Hoće li Britanija napustiti Evropu?

Piše: Janusz Bugajski

Britanski premijer David Cameron je iznio plan kojim bi se oslabilo britansko članstvo u Evropskoj uniji.

Kritičari vjeruju da je to prvi korak Londona ka euroizlazu. Iako veći dio britanske javnosti i članova političke elite više ne vidi EU kao pozitivnu snagu za razvoj zemlje, napuštanje Britanije bi moglo naštetiti transatlantskom savezu i dodatno potaknuti rascjep Evrope.

Premijer Cameron je odbio zahtjeve iz svoje Konzervativne stranke za skorim referendumom o brzom napuštanju EU-a. Umjesto toga on je ponudio mogućnost plebiscita o ponovnom pregovaranju za uvjete članstva Ujedinjenog Kraljevstva nakon općih izbora 2015. godine.

Bez obzira na sve, London će imati problema da nagovori druge države EU-a da pristanu na pregovore kojim bi se olabavile veze Unije, prije svega zbog činjenice da će i dalje biti preokupirane monetarnom krizom eurozone.

Evropska unija je kao cjelina ekonomski neuspješna i eurofobi tvrde da bi Britaniji bilo bolje da ostvari ekonomske veze sa dijelovima svijeta koji se brzo razvijaju, umjesto sa nekonkurentnim kontinentom.

Britanija je uvijek imala podvojen odnos sa kontinentom. Pridružili su se panevropskim institucijama tek 1974, nisu usvojili jedinstvenu valutu i nisu usvojili šengenski dogovor o otvorenim granicama. Brisel je često opisivan kao nametljiva i rasipna supervlada koja prijeti britanskoj nezavisnosti.

Britanski historijski euroskepticizam je ojačan posljednjih godina očitim antievropeizmom zasnovanim na razvoju dva događaja. Prvo, kriza eura je naglasila duboke podjele unutar Unije, bez obzira na dogovore i zajedničke institucije.

Evropska unija je kao cjelina ekonomski neuspješna i eurofobi tvrde da bi Britaniji bilo bolje da ostvari ekonomske veze sa dijelovima svijeta koji se brzo razvijaju, umjesto sa nekonkurentnim kontinentom.

Prisutni strah

Drugo, sve je prisutniji strah da će jača povezanost unutar EU-a, predvođena Njemačkom i Francuskom, značajno potkopati britansku nezavisnost i da će trajno privezati London za Brisel. Prema Cameronu, “postoji jaz između EU-a i stanovnika EU-a, koji je dramatično produbljen posljednjih godina i koji predstavlja nedostatak demokratske odgovornosti”.

Konzervativci tvrde da Brisel sprema novi ugovor kojim bi se federalizirala i centralizirala Unija i da bi Britanija trebala izbjegavati takve zamke tako što će se u potpunosti povući iz Unije.

Mnogi Britanci krive EU za ono što oni smatraju pretjeranom imigracijom i žele da Britanija ponovo uspostavi kontrolu nad svojim granicama…

Ponovnim pregovaranjem o svojim vezama sa EU-om, London želi da povrati kontrolu nad područjima javnog života, gdje je utjecaj Brisela neprihvatljiv. To uključuje imigraciju, zakone o zapošljavanju i pravna pitanja. Mnogi Britanci krive EU za ono što oni smatraju pretjeranom imigracijom i žele da Britanija ponovo uspostavi kontrolu nad svojim granicama, te da britanski suci ne budu podređeni nadnacionalnim tijelima kao što je Evropski sud pravde.

London sada vidi priliku da uspostavi nešto distanciraniji odnos sa svojih 26 partnera. Konzervativci žele da Velika Britanija postane druga Norveška ili Švicarska, u smislu njihovih ograničenih obaveza ka Uniji.

Prema rezultatima posljednjih anketa, gotovo polovina glasača je za napuštanje EU-a, u poređenju sa 36 posto glasača koji su za ostanak Britanije. Antievropski osjećaji su u porastu, što je vidljivo u porastu popularnosti antievropske stranke UKIP, koja želi da zemlja odmah napusti Uniju.

UKIP ima 12 mjesta u Evropskom parlamentu i sprema se da osvoji mjesta u Donjem domu Parlamenta na sljedećim općim izborima.

Nesigurno manevriranje

Kritičari smatraju da se Cameronovim nesigurnim manevriranjem riskira pokretanje nepredvidljivog slijeda događaja, koji bi mogli dovesti do britanskog napuštanja Unije i marginaliziranja zemlje na svjetskoj sceni. Iako svaka zemlja članica ima pravo da napusti EU, nijedna zemlja to do sada nije učinila.

Evropski partneri su kritizirali planirani britanski referendum i tvrde da će to oslabiti i Uniju, ali i samu Britaniju.

Francuski i njemački dužnosnici tvrde da London ne može birati koje zakone i propise žele poštivati, a i dalje imati koristi od jedinstvenog tržišta. Oni upozoravaju na to da Cameronova Vlada riskira da izolira Britaniju i da paralizira proces evropskih integracija.

Ugledni poslovni lideri i opoziciona Laburistička partija su, također, upozorili na to da bi Cameronov stav mogao naštetiti stranom ulaganju i da bi potkopao poziciju Londona kao finansijskog centra…

Nisu voljni da ponovo pregovaraju o vezama Londona sa EU-om i zabrinuti su da bi to bio presedan za druge zemlje, što bi ubrzalo propast Unije.

Partneri Konzervativaca u Vladi, Liberalni demokrati, vatreni su evropeisti. Vođa Liberala Nick Clegg tvrdi da će prijetnje o napuštanju EU-a ozbiljno naškoditi britanskoj ekonomiji, s obzirom na to da se polovina državne trgovine zasniva upravo na trgovini sa zemljama bloka.

Ugledni poslovni lideri i opoziciona Laburistička partija su, također, upozorili na to da bi Cameronov stav mogao naštetiti stranom ulaganju i da bi potkopao poziciju Londona kao finansijskog centra, u doba kada se ekonomija sporo oporavlja od velikog ekonomskog šoka i duge dužničke krize.

Pažnja Washingtona

Washington, također, pažljivo prati dešavanja i dužnosnici u Obaminoj administraciju pozivaju London da ostanu unutar EU-a. Oni tvrde da bi Britanija napuštanjem Unije naštetila svom položaju u svijetu, oslabila “poseban odnos” sa Washingtonom te da bi potkopala transatlantski savez.

U trenutku kada Britanija razmišlja o napuštanju EU-a, Škotska planira referendum o napuštanju Britanije.

Ovlasti za održavanje plebiscita su formalno prebačene na škotski Parlament i referendum je zagarantiran Edinburškim sporazumom iz 2012, nakon što je Škotska nacionalna partija (SNP) uvjerljivo pobijedila na škotskim parlamentarnim izborima u maju 2011.

Nezavisna Škotska bi morala da pregovara o svom položaju u Uniji, s obzirom na to da članstvo ne bi dobili automatski, posebno u slučaju da sama Britanija bude na putu ka izlaznim vratima.

Lider SNP-a i šef škotske Vlade Alex Salmond planira da održi referendum u jesen 2014.

Zagovornici nezavisnosti vjeruju da će se dokazati kako je nezavisna Škotska ekonomski uspješnija i međunarodno uključenija. Međutim, ako dođe do porasta raspoloženja o napuštanju EU-a u Londonu, to bi imalo utjecaja i na Škotsku, bez obzira na to da li se radi o želji za članstvom u EU-u ili o želji protiv članstva u EU-u.

Nezavisna Škotska bi morala da pregovara o svom položaju u Uniji, s obzirom na to da članstvo ne bi dobili automatski, posebno u slučaju da sama Britanija bude na putu ka izlaznim vratima.

I potencijalno britansko napuštanje Unije i potencijalna škotska nezavisnost bi doveli do destabilizacijskih presedana za cijeli evropski projekt, s obzirom na to da bi druge članice EU-a ili države koje teže ka članstvu mogle htjeti da oponašaju njihov primjer.

Izvor: Al Jazeera