Dušan Janjić: Dodik govori ali ne pomjera stvari, njegova energija je islužena

Milorad Dodik trenutno opstaje na činjenici da nema alternativu u Republici Srpskoj, smatra sociolog Dušan Janjić (Al Jazeera)

Milorad Dodik trenutno opstaje na činjenici da nema alternativu u Republici Srpskoj. On čim vikne – srpstvo je ugroženo, svi se postroje [opozicija]. Kritikuju oni Dodika, ali glasaju za sve što on kaže, rekao je član Foruma za etničke odnose iz Srbije Dušan Janjić u intervjuu za Al Jazeeru.

“Vreme politike Dodika je prošlo, njegova lična energija je islužena. Dodik o referendumu [odcjepljenje entiteta RS od BiH] govori još od 2011, ili koje već godine, ali ne pomera stvari nigde. Kada će Dodik otići sa političke scene? Očigledno da Mirko Šarović i opozicija nisu na nivou da mogu promeniti stanje u Republici Srpskoj. Ako neko očekuje da će se Dodik sam skloniti, ili da neko spolja to uradi, to se neće desiti”, kaže Janjić, sociolog i hroničar socio-političkih lomova na Zapadnom Balkanu u novijoj historiji.

Nova kriza u BiH

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik blokirao je rad državnih organa BiH nakon što je Ustavni sud BiH osporio dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu u entitetu RS i javno poljoprivredno zemljište proglasio isključivom nadležnošću države Bosne i Hercegovine.

Dodiku, koji je i predsjednik trenutno najveće političke partije u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska Saveza nezavisnih socijaldemokrata [SNSD], najavio je raspad Bosne i Hercegovine ako strane sudije ostanu u Ustavnom sudu BiH, optužujući ih za pristranost bošnjačkoj strani kod odlučivanja, što je povećalo zabrinutost u zemlji i pooštrilo tenzije koje bi se u slučaju eskalacija mogle proširiti na cijelu regiju.

Opoziciona Srpska demokratska stranka [SDS] i njen predsjednik Mirko Šarović zatražili su od Dodika da objavi imena članova njegovog SNSD-a “kojima je dato sporno zemljište”, aludirajući na to da posljednje političke tenzije Milorad Dodik potiče zbog njegovih ličnih interesa.

Predstavnici međunarodne zajednice u BiH, među njima i Visoki predstavnik, garant i tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je 1995. zaustavio rat u zemlji, osudili su Dodikovo izazivanje krize, ističući „odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće“, dok je američki ambasador u BiH Eric Nelson zaprijetio da „svi koji rade protiv mira ove zemlje, snosit će prave posljedice“, vjerovatno snažnije nego što su već viđene američke sankcije prema Dodiku od 2018. godine kada je stavljen na crnu listu američkog Ministarstva finansija.

Prevelika očekivanja od međunarodne zajednice 

“Previše se očekuje od međunarodne zajednice, previše se zloupotrebljava i prebacuje odgovornost na strance”, kaže Janjić.

“Sve je to lepo – medijacije, saveti… Ali, nema novca. Nećete naći nijednog američkog diplomatu, poslovnog čoveka ili kompaniju koja će reći – da možda je pravi način da proteramo Ruse sa Balkana tako što ćemo investirati u energetski sektor na Balkanu. Videt ćete njihove zabrane da investiraju Kinezi, ljute se kada su tu Rusi. Čak će se i Nemci ljute da Rusi i Kinezi investiraju u Bosnu ili Srbiju, a Rusi im drže 60 posto energetskog tržišta”, kaže Janjić, autor više knjiga o političkim turbulencijama i ratovima u zemljama nekadašnje Jugoslavije, poput knjiga BiH između rata i mira, Srbija između prošlosti i budućnosti, Sukob ili dijalog o srpsko-albanskom sukobu, Etnički konflikti i njihovo upravljanje – primjer Jugoslavije…

Zarobljena regija

Odnosi Srbije sa susjednim zemljama, koju mnogi vide kao ključnog igrača u regiji, pa i odgovornom za većinu problema u Bosni i Hercegovini, zadnjih desetak godina su zaista loši, kaže Janjić. No, uz generalno zazivanje Srbije i sebe lično kao zaštitnika Srba i Republike Srpske, Janjić ne vidi direktnu povezanost najnovije kriza u Bosni i Hercegovini sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

“Prije bih rekao da je on tu uvučen. Mislim da je njegova reakcija nedovoljno osmišljenja. Očigledno je neki novi momenat u igri”, kaže Janjić, komenatarišući Vučićevu izjavu „prvo će ići na zemljište RS-a, šume, pa na škole, vrtiće, crkve…“, ocijenjena kao dokaz Vučićeve umiješanosti u izazivanje krize u BiH.

“Vučić mnogo može ali nije ključni čovek u regiji. Ne vidim ko tu kome zavrće ruke – da li Dodik Srbiji i Vučiću ili Vučić može nešto više da uradi sa Dodikom”, kaže Janjić.

„Sa [Sjevernom] Makedonijom se vide znakovi pomirenja, nakon ozbiljnih kriza između dve zemlje, koje su bile uzrokovane zbog dva faktora – snažnog utecaja ekstremne desnice u Srbiji, inicirana iz Moskve, te obaveštajnih struktura i njihove politike osporavanja državnosti Makedonije. Vučić je podržavao tu vrstu intervencije, da bi se onda povukao, nakon čega je i došlo do prevrata u Makedoniji. Čak se ozbiljno zamjerio Moskvi u tom momentu”.

“Što se tiče novog udara u Crnoj Gori, tu imamo političko, ideološko slaganje između zahteva crkve da se brani imovina, da se menja zakon, i osporavanja državnosti Crnoj Gori, pa ako hoćete i nacionalnog identiteta, što je jako snažno i u Vučićevoj partiji i kod njega samog. Mada on formalno razdvaja državu od etničkog pitanja, i tvrdi da mu država Crna Gora nije sporna, očigledno da je njemu sporno da Crna Gora gradi jedan novi identitet koji nije srpski.”

Hrana za nacionaliste

“Srbiju drže lobiji iz RS-a, srpski lobi sa Kosova i takozvani veliko-srpski lobi iz Crne Gore – oni drže ekonomiju Srbije, drže svet kriminala….”, kaže Janjić, dodajući da se regija može reformisati samo korak po korak.

“Ako Kosovo prestane da bude hrana srpskim nacionalistima, Srbija će lakše da se razvija”.

“Sigurno je da će se relaksirati i odnosi Hrvatske prema BiH nakon izbora Zorana Milanovića za predsednika Hrvatske [socijaldemokrata], jer će u BiH smanjiti potencijal ucenjivanja Dragana Čovića [predsjednik HDZ-a BiH] a time će se relaksirati i odnosi unutar same Bosne i Hercegovine”.

Izvor: Al Jazeere