Oglasi

Galeb – brod kojim je Tito krenuo na čuveni Put mira

​​​​​​​Film ‘Galeb’ Ivana Živkovića Žike bit će prikazan u sklopu Takmičarskog programa Trećeg AJB DOC-a.
Josip Broz Tito i Jovanka na 'Galebu'Arhiva

Ideološki sukob komunizma i kapitalizma kulminirao je Hladnim ratom kojeg je karakterisala podjela svijeta na dva suprotstavljena bloka. Treća sila, koja je uspješno balansirala između Istoka i Zapada, bili su Nesvrstani – pokret među čijim je osnivačima Josip Broz Tito, koji je Jugoslaviju postavio na političku kartu Evrope i svijeta.

Važan instrument Titove ambiciozne diplomacije bio je Galeb, školski brod jugoslovenske ratne mornarice koji je služio i kao ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Od marta 1953. kada je iz Boke Kotorske krenuo u prvu posjetu Velikoj Britaniji, Tito je Galebom putovao 14 puta, posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta. Na ovim putovanjima Galeb je prešao 85.000 nautičkih milja (157.420 km), u trajanju od 478 dana.

Priču o nekadašnjem simbolu socijalizma, na kojem je Tito dogovorio formiranje Pokreta nesvrstanih, najvećeg svjetskog saveza zemalja nakon Ujedinjenih naroda, tadašnjeg trećeg bloka u Hladnom ratu, dokumentovao je hrvatski novinar i reditelj Ivan Živković Žika.

Galeb

Brodom Galeb Josip Broz Tito plovio 14 puta, posjetio 18 zemalja na tri kontinenta (Evropi, Aziji i Africi), pristavši u 29 luka (u neke više puta), prešavši 85 nautičkih milja (157.420 km) brzinom od 12 čvorova, za što je trebalo 479 dana plovidbe.

Tokom posjeta Galebovom palubom prošli su mnogi državnici i predstavnici prijateljskih zemalja - od engleskog premijera Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike do etiopskog cara Haile Selassija i marokanskog kralja Hasana II..

Na brodu su boravili i predsjednici nesvrstanih zemalja - Gamal Abdel Naser, Džavaharlal Nehru, Ahmed Sukarno, general Abud, Kvame Nkrumah, Albert Tabnen, Habib Burgiba, Sirimavo Bandaranaike, U Nu, Ne Vin, Modivo Keita, Seku Ture, arhiepiskop Makarios, ali i predsjednik SSSR-a Nikita Hruščov.

Na Galebu su, osim državnika, boravili i mnogi svjetski poznati naučnici, umjetnici i visopozicionirani vojni dužnosnici. 

Njegov dokumentarac Galeb će, nakon premijere na filmskom festivalu u Puli, biti prikazan u Takmičarskom programu Trećeg AJB DOC Film Festivala. Film će biti dostupan na stranici online.ajbdoc.ba od subote, 12. septembra, u 21 sat, do kraja festivala.

“Ideju za film je dao moj veliki prijatelj i kolega novinar Denis Kuljiš. Dokumentarni film Galeb je jedna od stotinu Denisovih i mojih shema - u konačnici jedna od tek nekoliko uspjelih. On se intenzivno publicistički bavio Titom, to je bio njegov glavni fokus u zadnjem periodu  života”, kaže Živković u razgovoru za Al Jazeeru.

“Denis je tražio da mu režiram i koproduciram film o Galebu i Nesvrstanima. Bio je osmi mjesec prošle godine i početak snimanja je bio dogovoren, no onda je Denis iznenada preminuo. Ja sam istog dana otkazao ekipu i najam opreme, jer bez Denisa ta pustolovina za mene nije imala smisla. Iskreno sam bio jako potresen zbog Denisovove iznenadne smrti, bili smo veliki prijatelji. No, onda mi je na sprovodu Denisova supruga, poznata novinarka Nada Mirković, rekla kako misli da bi ipak bilo dobro da snimim taj film. To nikako nisam mogao odbiti. Brzinski sam sve opet organizirao i krenuo u snimanje. Bilo je tu hrpa problema, no nakon godinu dana ovog projekta, kad smo na kraju napravili film i premijerno ga prikazali na festivalu u Puli, jako mi je drago što me Nada potjerala da to napravim”, dodaje.

Izgradnja kulta ličnosti kroz okupljanje Nesvrstanih

Živković se u filmu bavi isključivo njegovim projektom okupljanja Nesvrstanih, a za potrebe ove priče predstavlja i impresivne arhivske snimke koji prikazuju Tita na svim njegovim putovanjima.

Živković: U filmu ne namećem svoju impresijuUstupljeno Al Jazeeri

“Tito je bio veliki filmofil pa je na sva svoja putovanja vodio ozbiljnu snimateljsku ekipu. Sva njegova pristajanja su izuzetno kvalitetno snimljena i montirana u propagandne žurnale koje su se tada puštali u kinima. Sve je to arhivirano u Filmskim novostima u Beogradu, jednom od najvećih takvih arhiva u Europi. Većina toga je već i digitalizirana. Baš sam bio oduševljen kad sam video to pravo blago. Za potrebe mog filma sam skraćivao te žurnale, ali sam želio zadržati narativ i njihov duh”, pojašnjava.

Ti arhivski snimci, između ostalog, daju uvid u razmjere i propagande koja jasno pokazuje figuru totalitarnog vođe i izgradnju kulta ličnosti.

“Ja, međutim, ne namećem u filmu svoju impresiju. Distanciran sam i prepuštam doživljaj i interpretaciju gledatelju. Neki će u filmu vidjeti veličinu režima, a neki će prepoznati razloge za kritiku. Ponavljam, ovo je film samo o Nesvrstanima, a to okupljanje i cijeli projekt su zaista politički i pustolovno impresivni”, ističe.

Među sagovornicima filma su Budimir Lončar - posljednji živući Titov diplomant i akter u nastajanju Nesvrstanih, Stanko Crnobranja - srpski filmski i televizijski redatelj i sin Titovog sekretara Bogdana Crnobranje, koji je imao važnu ulogu u akciji okupljanja Nesvrstanih, Tanja Petovar - kćerka Titovog generala Rudolfa Petovara, koja je djetinjstvo provela u neposrednom Titovom susjedstvu na Dedinju, a ljeta na Brijunima među odabranim povlaštenim porodicama, da bi poslije, obrazujući se i formirajući se u ozbiljnu intelektualku, zauzela buntovničku poziciju, demistifirajući priču o klasnoj ravnopravnosti i poštenju režima.

Sagovornici na luksuznoj jahti Juroslava Buljubašića, koji je po Titovom Galebu nazvao i svoj brodUstupljeno Al Jazeeri

“Družini se priključio i Stjepan Mesić, posljednji predsjednik predsjedništva SFRJ. Njegova pojavnost u filmu je simbolična – posljednji predsjednik predsjedništva SFRJ na Galebu 2, iznimno luksuznoj jahti u vlasništvu titofila Juroslava Buljubašića, koji je po Titovom Galebu nazvao i svoj brod. U samom filmu on ne govori koliko ostali sugovornici koji imaju veća znanja i doživljaje o Galebu i Pokretu nesvrstanih”, kaže. “Poslije sam ja toj ekipi pridodao i povjesničara Tvrtka Jakovinu, kojeg sam snimao na pravom Galebu u Rijeci i to par dana prije nego su brod oteglili na obnovu.”

Ruinirani Galeb - metafora raspada Jugoslavije

Ruinirana olupina broda Galeb, koju Tanja Petrovar u filmu metaforički poredi sa raspadom Jugoslavije, u vlasništvu je Grada Rijeke koji ima ambiciju pretvoriti je u muzej.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Okupljanje Nesvrstanih je bila impresivna politička akcija i pustolovina, a brod Galeb glavni instrument u svemu tome pa mislim da obnovljeni brod može biti velika turistička atrakcija, kao jedan od važnih objekata 20. stoljeća u svjetskoj povijesti.”

Na kraju razgovora Živković nam otkriva kako ima namjeru nastaviti ekraniziranje i ostalih područja djelovanja Josipa Broza Tita.

“Ja nikakve dileme nemam - Tito je bio diktator. Sjećam se jednog sjajnog teksta Miljenka Jergovića o Sergiju Endrigu koji je na Splitskom festivalu otpjevao pjesmu Kud plovi ovaj brod. Jergović je sjano literalizirao Sergiovu inerpretaciju i njegove osobnu tragičnost u pjevanju stihova: ‘Kud plovi ovaj brod, kud ljude odnosi...’. Endrigo je rođen u Puli 1933. godine. Nakon Drugog svjetskog rata sa svojim narodom napušta svoj grad. Tisuće Talijana je pobijeno i bačeno u fojbe, a stotine tisuća je kao u Sergiovoj interpretaciji tragičnog otišlo u nepoznato. To je tako bilo i moramo biti svjesni da je oslobođenje donijelo strašni osvetnički pohod sa masovnim ubojstvima i etničkim čišćenjima. Strašne čistke je radio i unutar režima.

Čitao sam prije par godina intervju s Olgom Hebrang. Njen život je napotresnijia životna priča koje sam ikad čuo. Olga je bila Židovka pa uz to još i komunistica. U Drugom svjetskom ratu u logorima NDH su joj ubili muža, sina, roditelje i 54 člana familije. I sama je prošla torturu u logoru. Preživjela je logor i udala za Andriju Hebranga, nakon Tita najvišeg ratnog i poslijeratnog jugoslavenskog komunistu. U obračunu unutar režima 1948. Tito je eliminirao Hebranga, a njegova supruga Olga je poslana na robiju gdje je prošla novu stravičnu torturu. Tito je bio bešćutan i nemilosrdan. U to vrijeme čistki od ‘Staljinovih elemenata’, u tim ‘pekićevskim godinama koje su pojeli skakavci’ opet su tisuće i tisuće Titovih žrtava. Tito je i politički i karakterno formiran kao agent Kominterne prije Drugog svjetskog rata te s takvom formom ličnosti uspostavlja Jugoslaviju, svoju apsolutističku režimsku državu. Namjera mi je nastaviti snimati o Titu, a sve ovo bi bile zasebne epizode - u njegovoj biografiji zaista ima svega”, zaključuje Živković.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.