoće li biti problema. Naime, na prosvjedu 13. listopada u Vukovaru nije bio nitko iz Vlade RH niti bilo tko iz vrha države. I dok su 13. listopad „izbjegli“ 18. studenoga će svi oni, kao i mnogi drugi, biti u Vukovaru te zajedno sa tisućama Vukovaraca hodati u koloni od dvorišta vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Mnogi se i danas sjećaju događaja iz 2013. godine i tadašnje Kolone sjećanja. Tada je cijeli državni vrh, zajedno s diplomatskim zborom u Hrvatskoj, bio zaustavljen. Na licima diplomata jasno se moglo vidjeti iznenađenje postojanjem druge kolone koja nije bila u krugu vukovarske bolnice. Tadašnji premijer Zoran Milanović zajedno s ministrima do memorijalnog groblja došao je problema ali je odande, nakon što je položio vijenac, žurno otišao.

Upravo na to ukazuju Vukovarci strahujući da bi se 18. studenoga ponovno mogle dogoditi nekakve neželjene slike.

„Nije slučajno u vukovarskom naselju Sotin, gdje se obilježavala obljetnica stradanja dan poslije prosvjeda u Vukovaru, bio ministar branitelja. Poslan je i ministar uprave koji je i politički tajnik stranke. Vjerojatno su razgovarali s Penavom jer treba pripremiti dolazak 18. studenog. Kad se 2013. organizirala podjela Kolona, nitko od tih viđenijih ljudi nije rekao javno da je to nedopustivo. Dogodilo se nešto što Plenković nije htio. Taj duh se pustio iz boce i više se nije vraćao“, rekla je bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor komentirajući prosvjed i dalje odnose na relaciji Vukovar-Zagreb.

Brojni strahovi

Među vukovarskim braniteljima ne kriju da postoje određene bojazni od toga dana i kako će cijeli događaj proći. Svjesni su kako se očekuje dolazak velikog broja ljudi iz cijele Hrvatske i inozemstva te da je u takvoj situaciji iznimno teško kontrolirati sve. Pri tome određene povike i transparente nitko ne može kontrolirati.

I u vukovarskom HDZ-u postoje određene bojazni ali oni uvjeravaju kako nema straha bojazni i da će 18. studenoga u Vukovaru sve proći mirno i dostojanstveno.

„Taj dan je nedjelja i očekuje se preko 100.000 ljudi. Ipak, vjerujemo da će sve proći mirno i bez ikakvih problema. Mi ćemo sa svoje strane učiniti sve što možemo i organizirati ono što je u našoj domeni na najbolji mogući način“, rekao je predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna.

A desetke tisuća građana iz cijele Hrvatske toga dana dočekati će uređen i sređen Vukovar. Imati će prilike niz obnovljenih objekata, sređene ceste, nogostupe… Međutim, ako se požele fotografirati ispred Općinskog ili Županijskog suda, Državnog odvjetništva, Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za mirovinsko osiguranje to će moći napraviti puno teže. Naime, na tim objektima već godinama nema dvojezičnih natpisa, što je obveza po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, tako da gosti sa strane neće znati o kojoj se instituciji radi.

Uz sve to i pitanje nestalih i procesuiranja ratnih zločina i dalje lebdi nad gradom. Penava je na prosvjedu prozvao državne institucije, a javile su i se stranke sa srpskim predznakom, SDSS i DSS, koji su ukazali na 50-ak Srba ubijenih u ljeto 1991. godine prije početka otvorenih ratnih djelovanja. Kako god nakon vukovarskog prosvjeda uslijedili su i brojni razgovori gradonačelnika Vukovara Ivana Penave sa ministrima u Vladi, policiji i mnogim drugima.

Jesu li zategnuti odnosi Vukovar - Zagreb?

Postavlja se poslije prosvjeda i pitanje dalje sudbine gradonačelnika Vukovara Ivana Penave sa središnjicom u Zagrebu kao i samim predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejom Plenkovićem. I Penava, i ljudi oko njega, svjesni su kako je vukovarski gradonačelnik iskočio iz zadanih okvira. Za sada je na relaciji Vukovar – Zagreb primirje ali nitko ne zna dokle će ono trajati posebno jer je Penava za listopad 2019. godine zakazao novi prosvjed. 

U prilog toj analizi govori i činjenica da su samo dan poslije prosvjeda u Vukovar došla dva ministra iz Vlade RH i to ministar branitelja Tomo Medved i ministar uprave Lovro Kuščević koji je uz to i politički tajnik HDZ-a. Ubrzo poslije njih u Vukovaru je bio i ministar obrane Damir Krstičević. Te posjete, a posebno ona od strane Kuščevića, tumače se misijom smirivanja situacije u uzavrelom gradu i pripremanja terena za neke dalje kvalitetnije odnose.

Međutim, iako ih nije bilo na samome prosvjedu sva trojica imala su prilike i u živo čuti prozivke državnih institucija o neprocesuiranju ratnih zločina od strane Penave.

„Tih 27 godina je jako puno vremena za nositi ovako teško breme sudbina. Protekom tolikog vremena teško je izbjeći sumnju i osjećaj da opada intenzitet emocije i interes da se žrtve pronađu, a zločinci kazne. U svemu tome moramo pronaći snage za dostojanstvo i zajedništvo, ali jednako tako mora doći do promjene u razmišljanju ljudi koji obnašaju dužnosti koje su odgovorne za procesuiranja ratnih zločina, oni moraju shvatiti da je njihov zadatak znatno lakši u odnosu na svakodnevicu obitelji koje traže svoje nestale i kojima su članovi obitelji ubijeni, a znaju da za to nitko nije odgovarao“, rekao je Penava.

Poslana poruka

Govoreći o brojkama stradalih u Vukovaru i okolnim selima Penava je rekao kako vrijeme ide pri čemu je ljudi koji nešto znaju sve manje. Isto tako sve je veći broj roditelja koji nisu doživjeli da saznaju sudbinu svoje djece.

„Sramotno je da se iz godine u godinu okupljamo i ponavljamo ovakve brojke, a rezultati izostaju. Ukoliko ne nađemo snage, znanja, mogućnosti i prije svega odlučnosti da dođemo do rezultata, nikada nećemo imati državu i društvo kakvo bi htjeli, i sigurno ne onakvo za kakvo su mnogi dali svoje živote. Želimo pomoći i zato smo i iznijeli svoje prijedloge. Imamo državne institucije i želimo im pomoći da osnaže, rade kvalitetnije i da počnu davati bolje rezultate. Kako god iz Vukovara smo poslali snažnu i jasnu poruku te poručili da nećemo odustati“, rekao je Penava.

Sve to trojica ministara saslušala su mirno i bez ikakvih reakcija.

„Država je zakazala, trebala je procesuirati sve ratne zločine", rekao je Kuščević govoreći o vukovarskom prosvjedu pri čemu je vidljiva promjena mišljenja oko događanja u Vukovaru.

Ministar Medved je bio tek nešto rječitiji ali niti on nije previše rekao.

„Činjenica je da je 27 godina prošlo i ne možemo biti zadovoljni intenzitetom i brojem procesuiranih zločina. Svjesni smo toga i pored svih drugih obveza, znamo što je naša odgovornost. Počinitelji moraju biti procesuirani“, rekao je Medved.

Oglasio se i sam premijer Plenković koji je također donekle promijenio mišljenje te rekao da ako netko organizira prosvjed za zločine koji su se dogodili prije 27 godina i to danas, 2018., to znači da sigurno postoji razlog da nadležna tijela moraju istražiti i procesuirati ove zločine koji do sada nisu procesuirani ni istraženi. Kazao je i kako su sa te strane poslali vrlo jasnu poruku od početka kada su saznali da gradonačelnik Penava namjerava organizirati prosvjed.

„Međutim, isto tako, s obzirom na političke aktere koji su se tamo okupili i nastojali iskoristiti taj prosvjed i na određene poruke, jasno je da to nisu bili baš najbliži politički prijatelji niti vlade niti HDZ-a. Ono što je važno jest poruka koja je za mene bila najzanimljivija i ne mislim da je dobra, koji su poslali neki od govornika, ne i gradonačelnik Penava, a to je poruka nerazumijevanja procesa mirne reintegracije, što je po meni jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika Franje Tuđmana“, rekao je Plenković dodajući kako se Zakon o oprostu ne odnosi na ratne zločine.

Sudbina Srba

Sam prosvjed naišao je na brojne poruke podrške ali i osude. Jedan od onih koji ne podržava prosvjed i sve rečeno na njemu je i zamjenik gradonačelnika Vukovara iz redova srpske nacionalne manjine Srđan Milaković (DSS) koji je rekao kako na prosvjedu se nije govorilo o svim žrtvama. Kazao je i kako očigledno i žrtve, a posebno zločinci, imaju nacionalnost.

„Niti jednom riječju nisu spomenuta ubojstva 50-ak Srba u Vukovaru u srpnju 1991. godine kada rat još nije niti započeo. Zato se pozitivno, iako ne spominjanjem imena i prezimena, spomenuo Tomislav Merčep koji je osuđen za ratne zločine nad Srbima. I sam broj ljudi okupljenih na prosvjedu, njih oko 8-9.000, pokazuje kako niti Vukovarci nisu podržali prosvjed. Nije ga podržala niti velika većina Hrvata jer da jesu na prosvjedu bi bilo puno više ljudi. I to zapravo pokazuje da Vukovarci samo žele normalan i neopterećen život sa prošlosti. I to upiranje prstom bez iznošenja dokaza i činjenica zapravo je vrlo opasno“, rekao je Milaković.

Mišljenja je kako će prosvjed u Vukovaru dodatno opteretiti status Vukovara te da će sada svi zahtjevi gradonačelnika biti teže realizirani. Smatra i kako prosvjed ne daje dobru sliku potencijalnim investitorima koji sigurno ne žele doći u grad sa ovakvim problemima.

Govoreći o prosvjedu predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je kako potreba za kažnjavanjem ratnih zločina nad Hrvatima i Srbima ne može biti predmet političkih manipulacija i urušavanja mirne reintegracije.

„Ne može sebi netko uzimati za pravo određivati tko će biti državni odvjetnik i kakva će biti vrsta političkih odnosa u zemlji. Kada su neki prije par godina govorili da treba otvoriti novu Oluju na istoku, a sada govore da ne može biti suživota, to je vrlo zabrinjavajuće. Svatko tko nešto zna o ratnim zločinima te informacije treba podijeliti s nadležnim institucijama i to ne samo Srbi“, rekao je Pupovac.

Kazao je i kako bi volio da ljudi govore što se dogodilo sa Srbima u gradovima, u Oluji i Bljesku.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.