Grčka na putu prodaje državne imovine

Nakon ranijih neuspješnih pokušaja, Grčka bi mogla biti na dobrom putu da proda dio državne imovine kako bi otplatila dio vanjskog duga.

Prvi korak u tom procesu očekuje se u ponedjeljak, kada bi trebali biti objavljeni rezultati licitacije državne lutrije. 

Kockanje je grčka opsesija.

Kap u moru

Industrija je vrijedna više milijardi dolara, a tržište jedno od najvećih u Evropi. Ali, po nalogu grčkih kreditora, državna lutrija Opap stavljena je na prodaju. Za jednu trećinu vlasništva, država bi trebala dobiti blizu 300 miliona dolara – kap u moru grčkog duga.

Penzionerka Eirini Koutsouveri nada se dobitku, kako bi mogla posjetiti svoju djecu, koja zbog krize rade u inostranstvu. Poput mnogih Grka i ona je protiv prodaje.

“Grci su pametni i marljivi. Postepeno ćemo otplatiti svoje dugove. Naša imovina bi trebala ostati u našem vlasništvu. Ne bismo trebali prodavati našu zemlju, kompanije i organizacije”, govori Koutsouveri.

Opap je samo vrh ledenog brijega. Unosna industrija gasa i naftne rafinerije je, također, stavljena na prodaju, kao i državna energetska korporacija.

A tu je i Helenikon, bivši atinski aerodrom, šest miliona kvadratnih metara imovine u centru grada, zajedno sa olimpijskom infrastrukturom i najvećom marinom za jahte.

Privatizacija ove imovine odgađa se cijelu deceniju.

“Helenikon je samo najveća parcela u mnoštvu skupocjenih nekretnina. Država je u posjedu 100.000 lokaliteta, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 400 milijardi dolara, što je dovoljno da se otplati kompletan vanjski dug. Ove godine prodat će se samo hiljadu takvih posjeda, ali i taj proces je pod kočnicom”, javlja iz Atine reporter Al Jazeere John Psaropoulos.

Sttrani kreditori optužuju političare za nedostatak volje za prodajom državne imovine. Dva predsjednika već su se smijenila na čelu Agencije za privatizaciju. Selios Stavridis je treći.

Velike prepreke

Njegov posao je da ove godine prikupi tri milijarde dolara.

“Novac koji bi dobili od prodaje samo je mali dio bogatstva koje će se stvoriti razvojem te imovine, otvaranjem desetina hiljada novih radnih mjesta i stranim investicijama. A to nam je neophodno, jer je činjenica da mi, Grci, nemamo više novca“, navodi Stelios Stavridis, predsjedavajući Fonda za razvoj.

Stavridis kaže da su pred njim velike birokratske i političke prepreke, ali možda je najveći izazov da program privatizacije ostane na zacrtanom planu kako bi se dostigli postavljeni ciljevi.

Izvor: Al Jazeera