Ekspertska grupa za Turski tok

Turska, Grčka, Makedonija, Srbija i Mađarska formirat će ekspertsku grupu iz oblasti energetike, kako bi  izradili studiju izvodljivosti gradnje plinovoda Turski tok, odlučeno je nakon prvog sastanka ministara vanjskih poslova pet država u  Budimpešti.

Prema podacima mađarskog ministra, investicija bi bila vrijedna blizu šest milijardi eura.

Ministar vanjskih poslova Srbije izjavio je da prije konačne odluke o gradnji želi da čuje mišljenje Evropske komisije.

Na njenu preporuku Bugarska i Srbija su krajem prošle godine zaustavile radove na drugom ruskom gasovodu – Južni tok.

Moguću gradnju Turskog toka sredinom februara najavio je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom posjete mađarskom premijeru Orbanu.

Vuletić: Plinovod koristan za regiju

Predsjednik Udruženja za gas Srbije Vojislav Vuletić ranije je ocijenio kako bi izgradnja plinovoda Turski tok bila korisna za Srbiju i države regije.

Vuletić, koji se dugi niz godina bavio razvojem energetskog sistema u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji, za agenciju Anadolija je rekao kako izgradnja Južnog toka i Turskog toka predstavlja budućnost energetike država regije, kao i Grčke i Turske.

Realizacija projekta Turski tok, kako je kazao Vuletić, moguća je zbog velikih potreba Evropske unije za prirodnim plinom i države Balkana moraju se osloniti na prirodni plin iz Rusije, koji je u proglašen energentom 21. stoljeća.

„Grčka, Makedonija i Srbija nemaju pare za izgradnju tog gasovoda. EU bi se verovatno okoristila od tog gasovoda, jer bio on imao najveću potrošnju u Evropi“, istakao je Vuletić, pojasnivši da bi dio Turskog toka kroz Srbiju prolazio u dužini od otprilike 600 kilometara, čime bi od takse za tranzit Srbija imala više prihoda nego što je to bilo predviđeno Južnim tokom.

Kapacitet Turskog toka, dodaje Vuletić pokazujući na mapu plinovoda Evrope, trebao bi biti jednak onome Južnog toka – 63 milijarde kubika plina godišnje.

Značaj za Grčku

Prema njegovim procjenama, izgradnja Turskog toka bila bi završena 2020. godine, ako bi počela danas.

Prema predviđenom projektu, Turski tok bi iz pravca Rusije, preko Crnog mora prolazio kroz evropski dio Turske i dalje se granao preko Grčke, Makedonije i Srbije do Mađarske, odakle bi dalje bio razgranat u evropske države.

Upitan kakva je pozicije Grčke, s obzirom na to da su zvaničnici te države izrazili zainteresiranost za izgradnju rusko-turskog plinovoda, te da će grčki premijer Alexis Tsipras 8. aprila posjetiti Moskvu i ponovno otvoriti pitanje gradnje Turskog toka, Vuletić navodi da Grčkoj Turski tok mnogo znači.

„Snabdevanje Bugarske, a preko Bugarske i Grčke ide do Ukrajine. Kada 2019. bude u Evropi prekinuto snabdevanje preko Ukrajine, biće prekinuto i snabdevanje Grčke i ona će o tome morati mnogo da razmišlja, tako da njoj u ovom trenutku Turski tok mnogo znači i moći će da nadoknadi sve količine koje će joj biti uskraćene“, pojasnio je on.

Vuletić smatra da Srbija danas nema energetsku politiku, te da je „energetsko stanje u Srbiji stabilno“, zbog toga što nema industrije koja bi trošila prirodni plin.

„Srbija je energetski siromašna zemlja. Ona nema dovoljno nafte i gasa, niti kvalitetnog mrkog uglja koji se koristi u širokoj potrošnji i industriji. Ima samo lignit za proizvodnju električne energije. Srbiji je neophodan prirodni gas i zato je mnogo računala na Južni tok, zato se trudila ne bi li Južni tok prešao preko naše teritorije“, naveo je Vuletić.

Južni tok ‘još aktuelan’

Prema njegovim riječima „priča o izgradnji Južnog toka nije završena“, jer, kako je naveo, da bi se gradio plinovod potrebno je da imate plin i novac kako bi se gradio, a to ima ruski Gazprom.

S druge strane Evropa, kako je podvukao, koju očekuje veliki deficit prirodnog plina zbog toga što bi, prema razvojnim planovima, do 2030. godine trebala trošiti 600 milijardi kubika u odnosu na sadašnjih 400 milijardi godišnje, morat će se osloniti na uvoz tečnog plina iz južnoazijskih i afričkih država ili ruskog plina.

„Količine gasa koje se dobijaju se smanjuju, ruski gas je najjeftiniji, Evropa će u ovom trenutku morati da zatraži od Rusije da se izgradi Južni tok, zbog sopstvenih potreba“, podvukao je Vuletić.

Predsjednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan su početkom decembra 2014. godine postigli dogovor o izgradnji podmorskog plinovoda po dnu Crnog mora do Turske.

Ovim dogovorom, nakon čega je u Ankari potpisan memorandum o izgradnji plinovoda između predstavnika ruskog Gazproma i turskog Botasa, planirano je da novi plinovod ima kapacitet 63 milijarde kubika.

Turskoj će biti isporučivano 14 milijardi kubika, a 50 milijardi kubika godišnje će biti transportirano do granice između Turske i Grčke, odakle će biti organizirana dalja isporuka.

Izvor: Al Jazeera i agencije