Oglasi

Evropski izbori važniji strankama, nego građanima

Imam osjećaj da ćemo više slušati o ustašama i partizanima, nego o zajedničkim politikama EU, ukazuje Krešimir Macan.
Hrvatske političare u Evropskom parlamentu čeka 12 mjestaEPA

Hrvatske stranke i koalicije predale su liste kandidata za europske izbore, koji će biti održani 26. svibnja, kampanja je i službeno počela, no političari su već uvelike „na terenu“. Ukupno su 33 liste predane Državnom izbornom povjerenstvu, osam više nego na prošlim izborima, a za 12 mjesta u Europskom parlamentu natječe se 396 kandidat(kinj)a.

Svi koji nešto znače u hrvatskoj politici, ali i oni koji do sada nisu imali uspjeha ni na parlamentarnim izborima, odlučili su se upustiti u izbornu utrku. Tu su i neka nova imena u politici, ali i neki novi savezi, pa je jasno da su europski izbori dobar i koristan ispit hrvatskim političarima. No, što znače građanima i koje teme im stranke i koalicije mogu ponuditi, a da budu zanimljive i korisne, te prije svega da pobude veći interes za ove izbore, ne baš popularne – na europske izbore izlazi tek svaki četvrti birač s pravom glasa što je među najslabijim odzivom u Europskoj uniji.

„Ako mislite da izbori ionako ništa ne mijenjaju, zašto bi se uopće opterećivali na njih izlaziti“, protupitanjem odgovara Krešimir Macan, stručnjak za politički marketing. Dodaje i kako se „velike stranke dosad nisu puno trudile oko EU kampanja, jer u biti profitiraju na malim izlaznostima koje im donose bolje rezultate nego inače“.

Građani imaju puno pitanja

Nacionalni uredi Europskog parlamenta, pa tako i onaj u Hrvatskoj, kroz različite radionice i predavanja nastoje prenijeti poruku o važnosti korištenja biračkog prava. Upravo kroz razgovore na terenu, kaže Barbara Peranić, doznaje se više o tome koji su interesi birača, pogotovo mladih.

„Uvijek ima puno pitanja oko toga što EU čini kad je riječ o mogućnostima za mlade, borbi protiv nezaposlenosti, zdravlju, te socijalnim politikama. To je signal i kandidatima za zastupnike u Europskom parlamentu – na koje teme i pitanja bi se možda trebali više fokusirati u kampanji – jer to od njih očekuje dio biračkog tijela, prije svega mladi birači“, objašnjava.

„Građanima su EU politike predaleke i ne vide za što mogu glasati na EU izborima, osim po nekoj lokalnoj simpatiji, pa je vjerojatnije da će teme biti klasične i lokalne. Dopuštam da me netko iznenadi, ali nekako imam osjećaj da ćemo više slušati o ustašama i partizanima, nego o zajedničkim politikama EU“, ukazuje Macan.

Građani će prije rješenje tražiti u Zagrebu

Da će na izborima za Europski parlament „profitirati samo one stranke koje će se europsku kampanju zaogrnuti domaćim temama“ smatra i Gordan Turković, komunikacijski stručnjak i savjetnik u političkim kampanjama. Ne želi nikoga podcjenjivati, dodaje, „ali ono što se događa u Europskom parlamentu i uopće institucijama Europske unije percepcijski je običnom Hrvatu toliko daleko“.

„Kada bi se, recimo, napravila anketa među građanima u kojoj bi se od njih tražilo da nabroje pet stvari što su naši europarlamentarci u svom mandatu napravili, siguran sam da ne bi došli ni do broja dva. Isto bi se dogodilo i da ih pitate o čemu se uopće u tom mističnom Bruxellesu odlučuje“, ukazuje.

Smatra kako je to posljedica činjenice da se „većinom vremena hrvatske građane ne pokušava pretjerano informirati o tekovinama unutar EU parlamenta, nešto manje o njihovoj nezainteresiranosti za tamošnje događaje, a daleko više o njihovoj opterećenosti svakodnevnim životnim izazovima“. Rješenja za svakodnevne probleme, dodaje, građani najprije traže od hrvatske Vlade i institucija u svojoj državi.

„Stoga će dobar izborni rezultat ostvariti ona stranka koja uvjeri birače kako će slanje baš njihovih kandidata u Bruxelles rezultirati rješavanjem brojnih problema na našem kućnom pragu. Naravno, sve to treba pretočiti u snažni emotivni narativ jer samo to može izvući glasače na birališta za izbore koje ionako ne doživljavaju pretjerano presudnima za svoj život. Pri tom mislim da puno veći problem tu imaju trenutno jako neorganizirane i fragmentirane oporbene stranke, dok će HDZ sigurno zanatski izvući sve svoje glasače na birališta“, prognozira Turković.

Uzbuna u velikim strankama

Na činjenicu da je odziv na europske izbore, u pravilu, niži nego na redovne, ukazuje i Macan navodeći kako to „dosad nije predstavljalo toliki problem glavnim političkim grupacijama po EU jer su rezultati bili više manje predvidljivi“. „No pojavom nezavisnih, pa i anti-EU pokreta, poput AfD-a u Njemačkoj ili Pokreta 5 zvijezda u Italiji, postoji mogućnost da taj treći blok toliko ojača da neće biti jednostavno sastaviti većinu i u Europskom parlamentu, što je bio znak za uzbunu velikim strankama koje će vjerojatno pokušati na izborima objasniti građanima zašto je ipak važno izaći na ove izbore kako bi se očuvale EU vrijednosti kroz stabilnost institucija Unije“, napominje Macan.

'Niko te ne čuje kad vičeš iz Brisela'

Ni iskustva drugih članica Unije ne pokazuju da su izbori za Europski parlament posebno zanimljivih tamošnjim biračima. Niti percepcija građana, odnosno onoga što očekuju i dobiju od kandidata, kasnije europarlamentaraca, ne razlikuje se puno. U tom kontekstu, Gordan Turković prepričava dio serije Borgen, koja prati rad danske premijerke, te sve kompromise koja ona radi s koalicijskim partnerima kako bi „progurala“ zakone, ostala na vlasti te uopće pobijedila sve političke izazove.

„U jednom se trenutku danska premijerka obračunava s potencijalnim pretendentom na svoje mjesto u stranci tako da ga šalje u Europski parlament. Ta epizoda nosi naslov 'Nitko te ne čuje kad vičeš iz Bruxellesa'. Vjerujem da taj naslov dosta jasno opisuje stanje stvari“, smatra Turković.

O sličnom problemu govori i Turković, napominjući kako su „Brexit i slične situacije povećale su bojazan pojedinih struja od ulaska prevelikog broja populističkih zastupnika u Europski parlament koje priželjkuju raspad Europske unije“.

„Dosta se zato sad priča o očuvanju granica Europske unije, njezinim ekonomskim i društvenim prednostima, mogućnostima razmjene mladih na fakultetima kroz Erasmus program i slično. Ipak, kada sve zbrojiš i oduzmeš, to brine možda pet posto ljudi u nekoj europskoj zemlji. Ponavljam, puno više od toga prosječnog birača zanima kako svakodnevno skupiti novac za kruh za svoje dijete ili ga rastužuje što su njegovi najbliži za boljim životom otišli na drugi kontinent i čuju se eventualno svakih nekoliko mjeseci preko Skypea“, navodi Turković.

Kako izabrane pozvati na ispunjenje obećanog?

Jasno je i da europski izbori strankama služe za odmjeravanje snaga, bez obzira na slab odziv birača, pa se postavlja pitanje na koji način je moguće stranke i kandidate obvezati na ispunjenje obećanog, kad to već nije moguće na lokalnim ili općim izborima?

„Postoji nada da ih se može kazniti uskraćivanjem podrške u sljedećoj turi izbora i to na lokalnoj i nacionalnoj razini, pa ponekad gledamo i takve situacije. Prije svega ovisno o aktivnosti opozicije. Na europskim izborima, prije svega u mladim članicama, još nema svijesti da ti izbori nešto i znače, pa je izlaznost mala. Izlaze čvrste biračke jezgre, a one glasaju za svoje bez obzira na rezultate. Demokracija zasad nema bolje alternative, ali ovakvim načinom glasanja dobar postavljen sustav, pretvaramo u čistu suprotnost onog sto bi trebao biti. Umjesto vladavine većine, imamo čvrstu vladavinu manjine. A njoj je očito dobro“, odgovara Macan.

Projekcije budućeg saziva

Europski parlament prvi put je u ovom izbornom ciklusu uveo i praksu objave projekcija o tome kako bi mogao izgledati budući saziv, ukazuju u uredu EP-a u Zagrebu. Riječ je o kompilaciji informacija iz javno dostupnih pouzdanih istraživanja koje su provele stručne ustanove u državama članicama, a za Parlament ih je prikupila agencija Kantar Public. Do sada su objavljene tri skupine projekcija, a prije izbora očekuje se još jedna.

Prema Turkovićevim riječima, „teško je naći neki neprobojan način“, ali bi jedna od mogućnosti mogla biti „pomnije praćenje rada svakog europarlamentarca 365 dana u godini, te više inzistiranja u javnosti na provedbi obećanja danih tijekom predizborne kampanje“.

„Možda da se uvede i nekakav obvezni mandatni izvještaj na polovici i na kraju mandata, svojevrsno polaganje računa građanima u kojem će se jasno objasniti zašto se nešto moglo, a nešto nije moglo provesti. Sve se može istjerati na čistac, samo treba pitati i ne stati kad vam kažu da je nešto 'baš jako komplicirano za objasniti običnom građaninu'“, zaključuje Turković.

Kampanja 'Ovaj put glasam'

Ipak, da bi se građani na vrijeme i kvalitetno informirali, ali i mobilizirali da izađu na izbore, potrudila se institucija za koju se i biraju članovi – Europski parlament, pa su pojačane aktivnosti i nacionalnih ureda, naravno i onoga u Hrvatskoj u izravnom kontaktu s građanima na terenu. Krovna kampanja na institucionalnom nivou je „Ovaj put glasam“ kojoj se u Hrvatskoj, prema objavljenim podacima, pridružilo više od 25.000 građana.

„Aktivisti kampanje surađuju međusobno, razmjenjuju iskustva i ideje, organiziraju događanja na kojima govore o važnosti europskih izbora i sudjelovanja u demokratskom izbornom procesu. Ima tu klasičnih predavanja i informativnih radionica, ali i 'lakših' aktivnosti, poput pub-kvizova na temu EU-a“, objašnjava Barbara Peranić iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Diljem najmlađe članice Europske unije samo je u ožujku održano 45 događanja koji su tematski povezani s kampanjom „Ovaj put glasam“, pri čemu je Ured Europskog parlamenta u svakom trenutku na raspolaganju aktivistima, u slučaju da im trebaju materijali, dodatne informacije, ili gostovanje stručnjaka. Osim toga, biračima na jednostavan način odgovore na najčešća pitanja oko izbornog postupka u EU nudi stranica www.europski-izbori.eu te će za izbornu noć biti spremna stranica www.izborni-rezultati.eu na kojoj će se 26. svibnja ažurirati podaci u stvarnom vremenu, kako ih budu dostavljala nadležna tijela u državama članicama, po zatvaranju birališta.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.