Oglasi

Frontex stiže na granicu BiH i Hrvatske

U Evropskoj komisiji kažu da najveću odgovornost za stanje s migrantima na granici Bosne i Hercegovine i Evropske unije snose Sarajevo i Zagreb.
Migranti, BiHNa području Velike Kladuše i Bihaća i dalje boravi najveći broj ilegalnih migranata koji pristižu u Bosnu i HercegovinuAl Jazeera - Arhiva

Timovi Europske granične i obalne straže - FRONTEX uskoro stižu na granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske zbog pritiska migranata, najavio je četvrtak u Strasbourgu europski povjerenik Vytenis Pouilas Andriukaitis.

Pregovori s Bosnom i Hercegovinom za raspoređivanje timova Frontexa, u cilju pomoći oko upravljanja granice s Hrvatskom, gdje postoji veliki pritisak migranata, završeni su i sporazum će uskoro biti potpisan, no najveću odgovornost za stanje na granici snose te dvije zemlje, izjavio je on u Europskom parlamentu.

"Taj sporazum će graničnoj policiji omogućiti da upravlja granicom između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, no najvažnija odgovornost je u rukama tih dviju zemalja", kazao je europski povjerenik u raspravi o položaju migranata u Bisni i Hercegovini na granici s Europskom unijom, prenosi Hina.

Andriukaitis je podsjetio na najnovije brojke, koje govore da od 4. prosinca ima 5.139 migranata i tražitelja azila kojima se pruža pomoć u Bosni i Hercegovini.

"Njih 3.126 su u [Usnko-sanskom] kantonu u zapadnom i sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, blizu granice s Hrvatskom, a oko 1.000 migranata još uvijek nije zatražilo pomoć", kazao je povjerenik na raspravi, koja je na dnevni red plenarne sjednice EP-a došla na inicijativu hrvatskog eurozastupnika Ivana Jakovčića (Istarski demokratski sabor/ALDE).

'Pozitivni odnosi policije i migranata'

Po njegovim riječima, od lipnja ove godine EU je Bosnu i Hercegovinu pomogla s dva milijuna eura humanitarne pomoći i 7,2 milijuna eura putem posebnih mjera i instumenta za pretpristupnu pomoć, a sve mjere se provode uz pomoć međunarodnih organizacija za migracije, UNHCR-a te UNICEF-a.

Tijekom proteklih tjedana, naveo je povjerenik, Bosna i Hercegovina je rasporedila 180 dodatnih policijskih službenika kako bi poboljšala graničnu sigurnost.

"Odnosi između granične policije i migranata čine se sveukupno pozitivni, kao što izvješćuju službenici EU-a", kazao je Andriukaitis, podsjetivši, međutim, da je Bosna i Hercegovina tranzitna zemlja i većina migranata pokušava prijeći granicu svakodnevno.

"Situacija nije jednostavna, posebice za lokalno stanovništvo. Osjećaju se napetosti i strah od incidenata", rekao je dužnosnik EK-a.

Kazao je da "postoje informacije da hrvatska policija zlostavlja migrante na granici s Bosnom i Hercegovinom" te da Komisija aktivno prati što se događa te je "s ovim optužbama suočila hrvatske vlasti".

Naglasio je da bi se sporazum o ponovnom prihvatu trebao primjenjivati na migrante koji nezakonito prelaze granice EU-a.

"Trebao bi se primjenjivati bez dovođenja u pitanje prava na azil te također obveza koje prozlaze iz međunarodnog prava, posebice načela zabrane  prisilnog vraćanja", rekao je povjerenik.

Pritom je dodao da se "svi slažemo da je granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske vanjska granica EU-a i da je Hrvatska odgovorna za upravljanje tom granicom".

"Mjere na vanjskim granicama EU-a moraju biti proporcionalne, one moraju ispunjavati temeljna ljudska prava", kazao je Andriukaitis, izraživši uvjerenje da će hrvatska tijela ove optužbe shvatiti ozbiljno te provesti brzu i temeljitu istragu.

Jakovčić: BiH trebamo pomoći

U raspravi, koja je uslijedila nakon njegove izjave u ime Komisije, Ivan Jakovčić je kazao da je predložio ovu raspravu prvenstveno iz humanističkih razloga, teškog stanje u kojima se nalaze migranti, uključujući i djecu, ali i problema s lokalnim stanovništvom i njihovim strahom te nasilja među samim migrantima.

"Drugi razlog zašto sam potaknuo raspravu je šizofrena situacija u kojoj se Hrvatska nalazi. S jedne strane se Hrvatska proziva da nije baš sve bilo u redu prilikom postupanja prema migrantima, a s druge strane ima obvezu štititi granicu EU-a", rekao je Jakovčić.

Smatra da je ovo veliki izazov za EK te joj je zahvalio na pomoći Bosni i Hercegovini, jer se na taj način pomaže i Hrvatskoj, ali mišljenja je da "mi moramo do kraja precizno pratiti svaku situaciju u Bosni i Hercegovini".

"Toj državi trebamo pomoći. Njezine institucije još uvijek ne rade sve kako treba, a problemi se  onda prebacuju na nas i EU", kazao je Jakovčić i pozvao EK da nastavi pomagati Bosnu i Hercegovinu i da se pobrine da se migranti tretiraju na ljudski način, ali da, s druge strane, "ne omogućava ilegalnu migraciju i imigraciju u Bosnu i Hercegovinu".

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.