Evropski parlament: Šešelj podriva napore za mir u regiji

U Evropskom parlamentu u Strasbourgu, poslije jednosatne rasprave, u četvrtak je usvojena rezolucija o optuženom za ratne zločine Vojislavu Šešelju, u kojoj se Haški tribunal poziva da preispita uvjete njegovog puštanja na slobodu, a vlasti Srbije da se ograde od njegovih izjava.

U rezoluciji, koja nema obavezujući karakter, piše da EP “snažno osuđuje Šešeljevo ratno huškanje, podsticanje na mržnju, ohrabrivanje teritorijalnih pretenzija i pokušaje da se Srbija skrene sa evropskog puta”.

Osim toga, EP upozorava da su Šešeljeve provokativne izjave otvorile ratne rane i da bi mogle podriti napore na regionalnom pomirenju i napredak koji je postignut posljednjih godina.

U rezoluciji se za zabrinutošću konstatira da vlasti u Srbiji nisu ni politički ni pravno reagirale na Šešeljevo ponašanje i od njih se zahtijeva da se, ne samo oštro ograde od Šešeljevih izjava nego da istraže je li došlo do kršenja članova krivičnog zakona u Srbiji koji zabranjuju govor mržnje i diskriminaciju.

Evropski parlamentarci su zatražili od Haškog tribunala da preispita uvjete pod kojima je Šešelj privremeno pušten iz pritvora, ukazujući da takvo odstupanje od standarda šteti ciljevima Tribunala i podriva povjerenje u međunarodnu pravdu.

“Pozivamo Tribunal da odlučnom akcijom povrati povjerenje koje je oslabljeno Šešeljevim javnim nastupima i uloži dodatne napore da se tekući i žalbeni procesi ubrzaju”, piše u rezoluciji.

Fajon i Kukan protiv rezolucije

Predsjednik parlamentarne grupe za Srbiju Eduard Kukan izjavio je na početku rasprave da predloženi tekst rezolucije povećava tenzije u regiji, umjesto da ih spušta, i da ga, stoga, neće podržati.

“Potpuno razumijem zloratne retorike i govor mržnje, pogotovo na Zapadnom Balkanu”, rekao je Kukan, ali je ukazao da se rezolucijom Šešelju pridaje značaj koji on ne zaslužuje.

“Zbog toga što se u rezoluciji kritizira nezavisni sud koji je osnovalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, neću podržati ovu rezoluciju”, poručio je Kukan.

Poslanica Evropskog parlamenta i izvjestiteljica za Srbiju socijaldemokratske grupe Tanja Fajon također je osudila rezoluciju.

“Žao mi je što na današnjem plenarnom zasedanju Evropskog parlamenta nije bilo dovoljno političke volje da se spriječi usvajanje Rezolucije o optuženom Vojislavu Šešelju”, poručila je Fajon.

Ona je ukazala da kao neko ko konstantno upozorava na opasnost govora mržnje, radikalnih stavova, nacionalizma i na njihove loše posljedice na društvo, oštro osuđuje sve one koji pomoću ratne retorike žele da ostvare političke ciljeve, uključujući i optuženog Vojislava Šešelja.

“Međutim, duboko sam uvjerena da, s obzirom na trenutnu situaciju, ova rezolucija predstavlja dolijevanje ulja na vatru što u ovom trenutku ne bi smjelo da bude ni u čijem interesu”, rekla je Fajon i dodala da se rezolucijom Šešelj stavlja u centar medijske pažnje, što je upravo suprotno od onoga što bi Parlament trebalo da čini.

‘Izjave pripadaju prošlosti’

Većina zastupnika, međutim, podržala je tekst rezolucije, a u tome su prednjačili hrvatski zastupnici, na čiju je inicijativu rezolucija stavljena na dnevni red.

Hrvatska zastupnica Ruža Tomašić je rekla da se o ovoj temi ne bi raspravljalo da su se vlasti u Srbiji odmah ogradile od Šešeljevih izjava i izrazila razočarenje u rad Tribunala, za koji je rekla da je “neefikasan i pristrasan”.

Zastupnik Andrej Plenković je kazao da mu se čini da se državni vrh Srbije prešutno slaže sa Šešeljem, ili da ga se boji.

Slovenski zastupnik Ivo Vajgl je rekao da je Šešelj “metafora za zločine na prostoru bivše Jugoslavije” i da će podržati rezoluciju, jer se govor mržnje u današnjoj Evropi ne smije tolerirati.

Zastupnicima se na kraju rasprave, u ime visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini, obratio evropski komesar za humanitarna pitanja Kipranin Christos Stylianides koji je rekao da EU “poštuje odluke Haškog suda, a Šešeljeve izjave pripadaju prošlosti”.

“Kada je riječ o Srbiji, pozdravljamo posvećenost Vlade evropskom putu, razvoju regionalnih odnosa i saradnji s Haškim tribunalom”, poručio je.

Istovremeno, EP je u tekstu rezolucije pohvalio “Žene u crnom” i druge nevladine organizacije u Srbiji koje se zalažu za suočavanje s ratnim zločinima iz devedesetih.

U rezoluciju, koja nema obavezujući karakter, nije ušao zahtjev evropskih liberala i zelenih da se od Srbije zatraži da otvori vojne arhive bivše SFRJ kako bi se omogućilo utvrđivanje odgovornosti za zločine i utvrdila sudbina nestalih.

Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je rezolucija koju je usvojio Evropski parlament pokušaj nekih da se Šešelj poveže sa današnjim državnim vrhom Srbije i pokušaj da se Srbija unizi.

“Mi nastavljamo da radimo vredno i marljivo. Napravićemo da Srbija bude još poštovanija u svetu”, rekao je Vučić.

„Srbija nije više onako beznačajna i mala kao što je bila i nije vreća za udaranje“, rekao je Vučić i naglasio da rezolucija predstavlja licemjerje, upitavši „da li mislite da niko iz Srbije ne sme da vam odgovori?“

On je poručio da neće dozvoliti da se Srbija ponižava, kako je rekao, lažima i neistinama.

„Mnogo me više brine politika, pitanje Ukrajine i ono što se dešava u regionu“, rekao je Vučić i dodao da rezultat ovakve rezolucije “nije slabost već snaga Srbije”.

Put Srbije ka EU

Reporterka Al Jazeere Katarina Drlja javila je kako je teško očekivati da će ova rezolucija usporiti ili prepriječiti put Srbije ka EU.

Šefica pregovaračkog tima Srbije sa EU, Tanja Miščević, kazala je kako to ”itekako može da ima uticaja jer sve postaje deo celokupnog procesa. Pravo da vam kažem, u vezi samih pregovora, nismo očekivali da će u Evropskom parlamentu doći do rasprave.

Kada je već do nje došlo, naravno sa tim moramo živeti i nastaviti dalje. Lepe su danas reči rečene ovde u Evropskom parlamentu da se podržava Srbija, da je potpuno jasna njena evropska opredeljenost i da ovakvi govori, istupi najviše štete nama kao državi i mi smo toga, naravno, jako svesni”.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju David McAllister kazao je da govoru mržnje nije mjesto u 21. stoljeću i pozvao je civilno društvo i nevladine organizacije da se usprotive takvoj praksi.

Spominjućui svoj izvještaj koji treba predstaviti početkom sljedeće godine, rekao je da će, između ostalog, pozvati na normalizaciju odnosa sa Prištinom.

”Svi priznajemo da Srbija postiže napredak,  ali naravno pred Srbijom je još dug put. U svom izvještaju kao izvjestilac ću se koncentrisati na glavna pitanja, a to su da su Srbiji potrebne reforme javne administracije, potrebno im je nezavisno pravosuđe i ekonomske reforme”, rekao je McAllister.

Izvor: Al Jazeera i agencije