Filipini: Muslimanska manjina glasala na referendumu

Očekuje se da će stanovnici većinski glasati "da" (EPA)

Gotovo tri miliona pripadnika muslimanske manjine na jugu Filipina glasalo je u ponedjeljak na referendumu o autonomiji, u potezu koji bi trebao zaustaviti desetljeće krvavih borbi te im omogućiti veću kontrolu nad svojim teritorijem i prirodnim resursima.

Stanovnici regije Mindanao bili su upitani podržavaju li plan separatista i vlade u izgradnji samoupravne regije pod imenom Bangsamoro, ili “nacija Mora/Moroa”, ime koje su španski kolonisti dali regiji s muslimanskim stanovništvom.

Očekuje se da će stanovnici većinski glasati “da”, a što bi im moglo osigurati izvršnu, zakonodavnu i fiskalnu moć u regiji, nakon desetljeća separatističke pobune u kojoj je poginulo više od 120 hiljada ljudi, a dva miliona je pobjeglo iz svojih domova.

“Ovo je vrlo značajan referendum koji će dovesti do participatorne vlasti koja će omogućiti svima da budu saslušani te da niko nije izostavljen”, rekao je stručnjak za tamošnji sukob Instituta za izgradnju mira Mindanao, Rufa Cagoco-Guiam.

“Autonomija priznaje narod Bangsamora kao ljude s istaknutim historijskim i kulturološkim identitetom, i poštuje njihova prava na domenu predaka to jest zemljišta gdje žive te resurse, i pravo na samoupravu”, rekla je Cagoco-Guiam za Reuters.

Najsmrtonosnija zemlja Azije

Mindanao je drugi najveće filipinsko ostrvo s rudnim zalihama vrijednim 300 milijardi dolara, ili 40 posto filipinskih rezervi, prema podacima vlade.

Rezultati referenduma biti će poznati krajem sedmice.

Glas “za” značio bi za Bangsamoro potpunu kontrolu nad zemljišnom reformom i određivanje prava autohtonom stanovništvu.

Kampanjci za pravo na zemljište naglasili su kako je na desetine hiljada autohtonih stanovnika bilo prisiljeno napustiti mjesto svojih predaka zbog pobunjenika te širenja drvnih i rudarskih kompanija.

Filipini su najsmrtonosnija zemlja u Aziji za zemljišne i okolišne aktiviste, prema udruženju za ljudska prava Karapatan iz Manile.

Mindanao je bio poprište najvećeg broja ubistava prošle godine uslijed vladine akcije koja je uslijedila nakon uspostave policijskog sata 2017. godine zbog opsade grada Marawija od islamskih pobunjenika.

Izvor: Agencije