Hasaković: Koliko proizvodimo, toliko vrijedimo

Adis Hasaković je stručnjak za strateško i političko komuniciranje. Vlasnik je firme Media Content Management (MCM) koja se bavi strateškim komuniciranjem, odnosima sa javnošću, edukacijom i kreiranjem medijskih sadržaja. Dugogodišnji je novinar i medijski menadžer sa radnim iskustvom u printanim i elektronskim medijima.

Također, napisao je knjigu PRavo na uspjeh – 63 praktična primjera i upute kako do Vašeg PR cilja o tome kako se kreiraju, provjeravaju, provode, i kontroliraju PR strategije.

O njegovom radu i aktivnostima najbolje svjedoči Facebook stranica MCM – Fabrika dobrih vijesti kroz koju daje drugačiju, pozitivniju i realniju sliku stanja bosanskohercegovačkog društva.

Hasaković govori o odnosu prema strateškom komuniciranju u vrijeme kriza i ranije, o društevnoj odgovornosti političara, medija, privrednika, važnosti domaće proizvodnje, lažnim vijestima, manipulacijama kroz medije…

• Prije nego što otvorimo niz tema vezanih za aktuelnu pandemiju korona virusa možete li se osvrnuti na stanje, prakse i pozitivne promjene strateškog komuniciranja u privatnom i javnom sektoru, društvenoj odgovornosti medija i javnih ličnosti, ponašanje NVO sektora i vjerskih zajednica zadnjih desetak godina, odnosno od kad se bavite ovim poslom?

Danas je već sasvim jasno da onaj ko komunicira taj profitira. Ne samo u materijalnom smislu, već i smislu znanja, zvanja, ugleda. Dalje, ko komunicira sa namjerom da čini i drugima i sebi korist, taj čini dobro djelo. A onaj ko u toj komunikaciji promovira univerzalne, dakle civilazacijske vrijednosti, taj je već dio misije. Takva komunikacija nije baš jednostavna, ali takva komunikacija ispunjava čovjeka i daje mu smisao.

Dakle, ima pomaka na bolje. Svi oni koji su investirali znanje, vrijeme i novac, i čine to kontinuirano, u vrijeme svake krize su puno ispred ostalih. Postoje i jako loši primjeri, ali i oni su na neki način dokaz za pravilo da se oni koji komunikaciji pristupaju na ozbiljan način nisu bezveze rodili. A, ozbiljno komunicirati bi u osnovi značilo istražiti, analizirati, definirati, kreirati, planirati, realizirati i pratiti (feedback). I upravo na taj način i tim redoslijedom – odavde do vječnosti.

• Kako su se kroz prizmu kriznog komuniciranja u toku pandemije korona virusa pokazali političari, odnosno nadležne institucije, a kako mediji?

Ovakvu krizu niko nije očekivao. Ili ipak neki jesu? Sredinom marta sam pročitao jedan dokument jedne evropske zemlje koji nije ništa drugo do klasična «analiza rizika». To je javni dokument koji je nastao prije 7-8 godina. Pomalo me zaprepastila preciznost sa kojom je izvršena procjena jedne ovakve moguće situacije u kojoj se sada nalazimo. Kasnije je to poslužilo određenim centrima moći da konstruišu još jednu u nizu teorija zavjere.

U stvari, priča je u potpunosti suprotna. Meni je to samo dokaz da ozbiljne države, institucije, organizacije, kompanije ali i pojedinci projiciraju procese i eventualne događaje koji bi se mogli desiti u budućnosti, rade na sebi, jačaju svoj integritet i komuniciraju, a sve u pokušaju da budu što spremniji na eventualne krize koje na taj način pretvaraju u izazove i prilike. U svakoj krizi do izražaja dolazi integritet. Mnogi političari, instutucije i mediji kod nas ga nemaju. Otuda imamo pojavu politikantstva kod političara, lutanja kod institucija i neprofesionalizma kod medija.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Također, mislim da su generalno gledano, naše institucije sa svim preprekama koje su im nametnute komplikovanim sistemom u kojem one funkcioniraju, uradile puno bolji posao, nego se može steći dojam u javnosti. Mislim da većina institucija ne umije to na najbolji način komunicirati u javnosti. Čini mi se da se previše energije troši na konfrontaciju i negiranje, a premalo na afirmaciju. Otuda valjda imamo dojam da u javnosti preovladava negativno. A u stvari, radimo svi zajedno dobar posao. Da je tako, govori i podatak da imamo veoma mali broj inficiranih, i da odlično reagiramo na pandemiju, za šta pohvale dolaze i od same Svjetske zdravstvene organizacije.

• Mediji, vlast, opozicija…?

Mediji se nisu proslavili. Pravili su problem veći nego što on realno jeste. Bilo je jako puno senzacionalizma. Reporteri se uključuju u program kao da im je to posljednje javljanje, a voditeljice izgledaju «strašno nasekirane» dok nam čitaju s kamera najnovije vijesti. U prvi plan se guraju brojke zaraženih, mrtvih, kao da se utrkuju, «propast svijeta samo što nije». To jednostavno nije istina.

S druge stane, mediji do sada nisu postavili prava pitanja kriznim štabovima, kao što su npr. imaju li neki plan u svome djelovanju, koji su ciljevi i kako da pratimo njihovu realizaciju, ili npr. koliko gubimo svaki dan u ekonomskom smislu zbog mjera koje su uvedene, itd.

I na koncu, mislim da je i opozicija i pozicija trebala iskoristiti ovu vanrednu situaciju da pokažu jedinstvo u borbi za ove ljude i ovu državu. U svakom slučaju, moja procjena je da ko god je pokušao politički profitirati na način da je isticao vlastite zasluge, činio je to u nevakat. Tako da ko god je lovio u mutnom, stići će mu faktura vrlo brzo. Ko god je radio svoj posao, rješavao probleme građana i bio od koristi, ostat će upisano. 

• Kriza koja je nastala usljed pandemije korone zbog zatvaranja granica i otežavanja distribucije proizvoda za svakodnevnu upotrebu pokazala je vrijednost domaće proizvodnje hrane, higijenskih sredstava te tekstilne industrije. Šta možemo naučiti iz ovog iskustva i šta treba učiniti da pozitivni efekti ostanu dugoročni?

Možemo naučiti da koliko proizvodimo toliko vrijedimo. Nije bilo baš prijatno prolaziti tih nekoliko dana kroz svu tu neizvjesnost. Kada su granice odjednom postale neprohodne, a tokovi snabdijevanja otežani, police su na kratko ostale dobrim dijelom prazne jer su prije toga bile pretežno popunjene uvoznim proizvodima. Domaći proizvođači su vrlo brzo reagirali i stavili sve svoje kapacitete u puni pogon. Desetak dana imali smo neku vrstu “panične” kupovine. Situacija na tržištu je sada normalizirana. To ne bi bilo moguće da domaći proizvođači nisu od ranije imali kvalitetan asortiman i kapacitete koji mogu zadovoljiti potrebe stanovništva. Zato je ovo idealna prilika da se potrošači i proizvođači konačno nađu na istoj strani i podrže bez kalkuliranja jedni druge, na obostranu i korist države, za radna mjesta, plaće, penzije, zdravstvo, školstvo i sve što spada u javno dobro.

• Svaka kriza sa sobom donosi više prostora za manipulacije, fake news i govor mržnje. Da li je ova pandemija samo nastavak već započetih procesa medijskih manipulacija iza kojih stoje pojedine države ili se radi o novim pojavama?

Nove su okolnosti, ali pojava je poznata od ranije. Ovdje treba biti sasvim otvoren jer ulog je prevelik. Ulog je naš suverenitet. Propaganda je ovih dana dosegla svoj vrhunac. Napadnut je cijeli svijet, a Evropa posebno. Institucije Evropske unije kao i najveće njene članice su već nekoliko puta jasno reagirale. Obrazac je svugdje isti pa i kod nas. Cilj je teorijama zavjere destabilizirati demokratske sisteme, ojačati ekstremnu desnicu i ekstremnu ljevicu.

Izvor: Al Jazeera