Oglasi

Hoće li Turska i Grčka u rat u Sredozemlju?

Eskalacija napetosti između Turske i Grčke raste do te mjere da se javljaju prijetnje ratom i pribjegavanjem vojnoj opciji.
Kaya kaže da nije moguće sa sigurnošću tvrditi da takav nivo eskalacije neće dovesti do vojnog sukoba, posebno u svjetlu konstantnih koškanja između vojski dvije zemlje na kopnu, moru i u zrakuReuters

Piše: Zahir Albaik

Protekli dani svjedoče o znatnoj i ubrzanoj eskalaciji napetosti između Turske i Grčke do te mjere da se javljaju prijetnje ratom i pribjegavanjem vojnoj opciji.

To se dogodilo nekoliko dana nakon što je Ankara najavila da namjerava početi s bušenjem radi potrage za naftom i plinom u spornim područjima u blizini otoka Krete, na osnovu zaključaka Memoranduma o razumijevanju, koji su potpisale Turska i međunarodno priznata Vlada nacionalnog jedinstva u Libiji.

Grčki ministar odbrane Nikos Panagiotopoulos izjavio je u televizijskom intervjuu da je njegova zemlja spremna na sve kako bi zaštitila svoja suverena prava, između ostalog, i na vojne akcije protiv Turske.

Turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan odgovorio je da "turske brodove za istraživanje na tom prostoru prate ratni brodovi i avioni, a svaka greška koju Grčka napravi bit će kažnjena".

U međuvremenu je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu jednom prilikom uporedio grčkog ministra odbrane s razmaženim djetetom i zatražio od vlade njegove države da ga obuzda zbog njegovih izjava koje povisuju napetost.

Tursko-grčki odnosi prolaze kroz tešku fazu napetosti kao rezultat neslaganja prisutnih kroz historiju o kopnenim i morskim granicama, teritorijalnim vodama, zračnom prostoru i pitanju Kipra.

Tome treba pridodati nove sporove koji se odnose na istraživanje nafte i plina u Sredozemlju, pitanja izbjeglica, grčko pružanje utočišta odbjeglim "turskim pučistima", spor o Aja Sofiji i pitanje sukoba u regiji općenito, a posebno u Libiji.

Turska je 1996. oborila grčki vojni helikopter, usmrtivši trojicu oficira, a stvari su se gotovo razvile u ozbiljnu vojnu konfrontaciju.

Prošle godine srušio se jedan grčki ratni avion, a pilot je poginuo, nakon što su ga turski avioni presreli nad zračnim prostorom Sredozemlja. Bilo je tu i drugih incidenata koji su se ponavljali, zbog čega niko ne može garantirati da se neki od njih neće razviti u vojni sukob.

Oprezan suživot

U tom kontekstu turski novinar Ismail Kaya kaže da se, uprkos visokom nivou eskalacije, takva atmosfera ne smatra izuzetnim slučajem koji vodi uvjerenju da je vojna konfrontacija veoma blizu ili da više nema diplomatskih opcija. Po njegovom mišljenju, ono što se događa nije ništa drugo nego nastavak dugotrajnih neslaganja koja se ponavljaju, rekavši da su dvije zemlje uvijek pronalazile načine da ublaže te napetosti.

Kaya za Al Jazeeru dodaje da nije moguće sa sigurnošću tvrditi da takav nivo eskalacije neće dovesti do vojnog sukoba, posebno u svjetlu konstantnih koškanja između vojski dvije zemlje na kopnu, moru i u zraku. Uvijek je vladala bojazan da bilo kakvo slučajno vojno koškanje ili neplanirani incident mogu dovesti do vojnog sukoba velikih razmjera, jer ne prođe sedmica bez incidenta presretanja vojnog aviona ili vojnog broda, rekao je.

Dodao je da, zbog prirode odnosa dvije države, koje su navikle na koegzistenciju uz neslaganja i sprečavanje da se ona razviju u direktni vojni sukob, postoje odbori iz ministarstava vanjskih poslova, odbrane i generalštaba dvije zemlje kako bi se odvijala kontinuirana komunikacija, a neslaganja držala pod kontrolom.

Taj turski kolumnist navodi da će grčka delegacija posjetiti Ankaru u sljedećim danima kako bi razgovarala o posljednjim neslaganjima. Prema tome, ne vjeruje da postoji stvarna želja za sukobom u bilo kojoj od dvije zemlje jer bi on mogao biti razoran i mogao bi se proširiti i prerasti u regionalni i međunarodni sukob.

Kad je riječ o evropskom i američkom stavu prema eventualnom vojnom sukobu, Kaya smatra vjerovatnim da će Evropska unija stati na stranu Grčke, ali samo kroz izjave, osude i pokušaje vršenja diplomatskog pritiska na Tursku, a najviše što se može očekivati u evropskom stavu jest uvođenje formalnih sankcija Ankari.

Iako je Grčka članica Evropske unije, Turska je jedna od starih članica Organizacije Sjevernoatlantskog pakta (NATO), što zemlje NATO-a, posebno evropske zemlje i Sjedinjene Američke Države, stavlja u težak i kompliciran položaj. To ih primorava da ne prave odabir strane na koju će stati u sporu i da ulože sve moguće napore kako bi se spriječilo izbijanje bilo kojeg direktnog vojnog sukoba između dvije zemlje, izjavio je Kaya.

Dodao je da bi intervencija SAD-a ili Evropske unije u korist Grčke vodila tome da se Turska okrene Rusiji, a time se pretvorila u rat na međunarodnoj razini, što je scenarij koji niko ne želi.

Rješenje je u dijalogu

Ali Bakeer, stručnjak za strateška pitanja i međunarodne odnose iz Ankare, smatra da su grčke prijetnje vojnom opcijom odraz neprijateljskih politika te zemlje u posljednje vrijeme, kroz koje Atina pokušava skrenuti pažnju na svoje rastuće protivljenje ulozi Turske u regiji, posebno na istočnom Sredozemlju.

"Umjesto da Atina krene u pregovore i dijalog, radije bira eskalaciju kroz sklapanje saveza i jačanje starih s akterima retrogradne politike u arapskom svijetu, poput Assada u Siriji, Sisija u Egiptu i Haftara u Libiji. Također je počela istraživati mogućnost iskorištavanja zajedničkog neprijateljstva protiv Turske sa zemljama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije", kazao je Bakeer.

Dodao je da Grčka nije nekadašnja imperija i da je malo toga što joj dopušta da uđe u oružani sukob s Turskom, pa su pregovori i dijalog jedino raspoloživo rješenje za Atinu. Ipak, postoji mogućnost da bi neograničena podrška Evropske unije Grčkoj, osim postojećeg saveza s "retrogradnim" arapskim režimima, mogla dovesti do toga da ta država sklizne u sukob nesagledivih posljedica s Turskom.

Bakeer je naglasio da će nedavni porazi Assada i Haftara u Siriji i Libiji, zajedno s padom cijena nafte, malo smiriti polet Atine. No, najvažnije je da Evropska unija uzme u obzir učinke savezništva jedne od svojih država članica s "represivnim" arapskim režimima i preuzme inicijativu kako bi se pružila zajednička osnova za dijalog umjesto da se Grčka potiče na sukob i uvlačenje Evropske unije u bitku koja može biti izgubljena.

Turski analitičari slažu se da se Grčka, koja se suočava s političkim i ekonomskim problemima i vojnom slabošću, uopće ne usuđuje suprotstaviti Turskoj ili razmišljati o ulasku u vojne sukobe s njom te navode da se uvijek pokušava okrenuti Evropi kako bi je ona zaštitila.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.