Dva lica dronova: Humano i smrtonosno

Mnogi dronovi dolaze opremljeni kamerama visoke razlučivosti (AP)

Piše: Sead Fadilpašić

Kada se iznad stadiona u Beogradu, za vrijeme kvalifikacione utakmice za Euro 2016 između Srbije i Albanije, u utorak navečer pojavila letjelica sa zastavom „Velike Albanije“, izazvala je tako burne i nasilne reakcije prisutnih da je meč morao biti prekinut, a UEFA morala pokrenuti istragu protiv oba nogometna saveza.

Osim što je razbuktao emocije i još jednom aktualizirao problem nasilja na nogometnim tribinama, na sebe je još jednom skrenuo pažnju i problem sigurnosti i eventualnog narušavanja privatnosti koje komercijalne bespilotne letjelice mogu izazvati.

A da bespilotne letjelice u regiji izazivaju osjećaj nelagode i straha, potvrđuje i činjenica da su mnogi sagovornici Al Jazeere odbili dati svoje ime, jer ne žele da se dovode u vezu sa dronovima koji su, u ovom trenutku, na veoma lošem glasu.

Bespilotne letjelice, takozvani UAV (Unmanned Aerial Vehicle – bespilotno zračno vozilo) ili dronovi, u posljednje vrijeme su značajno dobile i na popularnosti.

Jeftini i pouzdani

Iako je tehnologija odavno dostupna na tržištu a slične spravice, poput igračaka helikoptera se mogu kupiti u praktično svakom tržnom centru, veliku popularnost je dobila tek nedavno.

Zasluge za taj skok pripadaju velikom pojeftinjenju, dostupnosti i kvalitetu proizvoda.

Jedan od popularnijih dronova na tržištu može se kupiti za približno 400 američkih dolara, a ono što ga čini ekstremno privlačnim jeste mogućnost upravljanja putem pametnih telefona ili tablet uređaja sa iOS ili Android operativnim sistemom.

Pametni telefoni u sebi imaju ugrađene žiroskope, akcelerometre i magnetometre koji dronove čine nevjerovatno stabilnim i fleksibilnim uređajima koji se uspješno i lako mogu provlačiti kroz uske prolaze.

Pored toga, kamere koje imaju mogućnost snimanja visoke rezolucije otvaraju mogućnost stvaranja nevjerovatnih fotografija i video snimaka.

Jedan od takvih snimaka nastao je i u američkom parku prirode Yosemite, dok vlasti Parka nisu zabranile upotrebu bespilotnih letjelica.

Dron iznad Yosemitea [Youtube / Aerial Drone Robotics Channel]

I dok broj kupljenih dronova širom svijeta raste, raste i zabrinutost za privatnost i sigurnost ljudi koji se boje malih letjelica i onoga za šta se sve mogu upotrijebiti.

Svoju zabrinutost, nakon incidenta na beogradskom stadionu, izrazio je i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, rekavši kako je umjesto zastave, za dron mogla biti zakačena i bomba.

„Nedostajala je samo eksplozivna naprava u letelici, pa da se stekne utisak o povezanosti sa teroristima broj jedan u svetu“, rekao je tada Nikolić.

Opasno oru(đ)žje

„Pištolji ne ubijaju ljude, ljudi ubijaju ljude“, rekao bi Wayne LaPierre, dugogodišnji izvršni direktor američkog National Rifle Associationa (NRA, Narodno udruženje za naoružanje), kao argument da oružje ne bi trebalo zabraniti.

Slogan pristalica NRA govori da oružje neće okinuti bez ljudske intervencije, te da pravo rješenje nasilja ne leži u zabrani potencijalno smrtonosnog uređaja, već u mijenjanju ljudske prirode iz nasilne u miroljubivu.

„Sve se može koristiti kao oružje, ako vam je terorizam, nasilje i ubijanje u mislima“, kaže jedan član spasilačkog tima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

„Bombu možete zakačiti za psa, automobil, pa i oko struka čovjeka. Siguran sam da se i dron može iskoristiti za mnogo zlokobnije stvari od proste provokacije sa zastavom i biti podjednako učinkovit, ali nije to montiranje bombe za dron tako jednostavno, kao što bi čovjek mogao pomisliti. Kod nas se koriste za spašavanje“.

A da bi bio koristan u situacijama spašavanja, slaže se i načelnik Gorske službe spašavanja – stanice Sarajevo, Adnan Podžo.

“Dron jeste korisna stvar. To je nešto što bi moglo dati rezultata u pretragama nekog šireg terena, pogotovo nekog teško pristupačnog terena, kao npr. neke vertikalne stijene, da se uz postavljanje kamera na njega može dobiti tačna lokacija i tačno precizirati teren na kojem se osoba nalazi. U takvim situacijama bi nam bio koristan.

Ono što bi mogla biti modifikacija njega sa upotrebom nekih kamera, bilo termalnih bilo digitalnih. Uz neku sinhronizaciju sa GPS-om moglo bi se doći do precizne lokacije osobe gdje se nalazi.”

GSS za sada ne planira nabavljati ovu tehnologiju, jer im je to još uvijek luksuz koji si ne mogu priuštiti.

“Nismo planirali trenutno kupovati dronove jer, zbog načina kako se finansiramo, nismo u mogućnosti da idemo u tom smjeru toliko naprijed.

Imamo puno prećih stvari za kupovinu od drona, onih koje puno češće koristimo nego njega”, kaže on.

A da je montiranje bilo čega na dron, a pogotovo eksplozivne naprave teško, a problema u procesu mnogo, potvrđuje i korisnik Youtube kanala Marque Cornblatt Prod. koji se bavi modifikacijom dronova, montažom paintball markera i raketica.

Dron sa paintball markerom [Youtube / Marque Cornblatt Prod.]

„Ja sam svog drona kupio sa e-baya“, govori Al Jazeeri jedan entuzijasta iz BiH, koji je pristao govoriti pod uslovom da ostane anoniman.

„Procedura je jako jednostavna, naručite tu igračku, ona vam stigne poštom, platite porez i carinu i idete na planine praviti snimke“, kaže, te dodaje da se nije suočio sa bilo kakvim zabranama korištenja.

Osim za pravljenje dobrih fotografija i video snimaka koji su prosječnom čovjeku do sada bili nedostupni, dronovi imaju i svoju pozitivnu i korisnu ulogu u društvu.

Krajem jula je 82-godišnji Guillermo DeVenecia nestao u šumama Fitchburga u Wisconsinu. Lokalna TV stanica WMTV javila je da su čovjeka tri dana tražili timovi službe za spašavanje, psi, helikopteri i na stotine dobrovoljaca.

Nakon tri dana potrage, porodica je uključila i mali dron. DeVenecia je pronađen nakon 20 minuta leta i odveden na sigurno.

U maju 2013. godine u Kanadi, 25-godišnji muškarac je doživio saobraćajnu nesreću, udario glavom i ostao dezorijentisan. U takvom stanju je izašao iz vozila, bez cipela, i krenuo tumarati sa ceste.

Shvativši da se izgubio, pozvao je policiju, ali nije znao gdje se nalazi. Uz pomoć GPS-a sa svog mobitela utvrđena mu je okvirna lokacija, nakon čega je dron kanadske policije uzletio i koristeći smontiranu infracrvenu kameru, pronašao izgubljenog čovjeka.

Policijski kaplar Doug Green rekao je tada da je dronu bilo potrebno svega pet minuta da pronađe nestalog čovjeka.

Arthur Holland Michel, osnivač Centra za studije drona pri Bard koledžu, kaže da priča o spašavanju čovjeka bespilotnom letjelicom dokazuje kako dronovi mogu biti korisni u pretragama, te da možda gledamo u „početak doba dronova za pretragu i spašavanje“.

Izvor: Al Jazeera i agencije