Hoće li mobiteli postati ‘uređaji za sve’?

Većini korisnika su mobiteli postali zamjena za fotoaparate (EPA)

Mobilni telefoni su postali takav nezamjenjiv dio modernog života da je veća vjerovatnoća da ćemo ujutro pri izlasku iz kuće prije zaboraviti ponijeti novčanik nego mobitel. Jer i bez novčanika pomoću prenosnih uređaja za komunikaciju (uglavnom) možemo platiti sve račune, ali s novčanikom ne možemo saznati koje su najnovije vijesti iz politike, sporta, mode, ne možemo fotografirati jutarnju kafu ili vizualno primamljivi ručak.

Htjeli mi to priznati ili ne, u neku ruku smo postali robovi mobilnih telefona, a kako se oni svakodnevno razvijaju, postoji mogućnost da će iz upotrebe izbaciti druge elektronske uređaje i da će postati “centar” našeg svijeta. Walkmani, iPodi i drugi prenosni uređaji za slušanje muzike to mogu potvrditi. Zašto nositi nekoliko uređaja, kada jedan može obaviti svaki zadatak?

Ali, pitanje je da li doista mogu obaviti svaki zadatak, poput uređaja koje mijenjaju.

Nedavno predstavljanje novih premijum modela južnokorejskog Samsunga je ponovno pokrenulo pitanje da li će mobiteli iz posla “istisnuti” aparate koje profesionalni fotografi i snimatelji koriste. Jer, ako Galaxy S20 Ultra ima prednju, “selfie”, kameru od 40 megapiksela, što je više nego što neki profesionalni fotoaparati imaju, postoji li uopće potreba za posebnim uređajem za fotografiranje?

Budućnost fotografiranja

Fotografkinja Imrana Kapetanović je mišljenja da mobiteli, bez obzira na usavršavanje procesora za obradu fotografija i stalno povećanje megapiksela, nikada neće u potpunosti zamijeniti fotoaparate, barem kada je profesionalno bavljenje fotografijom u pitanju.

Međutim, dodaje, da apsolutno imaju ulogu koju je nekada imao Polaroid u analognoj fotografiji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Meni olakšava rad jer se često desi da klijenti moraju imati neke fotografije odmah, kako se neko dešavanje odvija. Iako novi aparati imaju i Wi-Fi i Bluetooth pa fotografije mogu automatski da se prebacuju na telefon, ponekad baš traže dobru fotografiju telefonom za objavu na socijalnim mrežama”, kaže stručnjakinja iz Sarajeva.

Ali pokazatelj koliko su fotografske mogućnosti mobitela uznapredovale pokazuje i njen odnos prema ovim prenosnim uređajima.

“Ja lično volim fotografisati telefonom i više ne nosim aparat sa sobom nigdje, samo ‘na posao'”, dodaje.

Naravno, različite su potrebe profesionalaca i amatera, ljubitelja fotografije, pogotovo kada se uzme u obzir da je cifra od stotinu megapiksela na telefonima probijena, da često uređaji imaju dvije, tri, pa i četiri kamere (a pitanje je kako će to izgledati za nekoliko godina), gdje svaka ima posebno “zaduženje”, odnosno namjenu pri slikanju širokih uglova, ili fizičkog zumiranja…

Imrana Kapetanović stoga navodi da mobiteli pružaju dosta mogućnosti i ističe da je ta telefonska fotografija također izazovna, baš kao i svaka druga vrsta fotografije.

“Uz eksterne objektive koji se mogu kupiti i nakačiti na telefon i preko raznih fotografskih aplikacija, sa telefonima se mogu napraviti mala umjetnička djela”, govori autorica projekta People of Sarajevo i dodaje da je ona prvi pametni telefon kupila zbog jedne fotografske aplikacije koju još koristi.

Poslovna uloga

Naravno, mogućnost pravljenja fantastičnih fotografija nije jedina prednost novih mobitela. Već godinama se oni koriste za obavljanje multimilionskih poslova, pretraživanje interneta, gledanje klipova i filmova, slanje i primanje elektronske pošte… odnosno za sve ono za šta su se koristili računari i laptopi.

Pomalo zastrašujuće zvuči da jedan mobitel srednjeg cjenovnog ranga ima višestruko veću procesorsku moć u odnosu na računare koji su čovjeku omogućili da hoda po Mjesecu, a kako aktuelni mobiteli imaju izuzetno snažne procesore s velikom radnom memorijom i mogućnosti uskladištenja velike količine podataka ogromnim brzinama, uz brzo povezivanje na internet, budućnost u kojoj će ovakvi uređaji u potpunosti izbaciti računare i laptope ne zvuči toliko fantastično.

Pogotovo kada se uzme u obzir da je mobitele danas moguće spojiti na televizore/monitore i koristiti posebne tastature, koje omogućavaju lakše i brže tipkanje, čime se razlika između džepnog uređaja i relativno velikog računara/laptopa uveliko smanjuje.

Miloš Petrović, bloger i web poduzetnik te saradnik portala mobilnatelefonija.net, govori da se scenarij u kojem telefoni preuzimaju ulogu računara danas već dešava na neki način.

“Čak 80 posto poseta koje web sajtovi ostvare se vrši putem mobilnog telefona. Naše potrebe već sada poprilično završavamo koristeći mobilni telefon. Tastature za telefon i USB-C port su već dokaz da mobilni može biti računar, ako uređaje priključimo na isti”, kaže stručnjak iz Srbije.

Prema njegovim riječima, trenutno je najveće ograničenje za veću primjenu mobitela kao računara operativni sistem koji je prilagođen manjem ekranu.

Prilagođavanje programa

S druge strane, proizvođači skupih profesionalnih programskih paketa, bez obzira da li se radi o Microsoft Officeu, Adobeovom PhotoShopu i Lightroomu ili nekom drugom poslovnom alatu već nude i mobilne verzije svojih programa, što ukazuje da su kompanije spremne da se prilagode zahtjevima tržišta.

Dan kada ćemo jednog dana svoj telefon na poslu umetnuti u posebnu radnu stanicu, što će nam omogućiti da ga koristimo umjesto dosadašnjih desktop mašina, a po okončanju radnog dana staviti u džep i otići kući i ne djeluje tako daleko, zar ne?

Mobiteli ne ugrožavaju samo uređaje uobičajene u poslovnom svijetu, već i one koje koristimo za zabavu.

Mlađe generacije bez problema provedu sate gledajući videoklipove ili filmove na svojim telefonima, što je Netflix vrlo dobro iskoristio, muzika se gotovo isključivo sluša pomoću telefona, a vrijeme provedeno u javnom prevozu na putu od kuće ka školi/fakultetu/poslu se često “ubija” igranjem mobilnih igara – na mobilnim telefonima.

Čak i oni zagriženiji gameri i čistunci imaju sve manje mogućnosti da se žale na igranje na telefonima i tvrde da pravi fanovi koriste samo računare i konzole, s obzirom da veliki proizvođači gamerske opreme već danas nude specijalizirane mobitele ogromnih mogućnosti, koji doživljaj igranja zahtjevnih igara donose na prenose uređaje.

Iako će se rijetki usuditi da sa sigurnošću kažu da će mobiteli u potpunosti zamijeniti gotovo sve elektronske uređaje, svakodnevni razvoj mobilne tehnologije ukazuje da će ovi uređaji većini ipak biti dovoljni kao jedina “igračka” koju koriste.

Izvor: Al Jazeera