Oglasi

Hiljade građana na dočeku Putina, opozicija sumnja u dobrovoljnost skupa

Na skup u Beograd krenuo je veći broj građana autobusima iz drugih gradova, što je isprovociralo reakciju opozicije.
Građani Beograda se okupljaju kako bi pozdravili ruskog predsjednikaTanjug

Prema procjenama policije na ulicama u blizini Hrama Svetog Save, kao i na samom platou, trenutno se nalazi između 120.000 i 125.000 građana, rekao je načelnik Policijske uprave za Grad Beograd Milan Stanić.

"Na skup su došli ljudi iz svih krajeva Beograda, ali i cele Srbije, a sve se trenutno odvija bez ikakvih problema", dodao je Stanić za Tanjug.

Stanić je rekao da su pripadnici MUP-a, u saradnji sa drugim državnim organima, preduzeli sve neophodne mjere sigurnosti kako bi skup, ali i cijela posjeta predsjednika Rusije Vladimira Putina protekla u najboljem mogućem redu. 

"Imajući u vidu da se ovoliki broj ljudi okupio na ulicama, došlo je do izmene režima saobraćaja u pojedinim ulicama u centru Beograda, te stoga apelujemo na sve građane za malo strepljenja i razumevanja", rekao je Stanić.

Povorka krenula iz centra Beograda

Danas se u centru Beograda kod Palate Albanija okupio veći broj građana koji je oko 17 časova krenuo ka Hramu svetog Save da pozdrave predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Saobraćaj u tom dijelu grada ne funkcioniše, a građani se nalaze u blizini Palate Albanija i na Terazijama.

Na čelu kolone su veliki transparent "Jedan od 300 miliona", transparent sa slikama ruskog i srbijanskog predsjednika, kao i transparent "Srbija-Rusija večni prijatelji".

Veći broj građana nosi zastave Srbije.

Naročito se ističe nekoliko većih zastava na kojima piše "Vučiću-Srbine", a vidi se i nekoliko zastava na kojima je ukomponovan srpski i ruski grb.

Parkiran je i kamion sa zvučnicima.

Na skup u Beograd krenuo je veći broj građana autobusima iz drugih gradova, a u organizaciju putovanja uključili su se i organi lokalne samouprave i opštinski odbori vladajućih stranaka.

Zvanično, skup je jedino najavilo Udruženje Centar za razvoj Beograda koje tvrdi da za to nema zvaničnu podršku Vlade Srbije niti vladajućih partija

Predstavnici Srpske napredne stranke pozivali su pristalice putem društvenih mreža da dočekaju Putina i dođu na "šetaju za pristojnu i normalnu Srbiju koja ume da ceni prijatelje".

Na sajtu Grada Beograda navedeno je da će se šetnja kretati trasom Studentski trg – Vasina – Kolarčeva – Terazije – Kralja Milana – Slavija – Bulevar oslobođenja.

Putin bi danas poslije 18 časova sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem trebalo da obiđe hram gdje će ih dočekati srpski patrijarh Irinej.

Protest organizacija civilnog društva

Lideri opozicionih stranaka u Srbiji izrazili su na društvenim mrežama negodovanje zbog načina na koji se organizovano dovode ljudi u Beograd na doček ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Dragan Đilas, predsjednik Demokratske stranke na svom twitter nalogu izrazio je sumnju u „dobrovoljnost“ dolaska, a predsjednik „Dveri“ Boško Obradović na svom nalogu je komentarisao navodno uputstvo SNS-a svojim pristalicama koji su organizovano krenukli za Beograd.

U međuvremenu, organizacije civilnog društva uputile su protestno pismo zbog Putinove posjete, čiji su doček ocijenili kao glorifikaciju autoritarnog Putinovog režima i dodali da je vlast u Srbiji spremna da žrtvuje poštovanje ljudskih prava i bolji standard društva zarad snishodljivog odnosa prema Putinu.

"Poseta predsednika Putina, uz svu medijsku pompu, daje dodatni vetar u leđa urušavanju već oštećenih demokratskih institucija, prava i sloboda građana Srbije pod krinkom srpsko-ruskog prijateljstva", navodi se u saopštenju.

Ukazali su na to da je od 1992. godine do 2019. u Rusiji ubijeno 58 novinara, što, kako su ocijenili, "dovoljno govori kakva je perspektiva slobode medija ukoliko je Putinova Rusija uzor Srbiji".

"Od 2012. godine organizacije za ljudska prava koje primaju donacije iz inostranstva u Rusiji su označeni kao 'strani agenti', a od 2017. godine ova kvalifikacija je proširena i na medije koji se finansiraju iz inostranih izvora", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da te mjere imaju veliku podršku među srpskim nacionalističkim i populističkim snagama i redovni su pozivi vlastima da ove mjere budu sprovedene i u Srbiji. 

"Takva vrsta etiketiranja i praktične zabrane organizacija za ljudska prava u svojoj suštini imaju ideju da su demokratija i ljudska prava koncepti koji se 'nasilno' uvoze sa Zapada i da našem društvu nisu ni prirodna niti potrebna", ocjenjuje se u saopštenju.

Pismo su potpisali organizacije "Da se zna!", "Inicijativa mladih za ljudska prava", "Autonomni ženski centar", "forumZFD Beograd", "Žene u crnom", "Civil Rights Defenders" i "Kuća ljudskih prava i demokratije" koju čini više organizacija.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.