Francuski mediji: Epidemija donosi glad?

Izvještaji o prvom polugodištu govore da su lanci supermarketa zaradili osam do 11 posto više nego prethodne godine (EPA)

Mere ograničenja kretanja u Francuskoj uvedene zbog epidemije početkom novembra znatno su blaže nego one od proletos, jer rade obdaništa i škole. Jedno je, međutim, isto: veliki supermarket su otvoreni, a malim prodavnicama je zabranjeno da rade. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Knjižare, prodavnice igračaka, parfimerije, cvećare – takozvana srednja i mala preduzeća i mali preduzetnici, osuđeni su na propast. Obećanja da će ih država finansijski podržati nisu ih utešila.

“Iako male trgovine nude bolje garancije zaštite od širenja epidemije, [francuska] Vlada se opredelila za velike supermarket i tako dovela u opasnost čitav deo privrede. Da li je ovde reč o nekompetenciji ili o ideologiji?”, piše levičarski orjentisani nedeljnik Marianne.

Zar nisu kupci bolje zaštićeni od zaražavanja covidom u malim prodavnicama u blizini svojih stanova nego u supermarketima? Do njih mogu da odu peške, broj ljudi u prodavnici je ograničen, maske obavezne, dezinfikovanje ruku na ulazu…

Priča o ukradenom novcu

Izveštaji o prvom polugodištu govore da su lanci supermarketa zaradili osam do 11 odsto više nego prethodne godine – zahvaljujući epidemiji i zatvaranju malih prodavnica. “A upravo su ti veliki lanci promoter hrane lošeg kvaliteta, brze hrane i najveći su uvoznici kineske robe”, podseća Marianne.

Predsednici opština podržali su otvaranje malih prodavnica na svojim teritorijama, mnoga strukovna udruženja pozvala su na građansku neposlušnost i odbila da zatvore vrata svojih prodavnica. Vlada je na to reagovala rešenjem koje smatra kompromisnim: obavezala je supermarkete da prodaju samo “neophodnu robu”, a da zatvore pristup policama sa robom koju prodaju i male prodavnice zatvorene zbog covida.

“Sve ovo na veliku radost Amazona”, komentariše Marianne, sumnjičeći Vladu da, zapravo, radi jedino u interesu krupnog kapitala. “A zašto državni vrh ne bi malo dopustio lokalnim vlastima da same prosuđuju šta je dobro, a šta nije za lokalno stanovništvo? Uostalom, premijer Jean Castex se stalno zaklinje da podržava decentralizaciju”, piše list.

Levičarski dnevnik L'Humanite takođe je kritičan prema Vladinoj politici. “Skandalozno: Vlada ukrala osam miliona evra iz budžeta za prehrambenu pomoć”, glasi naslov teksta, u kome čitamo: “Covid-19 doveo je do eksplozije osiromašenja. Zemlja Makronia glasala je u ponedeljak uveče za smanjenje od budžeta za prehrambenu pomoć od 11 odsto, i to u jeku epidemije, dok je sve više građana koji gladuju.”

“Budžet sa 72 miliona evra spada na 64 miliona evra u 2021. godini. To je skandalozno, neodgovorno, bez poštovanja prema ljudima”, ogorčena je Valerie Rabault, predsednica grupe Socijalista u Skupštini”, izveštava L'Humanite.

Iz kritične u katastrofalnu situaciju

Poslanica Rabault u ovoj odluci parlamenta vidi “prezir prema udruženjima, prema dobrovoljcima i onima kojima je pomoć potrebna”.

“Studije i svedočenja govore o situaciji od koje vas hvata vrtoglavica: Narodna pomoć obezbedila je hitnu prehrambenu pomoć za 1,3 miliona ljudi za vreme prvog proletošnjeg karantina. Ljudi su dolazili po hranu a da prethodno više dana nisu imali šta da jedu”, rekla je poslanica Carine Lebon iz grupe krajnje levice.

Asocijacija Narodna pomoć u svojim izveštajima naglašava da 45 odsto ljudi koji su kod njih došli po hranu nisu to do sada činili. Svaki treći Francuz izgubio je prihode zbog covida.

“Stotine hiljada ljudi prešlo je iz kritične u katastrofalnu situaciju”, upozorile su Narodna pomoć, Crveni krst, Federacija prehrambenih banaka.

U dnevniku L'Humanite čitamo o Claire, koja stanuje u gradiću Auxerre i jedva izlazi na kraj sa malim prihodima. “Sama je podizala svoju ćerku sada staru 20 godina. Život joj je postao teži od 2016. godine, kada je dva puta otpuštena iz ekonomskih razloga. Usledili su privremeni poslovi, periodi bez posla, da bi se sada našla u statusu osobe koja prima državnu pomoć za osobe koje žive same ili su samohrane majke. Od kada je počela epidemija, nema čak ni privremenog posla za bar 15 dana. Kažu joj: ‘Sa 47 godina više nikome niste potrebni, prihvatite najnižu zagarantovanu zaradu.'”

Drugi talas – siromaštva

“Claire je po zanimanju sekretarica, ali razmišlja da se upiše na neku obuku, koja bi joj dala mogućnost da nađe posao i počne da živi normalno. Sada dobija pomoć od 523 evra mesečno, namenjenu osobama koje žive same. U tu sumu je uključen podsticaj koji država daje onima koji su povremeno radili, da bi ih ohrabrila da zaista traže posao. Osim toga, dobija 300 evra pomoći za plaćanje stana i 200 evra za ćerku. Ukupno 1.023 evra. Od toga 620 evra mora da plati za stan i režije. Zato je počela svakih 15 dana da odlazi u Narodnu pomoć, kako bi se snabdela hranom. Kaže da je i njoj samoj to čudno, ali da za asada nema izbora”, izveštava L'Humanite.

“Oko 9,3 miliona Francuza zarađuje manje od 1.063 evra, što je, prema zvaničnim merilima, ‘prag siromaštva’ … Narodna pomoć izveštava da je u toku prva dva meseca karantina ovog proleća pružila pomoć u hrani za 1,27 milliona ljudi. Samohrane majke, starije osobe, studenti, povremeno zaposleni, nezavisni radnici, zanatlije, osobe koje rade u kuhnoj pomoći”, piše ovaj dnevnik.

Časopis predsednika francuskih opština Courrier des Maires, pod naslovom “Drugi talas – siromaštva”, posvećuje tematski blok temi osiromašivanja u uslovima epidemije. “Siromaštvo se širi, udarajući ovog puta jednako i centar radova i periferijska naselja, kako urbane sredine, tako i seoske, kvartove sa neboderima i buržujske centre gradova. Povećan je broj onih koji ne plaćaju stanarine, naročito u socijalnim stanovima, kao i broj onih koji ne mogu da plate komunalije i onih koji traže besplatnu hranu u socijalnim prehrambenim ‘bankama’. Osam miliona Francuza obraćaju se sada prehrambenim ‘bankama’, dok ih je prošle godine bilo 5,5 miliona”, piše Courrier des Maires.

Časopis upozorava da je broj zahteva za dobijanje državne pomoći sve veći i da je sasvim izvešno da lokalne vlasti iduće godine neće više moći da udovolje svim zahtevima.

‘Da li si to ti ili tvoj hologram’

Među teškim izveštajima o terorizmu, epidemiji i siromaštvu, dobre vesti deluju kao poklon čitoacima. Jedna takva vest tiče se životinja: dnevnik Aujourd'hui izveštava da je cirkus Bouglieone iz Montpelliera odlučio je da ih više ne dovodi na scenu. Bouglione je odlučio da postane ekološki cirkus. Zadržaće programe sa životinjama, ali tako što će ih preko holograma projektovati iz daljine direktno na cirkusku scenu, i to u tri dimenzije. Iluzija će biti potpuna kao kod video-igara u tri dimenzije.

“Taj cirkus je cirkus novog kova. Andre-Jospeh Bouglione pripremao ga je tokom tri godine. ‘Ovaj projekat plod je mog moralnog i ličnog angažmana za životinje. Ne treba više da eksploatišemo divlje životinje. Potrebno je izmisliti novi cirkus’, rekao je on”, izveštava dnevnik Aujourd'hui.

Hologramska tehnologija prenosa slike u tri dimenzije prvi put je masovno korišćena u Francuskoj prilikom izborne kampanje 2017. godine. Tada je lider levice Jean-Luc Melancon koristio hologram koji mu je omogućavao da se iz jednog mesta istovremeno projektuje na tri predizborna mitinga u isto vreme na scene na kojima se njegova figura pojavljivala u tri dimenzije. Iz tog vremena šaljivo pitanje: “Da li si to ti ili tvoj hologram?”

Izvor: Al Jazeera


Reklama